Gordana Tadić godinama štiti Dževada Mlaću: Naredio likvidaciju hrvatskih zarobljenika, pa ostao na slobodi

Juli je mjesec. Preostalo je još osamnaest dana da se navrši punih dvadeset i šest godina od održavanja 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedništva općine Bugojno.

"Bugojno, 22.07.1993.godine", rukom je ispisano na 198 stranici "podsetnika za organizatore" u koji je Dževad Mlaćo, predsjednik bugojanskog Ratnog predsjedništva, pisao svoje bilješke.

Tog jutra je Predsjedništvo razmatralo "informaciju o vojnoj situaciji na terenu", te usaglašavalo "prioritetne zadatke".

"Sa HVO-om nema pregovora, osim ranjenih, poginulih i teških ranjenika. Inače, HVO treba uništiti, što je stav više instance", napisat će vlastoručno, u bilješkama sa sastanka, Dževad Mlaćo.

Mjesna zajednica Vesela, primijetit će, pokazala se najpasivnijom, jer neće komšija na komšiju. No, pošto je već tada HVO proglašen neprijateljskom jedinicom, Ratno predsjedništvo sa Dževadom Mlaćom na čelu donijelo je odluku:

"TAJNO: ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira".

Ovu rečenicu Mlaćo je zapisao u svom izvještaju sa sastanka Predsjedništva kojem je prisustvovao i Senad Dautović. Upravo je Dautovića 2014 godine Apelaciono vijeće Suda BiH pravosnažno osudilo na sedam godina zatvora, jer je, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član ratnog Predsjedništva u Bugojnu, proglašen krivim zbog toga što dozvolio da zarobljenici Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su se predali i položili oružje, budu zatočeni u neuslovnim prostorijama. Sudbina devetnaestorice zarobljenih do danas nije poznata. Vode se kao nestali. Dževad Mlaćo se vodi kao: neosuđivan.

Mart je mjesec 2010. godine bio. Dževad Mlaćo je ušao u sudnicu Suda BiH u svojstvu svjedoka u predmetu Bugojno. Kada je počeo čitati svoj dnevnik - sudsko vijeće ga je prekinulo, jer je tim svjedočenjem inkriminisao sebe. U prvostepenoj presudi koju je Sud BiH izrekao u predmetu Nisveta Gasala i drugih, Dževad Mlaćo je označen kao dio udruženog zločinačkog poduhvata. Njegov dnevnik je korišten kao materijani dokaz, a rečenica kojom se naređuje likvidacija zarobljenika pominje se u presudi. No, presudom Apelacionog vijeća Suda BiH ukinut je udruženi zločinački poduhvat, ali se u drugostepenoj presudi navodi da je "logor “Iskra” formiran odlukom Ratnog Predsjedništva općine Bugojno 24.08.1993. godine, a to potvrdio je i svjedok Dževad Mlaćo koji je u to vrijeme obnašao funkciju predsjednika Ratnog predsjedništva".

No, unatoč svim iskazima i činjenici da su njegovi prvi saradnici osuđeni, Dževad Mlaćo nikad nije postao čak ni optuženik. Žurnal će u narednom periodu objaviti veći dio Mlaćinog dnevnika iz kojeg se jasno može iščitati njegova uloga u ratnim zločinima protiv bugojanskih Hrvata. Tužilaštvo BiH posjeduje kompletan dnevnik Dževada Mlaće u kojem se, recimo, navodi da je 26. 7. 1993. godine razmatrana uredba sa zakonskom snagom o formiranju "prijekih sudova". Ali protiv ovog SDA-ovog funkcionera nikad nisu poduzete nikakve mjere i to zahvaljujući, isključivo, Gordani Tadić. Prije nego je prije dvije godine preuzela funkciju glavne državne tužiteljice, Gordana Tadić je bila šefica Odjela za ratne zločine u Tužilaštvu BiH. U vezi sa predmetom Bugojno nije poduzela nijednu konkretnu mjeru.

(zurnal.info)