Okanović: Revizorskim izvještajima zasićeni su oni o čijim nepravilnostima govorimo

Sredinom svake godine u Bosni i Hercegovini počinju se objavljivati izvještaji o poslovanju insitucija i utrošku javnog novca u prethodnoj godini. Iako se u njima dokumentuje veliki broj nepravilnosti tek mali broj njih zaista i posluži kao osnova za ozbiljnije istrage i sudsko procesuiranje.

Izvještaji o institucijama u Federaciji BiH za 2012. godinu trenutno su u fazi nacrta pa o konkretnim slučajevima u Uredu za reviziju FBiH još uvijek ne mogu govoriti.

Ipak, generalni revizor Ibrahim Okanović kaže kako je napredak u poštivanju revizorskih preporuka u posljednjih nekoliko godina “primijetan, ali ne i dovoljan”. Razlog za to je dijelom i neodgovorno ponašanje čelnih ljudi institucija:

- Svako iz svoje nadležnosti treba odgovornije da se ponaša prema trošenju javnog novca. Dužnosnici, odnosno menadžment institucije, treba da shvate da se javni novac treba trošiti odgovorno i da su za to odgovorni upravo oni. Smjernice za odgovorno ponašanje su, između ostalog, i preporuke Ureda za reviziju.

Da bi se poštovale preporuke potrebna je veća odgovornost u lancu i to, smatra Okanović, sljedećih subjekata:

- Parlamenta FBiH - prema Vladi FBiH, Vlade FBiH u smislu ispunjenje obaveza ministarstava. Ministri imaju resornu odgovornost u smislu pravilnog trošenja javnih sredstava, a upravni odbori, nadzorni odbori, skupštine društava moraju pojačati nadzor nad kompanijama, zavodima, fondovima, kao i uspostaviti kvalitetnu internu kontrolu i internu reviziju.

Nema pritisaka ako radite po zakonu

U brojnim revizorskim izvještajima objavljivanim proteklih godina mnogo se upozoravalo na  neodgovoran utrošak javnog novca i propusta u poštivanju procedura.

Ipak, nekoliko je oblasti u kojima je stanje najkritičnije. Okanović izdvaja pitanje trošenja transfera Vlade FBiH, Ministarstava Vlade FBiH i kršenje odredaba Zakona o javnim nabavkama:

- Viši nivo, više kršenje zakona, veća šteta u budžetima. Do sada smo, u svom radu, najviše ukazivali na nepravilnosti kao što su nenamjensko trošenje transfera iz budžeta, donošenja zakona bez prethodne javne rasprave i konsultacija i efektivnost primjene Vladinih uredbi, odluka, zaključaka, te ulaganje u firme bez rezultata, ili implementacije strategije ekonomskog razvoja.

Za uočene propuste, po njegovom mišljenju, naodgovorniji je menadžment institucija: ministri, predsjednici, direktori, vlade i skupštine društava.

I pored revnosnog rada revizije, čini se da su novinari ipak ti koji najviše analiziraju i prate izvještaje. Iako je do sada, komentarišu revizori, pokrenut niz postupaka na svim nivoima, posebnih rezultata nije bilo.

Zbog toga je generalni stav kako tužilaštva u BiH u dovoljnoj mjeri ne istražuju uočene propuste. Sa tim stavom slaže se i naš sagovornik ali razloge te pasivnosti ipak ne želi komentarisati:

- Najodgovorniji za to su Parlament koji ne traži izvještaj i ne preduzima mjere nadzora nad tim institucijama ali i onaj ko postavlja i imenuje  tužioce bez odgovarajućeg iskustva.

U jednom od ranijih razgovora za Žurnal glavni inspektor Finansijske policije FBiH Zufer Dervišević rekao je kako dosta predmeta koje je Finansijska policija sačinila na osnovu revizorskih izvještaja čeka u ladicama:

- Generalno, tužioci ne reaguju ni na šta. Drže predmet više godina i nakon istrage zaključe da nema elemenata krivičnog djela.

Nemar tužilaštava ipak ne utiče bitno na zasićenost revizorskim izvještajima kod građana BiH i uvjerenost da oni ipak mogu nešto promijeniti, smatra Okanović:

- Ne znam ko je zasićen revizorskim izvještajima? Građani ne. Javnost ne. Možda oni koji se spominju u revizorskim izvještajima.

U poslu koji obavljaju, možda i suprotno očekivanjima, revizor nisu izloženi posebnim vrstama pritiska, objašnjava naš sagovornik:

- Ako radite po zakonu i iznosite tačne nalaze i činjenice, nema pritisaka. Svako poznaje svoju grešku.

(zurnal.info)