U nastavku suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktoru Službenog glasnika RS Milošu Lukiću, optuženima za neprovođenje odluka visokog predstavnika, saslušani su istražioci SIPA-e Petar i Nikola Đukić.
DODIKOV GOVOR
Svjedok Petar Đukić je kazao da su postupali po naredbi Tužilaštva BiH, te da na internet stranici Ujedinjenih nacija nisu pronašli Opći okvirni sporazum za mir u BiH i Aneks 10., već samo propratni akt tadašnje američke državne sekretarke Madeleine Albright iz 1995. godine. Nakon toga su, kazao je svjedok, dobili dopunu naredbe od Tužilaštva BiH na osnovu koje su na stranici Vijeća sigurnosti UN-a pronašli dokument Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH na engleskom jeziku.
U oba slučaja su uradili zapisnik o uviđaju i foto-dokumentaciju.
Odbrane optuženih su uložile prigovore, a jedan od njih se odnosio na zakonitost spomenutih dokumenata. Naime, advokati naglašavaju da su naredbe Tužilaštva BiH uslijedile nakon podizanja optužnice i u vrijeme trajanja sudskog postupka što je, prema njihovim riječima, nezakonito.
SUĐENJE PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKEMilorad Dodik opet vrijeđao sudije i tužioce
Ovaj svjedok je kazao i to da su od Tužilaštva BiH dobili naredbu da na portalu N1 pronađu Dodikov govor u vezi obilježavanja bitke na Kozari, te da izvrše uviđaj. Sve ono što su pronašli i dokumentovali su na CD-u. Dio tog govora sa televizije RTRS je prezentiran u sudnici. U tom govoru je Dodik podsjetimo, ponovio ono što već mjesecima govori da ne priznaje Christiana Schmidta i da on nije izabran po procedurama Aneksa 10.
U tom govoru, Dodik je, između ostalog, kazao „da se pravi okvir kako bi se on odveo u kazamate u Sarajevu da mu se sudi i da će ga poslati kod muslimanskog tužioca i sudije, a da će neki od izdajnika aplaudirati“.
Prilikom ulaganja materijalnih dokaza o uviđaju koji je sačinio svjedok Petar Đukić, te CD-a na kojem je snimljen Dodikov govor, njegov advokat je prigovarajući kazao: „Nastojite kao dokaz uvesti govor potomka žrtve, a napada ga potomak okupatora“.
Postupajuća sutkinja Sena Uzunović je oštro reagovala i opomenula advokata oduzimajući mu riječ i ističući da u sudnici neće dozvoljavati političke govore.
Nakon toga je Dodik stao u odbranu svog advokata navodeći da je „on mislio na Schmidta“, ali je sutkinja Uzunović pojasnila da to neće dozvoliti u sudnici bez obzira na koga su mislili.
SIPA NIJE PROVJERAVALA VJERODOSTOJNOST PRONAĐENIH DOKUMENATA
Svjedok Petar Đukić je još na pitanja Dodikove odbrane potvrdio da nisu provjeravali vjerodostojnost dokumenata pronađenog na stranici Vijeća sigurnosti UN-a. Preciznije, nisu provjeravali relevantne podatke o domeni kao što su registracija domene te stranice, datum registracije domene, kontakt informacije o domeni, kao ni samo trajanje registracije, kao ni IP adresu.
Svjedok Nikola Đukić je kazao da je po naredbi Tužilaštva BiH uradio uviđaj priloga iz Dnevnika RTRS-a, a koji se odnosi na izjavu Miloša Lukića povodom donošenja ukaza predsjednika RS da se odluke visokog predstavnika ne provode u RS-u.
U sudski spis je priložena i izjava o ispitivanju Milorada Dodika 19. jula. I u toj izjavi je Dodik, između ostalog, kazao da naredbe Tužilaštva BiH smatra političkim progonom i da je za njega Christian Schmidt nelegalan.
Postoje li sankcije za Milorada Dodika Mjesecima nekažnjeno vrijeđa sudije i tužioce
Podsjetimo, optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je 11. septembra prošle godine. Dodik je optužen da je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju dva zakona koja je ranije poništio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, dok je Lukić optužen da je kao tadašnji v.d. direktora Službenog glasnika RS omogućio objavu tih ukaza. Podsjetimo da su ti zakoni propisivali da se na području RS neće provoditi odluke Ustavnog suda BiH, niti da će se u entitetskom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.
Ove zakone je u junu 2023. izglasala Narodna skupština Republike Srpske, da bi ih visoki predstavnik Christian Schmidt poništio 1. jula 2023., dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala. Isti dan je Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i propisao da se službene osobe, koje ne provode i ne poštuje odluke visokog predstavnika, mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i zabranom obavljanja dužnosti.
(zurnal.info)