Govor mržnje je više prisutan na javnoj, nego na medijskoj sceni, ali ne po kvantitetu, već po kvalitetu i mnogo je opasaniji i izražajniji u BiH nego u drugim državama - rekao je pravni savjetnik za medijska pitanja u Internewsu u BiH Mehmed Halilović na regionalnoj konferenciji "Online govor mržnje u jugoistočnoj Evropi - uloga i odgovornost medija" koju sponzorira Evropska komisija, UNESCO i Fond otvoreno društvo IFEX.
Kaže da je govor mržnje manje prisutan u tradicionalnim medijima, odnosno ne toliko eksplicitno koliko u novim medijima, a poruke govora mržnje koji se šalju s javne scene putem medija su opasnije od ostalih vidova govora mržnje.
Dodao je da je najbolji način rješenja ovog problema ako se filtrira govor mržnje koji direktno poziva na nasilje.
- Govor mržnje u online medijima je zastupljen u BiH isto kao i u ostalim zemljama svijeta te se po tome ne razlikujemo od drugih - naglasio je.
Profesorica Studija političkih znanosti iz Zagreba Gordana Vidović kazala je da je internet toliko veliki da ne postoji metodologija ispitivanja na kojem području je govor mržnje najviše zastupljen u online medijima.
- Najčešći oblik govora mržnje su komentari koji posjetilac ostavlja nakon objavljenog teksta, a najveći problem predstavljaju anonimne grupe na društvenim mrežama. Problem je kako doprijeti do tih grupa, jer su zatvorenog tipa. Nedavni slučaj u Hrvatskoj je bila grupa na Facebook stranici "Mrzimo Rome" - rekla je Vidović.
Šefica Odsjeka za medijske studije Univerziteta u Novom Sadu u Srbiji Dubravka Valić-Nedeljković kazala je da se u tradicionalnim medijima može naći direktni govor mržnje koji vrlo brzo bude sankcioniran.
- Najveći problem predstavlja suptilni govor mržnje koji se može otkriti samo dobrom analizom - naglasila je.
Dodala je da je govor mržnje najvidljiviji u komentarima koji se ne recenziraju u okviru medijske kuće te da su mediji odgovorni za ono što objave pod svojim impresumom, dok su urednici online izdanja odgovorni čak i za komentare.
- Potpis komentatora u online medijima je najtransparentniji govor mržnje, posebno kod metaforičkih potpisa. Kod nekih informacija postoji veliki pritisak komentatora, a komentari su unaprijed smišljeni. Kada smo analizirali vrijeme objavljivanja komentara, primijetili smo da se najčešće komentariše u toku radnog vremena - kazala je Valić-Nedeljković uz ocjenu da se radi o grupi ljudi kojima je to "posao" u radnom vremenu.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.