Panika zbog Zakona o ispitivanju porijekla imovine: On je neustavan, neprovodiv i krši ljudska prava

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Ognjen Tadić smatra da je važno da Republika Srpska donese Zakon o utvrđivanju porijekla imovine prije nego što na to bude prisiljena direktivama Evropske unije.

POŠTENJE PO DIREKTIVAMA

Tadić je poručio da se „pošteni političari ne trebaju plašiti ovog zakona“, ukazujući „da zakon jeste specifičan, kao što su specifične i okolnosti i potrebe njegovog donošenja“.

Narodna skupština RS je 15. januara usvojila Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine, čiji je predlagač SDS, a u ponedeljak je u Banjaluci, u organizaciji Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu parlamenta RS, održana javna rasprava.

Politička i stručna javnost i dalje imaju oprečna mišljenja oko potrebe donošenja ovog zakona.

Delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Krstan Simić smatra da usvojeni Nacrt zakona nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema njegovim riječima, potrebno je donošenje zakona kojim bi se mogla utvrditi nelegalno stečena imovina, ali taj zakon mora biti usklađen sa evropskim standardima.

„Predloženim Zakonom se krše evropske norme u domenu zaštite ljudskih prava, postoje problemi oko institucija koje bi provodile finansijske istrage i definisanja ko i pod kojim okolnostima može vršiti pretres privatne imovine“, naveo je Simić.

Dodao je da su sporne i odredbe o retroaktivnoj primjeni zakona, određivanju finansijskog limita kao osnova za pokretanje ispitivanja porijekla imovine, te pitanju zastare, jer jedino „krivična djela ratnog zločina ne zastarijevaju“.

Predsjednik banjalučkog Osnovnog suda Milan Tegeltija tvrdi da je koncept predloženog zakona loš, mada je sama ideja za usvajanje ovakvog zakonskog rješenja dobra.

“Ako bi se išlo na koncept oporezivanja, takva imovina se ne može oporezivati”, kazao je Tegeltija.

On takođe smatra da je zakon, u formi u kojoj je upućen u javnu raspravu, protivan Ustavu RS i Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava.

KO JE PROTIV USTAVA

Direktorka Poreske uprave RS Zora Vidović tvrdi da su odredbe predloženog zakona nesprovodive, jer je on suprotan Zakonu o poreskom postupku, Zakonu o krivičnom postupku, Zakonu o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, Zakonu o pravobranilaštvu, kao i Zakonu o upravnom postupku.

Prema predloženom SDS-ovom zakonu, upravo bi Poreska uprava bila jedna od osnovnih institucija koja bi sprovodila zakon.

Poslanik SNSD-a u parlamentu RS Nikola Baštinac tvrdi da ovaj zakon nije usklađen sa Ustavom RS, te da ga treba uskladiti sa šest sistemskih zakona. 

“Niko ne poriče potrebu da se borimo protiv određenih pojava u našem društvu, ali to treba da radimo u skladu sa Ustavom i postojećim normama”, naveo je Baštinac.  

Ognjen Tadić smatra da će ovaj zakon biti teško prihvaćen, “jer se treba naučiti razmišljati po ovom zakonu”.

Potrebu donošenja ovog zakona podržao je i izvršni direktor Transparency International BiH Srđan Blagovčanin ukazujući da „u nacrtu zakona postoje nejasnoće koje treba riješiti prije nego se on u formi prijedloga  vrati u Narodnu skupštinu RS“.

Pojasnio je da se to prije svega odnosi na jasno definisanje institucija koje bi bi bile nadležne za njegovo provođenje.

Aleksa Milojević, direktor Ekonomskog instituta iz Bijeljine, ocjenio je da je ovo „sudbinski zakona za RS“ .

“Zakon mora da razluči imovinu stečenu radom, od imovine koja je stečena na društveno neprihvatljiv način“, naveo je Milojević.

Ako bude usvojen Zakon o ispitivanju porijekla imovine, sudskim putem mogla bi biti oduzeta sva imovina pojedincima, pravnim licima, ili sa njima povezanim licima, ukoliko nemaju vjerodostojan dokaz o načinu sticanja imovine. Na provjeru bi, prema Zakonu, prvo trebali doći zvaničnici na svim nivoima vlasti.

(zurnal.info)