PRVOSTEPENA PRESUDA BIVŠEM DIREKTORU BOSNALIJEKA: Nedimu Uzunoviću 10 godina zatvora i oduzimanje 2.8 miliona imovine

Bivši direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović osuđen je nepravosnažno na zatvorsku kaznu od 10 godina. Sud BiH odredio je i oduzimanje imovine u vrijednosti od 2,8 miliona maraka. Pravno lice Bosnalijek mora platiti novčanu kaznu od 2,5 miliona maraka. Ostalim optuženima izrečene su jednogodišnje zatvorske kazne.

Optužnicom je pored Uzunovića bilo obuhvaćeno još deset osoba i četiri pravna lica. U njoj je bio označen kao organizator koji je sa više drugih osoba, vršio finansijske transakcije putem više offshore kompanija registrovanih na Britanskim Djevičanskim otocima i Sejšelima, a za navodne marketinške ili konsultantske usluge koje nisu izvršene, čime je ostvarena nezakonita imovinska korist.

Duga istraga do optužnice

Decembra 2021. godine, sedam godina od pokretanja istrage o trgovanju dionicama „Bosnalijeka“ izvršeni su prvi pretresi i hapšenja u Sarajevu i Konjicu. Prvi je na listi bio  direktor Nedim Uzunović.

Žurnal je prethodno godinama pisao o kriminalu u “Bosnalijeku”.

Slučaj BosnalijekDvije godine istrage, tri tužioca, predmet bez rezultata

Trgovanje dionicama Bosnalijeka na Sarajevskoj berzi (SASE) intenzivno je trajalo tokom 2012. i 2013. godine. Dionice su se kupovale putem offshore fonda “Haden” iz Luksemburga. Ovaj fond, koji je postao vlasnik 29,94 posto “Bosnalijeka”, ipak je bio samo posrednik stvarnog kupca “Imperia Pharme” iz Sankt Peterburga. Ova farmaceutska ruska kompanija je kontrolu nad Bosnalijekom stekla sa 32 miliona maraka, a dvije godine kasnije (2015.) su proglasili bankrot. Na taj način su “Bosnalijeku” ostali dužni isti iznos koji su uložili u njenu kupovinu.

Pomoć u kupovini dionica “Hadenu” pružala je brokerska kompanija “Eurohaus” iz Sarajeva, čiji je suvlanik i direktor Zijad Blekić nedavno optužen u predmetu “Profit” sa još 18 osoba. Jedan od optuženih u tom predmetu je i Edin Dizdar, nekadašnji član Nadzornog odbora “Bosnalijeka” i predstavnik fonda “Haden”.  

Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu 2014. i narednih sedam godina na ovom predmetu su se izmijenila najmanje četiri tužitelja: Oleg Čavka, Enisa Adrović, Dubravko Čampara i Džermin Pašić.

Uzunovićevi poslovi u Rusiji

U žiži dugogodišnje istrage je Uzunović s kojim sve i počinje. On je još 2005. godine imenovan za direktora predstavništva "Bosnalijeka" u Rusiji, a početkom 2012. dobio je otkaz.  Iste godine, “Bosnalijek” protiv njega podnosi nekoliko prijava policiji u Moskvi i to zbog nestanka dokumenata o osnivanju i registraciji predstavništva te pečata i dokumentacije o registraciji službenog automobila.

Uzunovića to nije zabrinulo. U međuvremenu je pronašao način kako da se vrati u „Bosnalijek“. U Rusiji je našao ulagače koji su počeli kupovati dionice sarajevske fabrike lijekova. Po preuzimanju većinskog dijela dionica, novi vlasnici su Uzunovića postavili na čelo Uprave „Bosnalijeka“. U zamjenu, „Bosnalijek“ je počeo isporučivati velike količine lijekova vlasnicima u Rusiju.

Žurnal je još u septembru 2016. pisao da se vodi istraga protiv Uzunovića i još 12 osoba i to: Edina Dizdara, Zijada Blekića, izvršnog direktora za marketing i prodaju Admira Keše, tadašnjeg predsjednika NO i ujedno direktora Odjela pravnih poslova "Imperia Pharme" Konstantina Zevlova, vlasnika "Hadena" Rossaine i Tom Donovan, direktora iste kompanije Passcal Hennuya, predsjednika za vrijednosne papire Hasana Ćelama, brokera Aleksandra Hrkača, te firme "Haden", "Imperia Pharma" i "Erka Pharm" iz Rusije. 

Uloga premijera Novalića i Vlade FBiH

Dvije godine kasnije, SIPA podnosi Tužilaštvu BiH prijavu protiv Uzunovića zbog sumnje da je bio dio grupe koja je 2016. novcem “Bosnalijeka”, preko off shore firmi, kupila 673 hiljade dionica "Bosnalijeka" od kojih je dio bio u vlasništvu Vlade Federacije BiH. Iste godine su Vlada FBiH i premijer Fadil Novalić prodali vlasnički udio od 19,25 posto u „Bosnalijeku“ za 23,3 miliona KM. U to vrijeme ključni partner im je bila firma "KBC Malta".

Iz Vlade FBiH tada nije saopćeno da su dionice prodate off shore kompaniji, ali je objavom rješenja Komisije za vrijednosne papire objelodanjeno da se radi o off shore kompaniji "KBC Malta". Ovom firmom rukovodi Mangilal Kalani, poslovni partner direktora Uzunovića. Istom prijavom SIPA iz 2018. bili su obuhvaćeni i Heinz Karta Rendolfa iz Njemačke, Horsta Michaela Baiera iz Češke, Šaifa Udina Alvia iz Pakistana, Mangilal Kalani iz Indija, te tri off shore kompanije koje su koristištene za transakcije. 

(zurnal.info)