FORMALNI KONKURSI ZA POSAO (2): Nisu važni rezulati testiranja, nego (samo)volja rukovodilaca

Emina Kovač Karić diplomirala je 2007. godine na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Prije nekoliko godina konkurisala je u Općini Srebrenik na poziciju matičara i pravnika u službi za javne nabavke.

“Na jednom sam bila prva na listi kandidata a na drugom konkursu na drugom mjestu. Nažalost posao su dobile osobe sa najmanjim brojem bodova iako sam imala dobre bodove i najduži staž na birou, također sam imala određen broj bodova kao dijete pripadnika Armije BiH. Jedan od primljenih kandidata bio u uskoj rodbinskoj vezi sa tadašnjim načelnikom”, priča Emina.

UREDBE ZA BESMISLENOST KONKURSA

Jasmin Mahmutović konkurisao je prije osam godina za mjesto komunalnog inspektora u općini Zavidovići. Nakon testova i intervjua bio je prvorangirani kandidat. Tada je na snazi bio Pravilnik Agencije za državnu službu FBiH u kojem je izričito navedeno da rukovodilac bira kandidata koji je ostvario najbolji rezultat. Unatoč tome, načelnik je izabrao drugorangiranog kandidata, treba li naglasiti iste političke opcije. Njegovo obrazloženje bilo je kako predmetni Pravilnik nije u skladu sa Zakonom o državnoj službi!? Jasmin je podnio tužbu i nakon četiri godine Kantonalni sud Zenica je prresudio u njegovu korist. Općina je bila primorana da ga zaposli. Tu je radio godinu i pol dana.

“Kada se za posao izborite putem suda male ili nikakve su vam šanse da napredujete.Ne mogu reći da sam imao neke direktne pritiske ali je više nego očito prisustvo politike i stranačke podobnosti tako da su sam rad i kvalitet apsolutno nebitni. Nakon što sam dao otkaz zaposlio sam se u tzv. realnom sektoru gdje i danas radim”, rekao je za Žurnal Jasmin.

Manje sreće imala je Emina, kojoj žalbe nisu pomogle. Odustala je i od traženja posla i od Bosne I Hercegovine kao takve.

“Žalila sam se, ali žalba nažalost nije pomogla. Sada sam i ja jedna od onih koja upravo zbog navedene situacije bila prinuđena napustiti zemlju“, poručuje.

Diskreciono pravo rukovodioca organa uprave u Federaciji da izabere po svom nahođenju, a ne najboljeg kandidata jedno je od glavnih uporišta korupcije prilikom zapošljavanja u javnim službama. Tako je u potpunosti obesmislena konkursna procedura, koja pored usmenog intervuja, o kojem smo već pisali, utiče na konačan izbor preferiranog, a ne najboljeg kandidata. Bitno je samo da bude spisku kandidata predloženih od strane Agencije. Istovremeno, rukovodilac ima pravo da imenuje članove konkursne komisije, što je dodatna mogućnost za neregularni konačni izbor.

OD KANTONA DO KANTONA

Helsinški odbor za ljudska prava je u okviru Antikorupcijske mreže u BiH – ACCOUNT priredio “Analizu zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru u Posavskom, Bosanskopodrinjskom, Tuzlanskom, Srednjobosanskom, Zeničko-dobojskom, Unsko-sanskom kantonu i Kantonu 10”, sa posebnim akcentom na postojanje pravne regulative koja bi uređivala način provođenja konkursne procedure pri zapošljavanju u javnim službama navedenih kantona.

Prethodno navedeni primjeri Uredbe o zapošljavanju prisutna je u Tuzlanskom, potom Posavskom, Zeničko-dobojskom te Srednjobosanskom kantonu gdje Uredbom kandidatima nije ostavljena ni mogućnost žalbe!?

U Kantonu 10 te Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde nezadovoljni kandidati mogu izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe FBiH, što barem formalno daje mogućnost zaštite prava.

Analizom je uočeno da Posavski kanton nije do kraja definisao ko bira najboljeg kandidata, odnosno nije određen sam kraj postupka izbora zaposlenih u organima uprave, te ostaje nejasno ko zapravo odlučuje o prijemu kandidata u radni odnos.

Kada je riječ o diskrecionom ovlaštenju rukovodioca Bosansko-podrinjski kanton ima unekoliko drugačiju odredbu, ali ne opet bez mogućnosti zloupotrebe ili politizacije. Zakon o državnoj službi BPK Goražde ostavio je mogućnost da rukovodilac organa državne službe može postaviti kandidata bez obzira na redoslijed utvrđen na listi, uz obrazloženje da je u pitanju nacionalna ili spolna struktura. Prostor za manipulaciju ostavlja i mogućnost da ukoliko nakon 6 mjeseci rukovodilac postavljenog kandidata ocjeni sa nezadovoljavajućom ocjenom. Potom ga može razrješiti, a na njegovo mjesto postaviti sljedećeg kandidata sa liste.

Još kraći period, tek tri mjeseca za eventualnu nezadovoljavajuću ocjenu ostavljen je kod prijema namještenika u Unsko-sanskom kantonu. Pri tome treba naglasiti da Zakon o državnoj službi Unsko-Sanskog kantona pravi razliku u načinu zapošljavanja državnih službenika i namještenika.

Sve zajedno doprinosi mogućnosti upliva korupcije i zapošljavanju politički podobnih kandidata, tako da je u tom dijelu razumljiv otpor izmjenama ovih odredbi koje je inicirala Antikorupcijska mreža u BiH – ACCOUNT.

Do sada su samo općine Lukavac i Živinice prihvatile “Pravilnik o provođenju usmenog intervjua i bodovanju kandidata pri zapošljavanju u organima uprave” koji omogućava da predstavnik Antikorupcijske mreže bude uključen u praćenje svih faza konkursne procedure.

“Kandidat su svjesni da bez podrške nekoj političkoj partiji neće moći se ni približiti radno mjestu, a sa druge strane često se puta dešava da bude više kandidata unutar iste stranačke opcije pa onda se traži štela nad štelom. Uglavnom šanse da se zaposlite po znanju i umjeću su otprilike ravne nuli,” zaključuje naš sagovornik sa početka ove priče, Jasmin Mahmutović.

(zurnal.info)