POTVRĐENO POZNATO: Netransparentna i neefikasna realizacija ugovora o javnim nabavkama

Izvještaj državnih revizora obuhvata nivo institucija BiH i period od 2015. do 2018. godine. Izabran je uzorak od 7 institucija (Uprava za indirektno oporezivanje, Granična policija BiH, Služba za zajedničke poslove BiH, Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Regulatorna agencija za komunikacije i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja), te 35 ugovora i 29 okvirnih sporazuma koji su dodijeljeni od strane tih institucija iz uzorka u predmetnom periodu.

Revizija je utvrdila da navedene institucije prilikom realizacije okvirnih sporazuma u većini slučajeva ne zaključuju pojedinačne ugovore što predstavlja direktno kršenje Zakona o javnim nabavkama. Tako se onemogućava uvid u stvaran broj i vrijednost zaključenih ugovora. Od ukupno 29 pregledanih okvirnih sporazuma, njih 20 nije zaključeno u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama,. Ukupna vrijednost ovih ugovora je 2,8 miliona KM. Zakon su na ovaj način prekršile: Služba za zajedničke poslove BiH (8 okvirnih sporazuma), Uprava za indirektno oporezivanje (7 okvirnih sporazuma), Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH (4 okvirna sporazuma) i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja (1 okvirni sporazum).

POLOVIČNA TRANSPARENTNOST

Kada je u pitanju transparentnost realizacije ugovora i okvirnih sporazuma, revizija je utvrdila da institucije BiH ne objavljuju podatke o realizaciji ugovora ni u sklopu propisanih obrazaca koje su institucije obavezne da objavljuju na svojim internet stranicama. Od 53 realizovana ugovora i okvirna sporazuma za samo 17 je utvrđeno da su objavljeni potpuni podaci o realizaciji. Vrijednost ugovora i okvirnih sporazuma čija je realizacija transparentna je oko 2 miliona KM, dok je stvarna realizacija 53 revidirana ugovora preko 4,6 miliona KM, pa se opravdano postavlja pitanje da li su i kako realizovani ugovori i okvirni sporazumi u vrijednosti od preko 2,6 miliona KM!?

Podatke o realizaciji ugovora i okvirnih sporazuma prema nalazima revizije nikako nisu objavljivali: Uprava za indirektno oporezivanje, Regulatorna agencija za komunikacije i Služba za zajedničke poslove BiH.

Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja objavila je podatke o realizaciji za 1 od 3, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova 4 od 9, Granična policija BiH 5 od 6 i Ministarstvo saobraćaja i komunikacija BiH 7 od 8 ugovora i okvirnih sporazuma.

Od 35 revidiranih ugovora revizija je za 11 konstatovala kršenje podzakonskih propisa o javnim nabavkama jer su institucije zaključila ugovore umjesto okvirnih sporazuma. Radi se o ugovorima o nabavci roba i usluga gdje se ne mogu utvrditi tačne količine.

Posebno zanimljiv nalaz revizije je slučaj dodatne nabavke roba od strane Granične policije BiH mimo procedure propisane zakonom o javnim nabavkama. Nabavljane su dodatne količine policijskih uniformi tako što su zaključivani protokoli o sporazumnom poravnanju potraživanja kojim se prihvata da dobavljač umjesto plaćanja penala na osnovu kašnjenja isporuke dostavi dodatne količine policijskih uniformi u iznosima od 26,6 te 39,9 hiljada maraka.

''Granična policija, postupajući na ovaj način, onemogućila je ostalim ponuđačima koji se bave predmetnom nabavkom učešće u nabavci i time ih stavila u neravnopravan položaj. Osim toga, zbog neprovođenja procedure javne nabavke, nije potvrđeno da je osigurana najbolja vrijednost za novac.'', navode revizori.

NEPOTPUNA DOKUMENTACIJA I NEISPUNJAVANJE USLOVA

Iz Izvještaja revizije učinka vidljivo je da institucije na nivou BiH u potpunosti ne vode dokumentaciju o realizaciji ugovora o javnim nabavkama. Od 64 revidirana ugovora i okvirna sporazuma ni za jedan od njih dokumentacija nije potpuna, u 32 slučaja su djelimično dokumentovane preduzete radnje, dok u 32 slučaja nema nikakve dokumentacije o realizaciji ugovora o javnim nabavkama. Revizori su u izvještaju kao probleme naveli neispunjavanje obaveza od strane dobavljača i nemogućnost utvrđivanja svih činjenica vezanih za realizaciju ugovora.

Od 64 revidirana ugovora i okvirna sporazuma u 18 slučajeva nisu ispoštovane sve obaveze od strane dobavljača ili se nisu mogle utvrditi sve činjenice vezane za realizaciju. Vrijednost ovih ugovora u okvirnih sporazuma je veća od 5 miliona KM!

Za 11 od 64 revidirana ugovora i okvirna sporazuma ne mogu se utvrditi činjenice vezane za količinsku realizaciju ugovorenih roba, a vrijednost ovih ugovora je više od 750 hiljada KM.

Uprava za indirektno oporezivanje i Regulatorna agencija za komunikacije imale su po 4 ovakva ugovora Ministarstvo saobraćaja i komunikacija 2, a Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova 1. Revizori istuču da odstupanja realizovanih količina u odnosu na planirane u konačnici imaju za posljedicu to da institucije BiH više plaćaju za robe koje su nabavili od izabranog ponuđača u odnosu na iznos koji bi platile da su izabrani drugi ponuđači koji su se nadmetali za isti ugovor.

Iako su revizori dali preporuke Vijeću ministara da se uočeni nedostaci otklone, shodno dosadašnjoj praksi teško da će biti drastične promjene. Kao što je Žurnal nedavno pisao, tretiranje kršenja Zakona o javnim nabavkama kao prekrašajno, a ne krivično djelo, pogoduju da zakon umjesto kažnjavanja iste, postane svojevsrna propaganda za korupciju.

(zurnal.info)