Analiza
NEMA MJESTA ZA DEMOKRATIJU I LJUDSKA PRAVA U RS: Obračun s licemjerjem među omladinom
Realno, Republika Srpska odlučila je da se brutalno obračuna sa licemjerjem, što je svakako - pohvalno. Jer, režim je u praksi, na ulicama i u svakodnevnom životu građana, odavno pokazao kako su civilizacijske vrijednosti samo bespotrebna smetnja kriminalu neviđenih razmjera, korupciji i ugnjetavanju.
Republički pedagoški zavod je odlučio da više ne bude licemjeran. Detaljno je izanalizirao situaciju pa Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske predložio izmjene Pravilnika o nastavnom planu o nastavnom planu i programu za osnovno vaspitanje i obrazovanje. Sve je usvojeno, predmet „Demokratija i ljudska prava“ eliminisan iz školskih klupa.
Zapravo, o demokratiji i ljudskim pravima govoriće se pod maskom, kroz „postojeće druge nastavne predmete“.
Prijedlog je, ponosno su izjavili iz resornog ministarstva, zasnovan na „preporukama relevantnih organizacija u oblasti obrazovanja koje ukazuju na efektivniju implementaciju građanskog obrazovanja kroz više predmeta, kao i na analizi koja je pokazala da dosadašnja realizacija predmeta nije dovela do značajnog razvoja građanske svijesti i kritičkog mišljenja, jer se nastava često svodila na reprodukciju gradiva i učenje za ocjenu“.
Da rezimiramo, građansko obrazovanje i kritičko mišljenje u Republici Srpskoj nikada nisu ni postojali. Za režima Milorada Dodika naročito!
Jer djeci je, prema istim „relevantnim obrazovnim organizacijama“, sasvim dovoljan 15. septembar, izmišljeni Dan jedinstva, slobode i nacionalne zastave da bi znala ko su, kako se gradi identitet i šta je okosnica nacionalnog djelovanja. Čemu zapadne novotarije kao takve, demokratija, ljudska prava i ostale tričarije?!
Realno, Republika Srpska odlučila je da se brutalno obračuna sa licemjerjem, što je svakako - pohvalno. Jer, režim je u praksi, na ulicama i u svakodnevnom životu građana, odavno pokazao kako su civilizacijske vrijednosti samo bespotrebna smetnja kriminalu neviđenih razmjera, korupciji i ugnjetavanju.
Evo nekih recentnih primjera posljednjih decenija:
Zakonodavstvo koje poništava nadležnosti državnih institucija
Narodna skupština usvojila je zakone kojima se onemogućava rad institucija Bosne i Hercegovine na prostoru ovog entiteta, i to Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Visokog sudskog i tužilačko vijeća. Dodik je srpske kadrove u ovim institucijama pozvao da napuste svoja radna mjesta, a kako su odbili da mu se povinuju, tako ih je proglasio „nesrbima“, „izdajnicima“ i najavio da će im imena kačiti po tablama širom RS.
Zakon o imunitetu
Uveden je i Zakon o imunitetu koji štiti određene nosioce izvršnih i zakonodavnih funkcija od pravnih postupaka. Pravnici i kompletna školovana, stručna javnost tvrdi da akt služi da se ključne političke figure stave iznad zakona, što podriva princip vladavine prava.
Paralelni izborni sistem
Iz Transparency internationala BiH odavno su upozorili da Izborni zakon RS, koji je suprotan Ustavu BiH, Izbornom zakonu BiH i Aneksu 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, pokušava stvoriti paralelnu izbornu administraciju i spriječiti provođenje legalnih izbora.
„Takođe, osnažene su optužbe da izborni proces nije transparentan i da se koristi za održavanje vlasti, umjesto za osiguranje pravične konkurencije“, i danas stoji u objavi.
Zakon o “stranim agentima”
Predlog zakona kojim bi nevladine organizacije (i druge organizacije koje primaju podršku iz inostranstva) morale da se registruju kao agenti stranog uticaja bio je progon u najavi. Kompletno civilno društvo i mediji u BiH naveli su da bi takav zakon značajno ograničio građanski aktivizam, slobodu udruživanja i kritiku vlasti.
Referendumi i institucionalni postupci koji se smatraju separatističkim
Presuđeni, bivši predsjednik RS Milorad Dodik za 25. oktobar je najavio novi referendum kako bi nenadležne građane pitao šta da li prihvataju odluke međunarodnih i državnih institucija, uključujući odluke visokog predstavnika, Suda BiH i Centralne izborne komisije koje su u vezi sa tim istim Dodikom.
Parlament i vladajuća Dodikova većina random usvajaju zaključke i odluke koje direkto potkopavaju ustavni poredak BiH i Dejtonski mirovni sporazum. U pozadini svega toga su brutalna pljačka javnog novca, djelovanje institucija za interese jednog čovjeka i njemu odanih struktura, kao i enormno bogaćenje uključenih u kompletan proces.
Na programima režimskih medija svaka kritika koja dolazi iz uređenijih i demokratskijih sistema predstavlja se kao napad na Srbe, nesputana mržnja prema kompletnom narodu i želja da se isti potpuno zatre.
I građani koji se sve manje bune na svojoj koži osjećaju „Dodikovu demokratiju“ i „poštovanje“ ljudskih prava, kao i „pravo na kritičko mišljenje“.
“Pravda za Davida” – u krvi ugašeni protesti
David Dragičević brutalno je ubijen 2018. godine. Vrh MUP-a RS sazvao je konferenciju za novinare na kojoj su inspektori i rukovodioci bezočno lagali o ovom mladiću. Za njih je bio problematičan, narkoman, pljačkaš koji prethodno pojede burek... Građani su ustali da traže pravdu i istinu. Policija, kojom je tada rukovodio Dragan Lukač, uz aminovanje Dodikovo, udarala je pendrecima, hapsila, zlostavljala... Članovi grupe „Pravda za Davida“ tužili su MUP RS, a sud je redom utvrđivao da su diskriminisani i ponižavani, jer su im uskraćena prava javnog kretanja.
Kriminalizacija klevete i obračun sa rodnim identitetom
Kleveta je uvedena u Krivični zakonik RS, jer je Milorad Dodik naumio da se obračuna sa novinarima u RS i kompletnoj BiH, koji su mu istraživačkim radom i dokazivanjem kriminala i korupcije remetili biznise i otkrivali veze. Parola „Mišljenje nije zločin“ ostala je na papiru, u tužilaštvima su zavedene desetine krivičnih prijava protiv kritičara vladajućih.
U Krivičnom zakoniku RS izbrisana je odrednica “rodni identitet” i zamijenjena sa “drugo lično svojstvo”.
„Kritičari ovo vide kao korak unazad u zaštiti manjinskih i ranjivih grupa, jer se smanjuje zakonska preciznost i jača prostor za diskriminaciju i mržnju“, napomenuto je u evropskim izvještajima.
Diskriminacija Bošnjaka i drugih manjina u RS
Poslanik u NSRS Ramiz Salkić naveo da postoji sistematska diskriminacija Bošnjaka u RS: u obrazovanju (nemogućnost učenja bosanskog jezika, u zapošljavanju te u institucijama entiteta koje nisu organizirane proporcionalno prema popisu iz 1991. godine. Denis Zvizdić ukazao je da je smanjen broj Bošnjaka i Hrvata zaposlenih u MUP-u RS, dok je broj Srba povećan.
Organizovani napad na LGBT aktiviste
Aktivisti iz organizacije BH Pride i članovi LGBT zajednice, kao i novinari koji su pokrivali događaj, napadnuti su 18. marta 2023. u Banjaluci. Policija je prethodno zabranila javno okupljanje, koje su organizatori najavili - projekciju filma „Pride“ i panel diskusiju. Nakon zabrane, organizatori su se sastali u prostorijama Transparency International BiH, u namjeri da neformalno razgovaraju i preispitaju situaciju. U večernjim satima te iste večeri grupa maskiranih huligana došla je ispred prostorija TI i fizički napala aktiviste i novinare. Povrijeđeno je više osoba, neke su zatražile medicinsku pomoć. Nakon višesatnog policijskog isljeđivanja, aktivisti su protjerani iz RS. Nikada niko nije odgovarao, iako su imena napadača poznata.
Osim ubistva Davida Dragičevića, u RS su neriješene i likvidacije Nikole Đurovića, Slaviše Krunića, Milana Vukelića, Murata Badića...
Govorimo li još o demokratiji i ljudskim pravima?
Ma, naravno, bespredmetno je.
(zurnal.info)