Narodna skupština Republike Srpske (RS) odlučila je danas da stavi van snage svoju raniju odluku o održavanju referenduma o nametnutim zakonima visokih predstavnika, uključujući i onaj o državnom Sudu i Tužilaštvu.
NIJE NEOPHODNO
Za poništavanje odluke o referendumu glasali su poslanici vladajuće koalicije predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji su u potpunosti prihvatili obrazloženje predsjednika RS i stranačkog šefa Milorada Dodika o razlozima za odustajanje od referenduma. Odluku o odustajanju od referenduma, samo iz drugačijih razloga, podržali su i poslanici Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Stranke demokratske akcije (SDA), dok su poslanici najveće opozicione stranke, Srpske demokratske stranke (SDS), glasali protiv poništenja referenduma. Poslanici ostalih opozicionih stranaka suzdržali su se od glasanja, s obzirom na to da su tako glasali i prilikom donošenja odluke o raspisivanju referenduma.
Parlament RS je 13. aprila donio odluku o raspisivanju referenduma u RS o nametnutim zakonima visokog predstavnika, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH, te njihovu neustavnu verifikaciju u parlamentu BiH. Mjesec dana kasnije, 13. maja, Dodik je najavio odustajanje od referenduma. Poništenje odluke o referendumu parlamentu je predložio predsjednik RS Milorada Dodik, ocenjujući da za referendumom “za sada” nema potrebe, jer je sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton dogovoren početak “strukturalnog dijaloga” o reformi pravosuđa u BiH. Sam Dodik, kao i predstavnici vladajuće stranke, odustajanje od referenduma pokušali su predstaviti kao veliki diplomatski uspjeh RS, a ne kao povlačenje sa bojnog polja nakon što je iz međunarodnih krugova zaprijećeno izolacijom i sankcijama za najviše entitetske zvaničnike.
Parlament RS danas je usvojio zaključake i preporuke o najavljenom strukturalnom dijalogu o pravosuđu u BiH, koji počinje u ponedeljak, 6.juna u Banjaluci. Osim što je potvrđena teza da “za sada nije neophodno organizovanje referenduma”, vladajuća koalicija je zaključila da je “hitno potrebno poboljšati strategiju procesuiranja ratnih zločina nad srpskim civilnim stanovništvom i prekinuti sa zaštitom od odgovornosti visokopozicioniranih političkih i vojnih zvaničnika Armije BiH”.
AKUMULIRANO NEZADOVOLJSTVO
Zatraženo je i donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, onemogućavanje preispitivanja odluka entitetskih ustavnih sudova na nivou BiH, kao i reorganizacija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, kako bi se uspostavili entitetske sudski i tužilački savjeti. Reformom pravosuđa, navodi se dalje, treba obuhvatiti sve segmente pravosuđa na nivou BiH. Parlament je zatražio i da se “potpuno zakonski uredi situacija u kojoj Sud BiH ne bi mogao preuzimati predmete od drugih pravosudnih institucija i entitetskih pravosudnih organa, koji imaju nedvosmislenu ustavnu nadležnost u tim predmetima”.
Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić je prije glasanja pozvao poslanike da podrže poništavanje odluke o referendumu, ocenjujući da su otvaranjem strukturalnog dijaloga političari iz Sarajeva natjerani na raspravu o ovoj oblasti. On je rekao da je priča o funkcionisanju pravosuđu na nivou BiH otovorena na zahtjev RS, ocjenjujući da je “političko Sarajevo željelo da EU, SAD i OHR kažnjavaju i uvode sankcije RS, jer, prema njihovom mišljenju, ne postoji problem u pravosuđu u BiH”. On smatra da RS “ima pruženu ruku” Brisela, koju treba da prihvati i na argumentovan način izbori za rješavanje problema u pravosuđu. Radojičić je ponovio da je za RS neprihvatljivo uspostvaljanje Vrhovnog suda BiH, jer to, kako je naveo, nije standard EU.
“Do 13. aprila imali smo akumulirano nezadovoljstvo stanjem u pravosuđu na nivou BiH, nametanjem odluka i ponašanjem visokog predstavnika u BiH, neprocesuiranjem zločina počinjenih nad Srbima. Stav političkog Sarajeva i OHR-a je da je stanje u pravosuđu na nivou BiH dobro i za naše argumente i primjedbe nismo imali sagovornika u BiH. Prvi put smo dobili sagovornika, ali i dijalog umesto nametanja”, istakao je on.
Radojičić je najavio da 6. juna u Banjaluku stiže Štefan File, navodeći da će tada biti održana prva sjednica o strkturalnom dijalogu u BiH. On je kazao da će u tim pregovorima učestvovati predstavnici entiteta, ali ne i Suda i Tužilaštva BiH. Potpredsednik RS Emil Vlajki je predložio parlamentu da do 1. oktobra zamrzne odluku o raspisivanju republičkog referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, do kada bi trebalo da se pokažu neki rezultati reforme pravosuđa, ali i kako bi RS “pokazala određenu čvrstinu u odnosu na međunarodnu zajednicu”. Poslanici SDS-a, tokjom rasprave, usprotivili su se povlačenju odluke o referendumu, tvrdeći da EU nije dala nikakve garancije da će biti ispunjeni zahtjevi RS u reformi pravosuđa u BiH, te da “ne vjeruju obećanjima EU” .
“Dogovor velikih i malih uvijek obavezuje samo male, dok predstavnici EU u ovom slučaju čak ne moraju više da se javljaju na telefon”, kazao je poslanik SDS-a Nenad Stevandić. Poslanici SDS-a istakli su da je visoki predstavnik Valentin Incko bio u pravu kada je rekao da će parlament RS sam poništiti odluku o referendumu. Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Zoran Đerić rekao je da referenduma u RS neće biti sve dok je na vlasti SNSD.
(zurnal.info