Dvije decenije nakon pominjanja u dokumentu Tribunala: Podignuta optužnica protiv Šerifa Patkovića zbog ubistva Zvonka Rajića

Dvadeset i jedna godina je prošlo od kako je ime Šerifa Patkovića prvi put u jednom zvaničnom dokumentu povezano sa ratnim zločinom. Bilo je to 2003. godine, u optužnici Haškog tribunala protiv Envera Hadžihasanovića, bivšeg komandanta 3. korpusa i potom načelnika Štaba Vrhovne komande Armije Bosne i Hercegovine te Amira Kubure koji je u jednom periodu bio komandant 7. muslimanske brdske brigade 3. korpusa ABiH. Tačka 1-2 optužnice sadržavala je navode o ratnim zločinima nad civilima i zarobljenicima HVO-a u selu Dusina, gdje je kao jedan od počinilaca imenovan  i Šerif Patković.

Patković je o dešavanjima u Dusini svjedočio četiri godine prije ove optužnice, tokom suđenja Tihomiru Blaškiću, juna 1999. godine. Prema izvještaju agencije SENSE, on je tada kazao kako zna da je u Dusini u januaru 1993. došlo do sukoba između ABiH i HVO, ali da je on iz Zenice stigao u rejon Lašve kad se sukob već završio. Po dolasku u to područje Patković tvrdi kako je saznao da je ubijen komandant njegove jedinice te da je bilo žrtava u HVO:

"Čini mi se da su to bili - lokalni komandant HVO i nekoliko vojnika. Sedam zarobljenih pripadnika HVO su odvedeni u Zenicu i nisu ubijeni", svjedočio je Patković , dodajući da je on nastojao riješiti nastale probleme te da se HVO tada predavao, a civilno stanovništvo jostalo u selima. S druge strane, svjedokinja Željka Rajić, supruga ubijenog Zvonka je u svom iskazu pred Tribunalom svjedočila da joj je po dolasku u kuću gdje je bila s drugima zatočena, Patković sam rekao da je ubio njezina muža.

U presudi Hadžihasanoviću i Kuburi 2006. godine konstatovano je da Zvonko Rajić jeste ubijen kao zarobljenik, ali da nije van razumne sumnje dokazana krivica Šerifa Patkovića.

U međuvremenu je državno tužilaštvo za više ubistava, odnosno djelo ratnog zločina u Dusini, optužilo Vehida Subotića zvanog Geler, koji je 2015. godine pravomoćno osuđen na 11 godina zatvora.

Šerif Patković je do teškog ranjavanja bio komandant 7. muslimanske brigade Armije RBiH. Njegovo ime često je navođeno u iskazima svjedoka na području od Zenice prema Vitezu i Busovači tokom sukoba Armije BiH i HVO-a, no oni su potom bili tretirani kao nevjerodostojni.

Nakon rata pokušao je sa političkim anagžmanom u BPS-u, a 2001. imenovan je ministrom za boračka pitanja u Vladi ZDK. Bio je predsjedavajući Koordinacije boračkih organizacija Armije RBiH, koja okuplja Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja, Savez demobilisanih boraca u FBiH, organizaciju Porodica šehida i poginulih boraca i Savez ratnih vojnih invalida. Kao predsjednik Upravnog odbora Fondacije za pružanje pomoći u rješevanju stambenih pitanja pripadnika boračke populacije, bio je optužen zbog krivičnog djela zloupotreba položaja i ovlaštenja, no tih je optužbi pred Općinskim sudom u Sarajevu oslobođen.

Posljednji politički angažman ima kao vijećnik SDA u Gradskom vijeću Zenice. U fokus javnosti ponovo je dospio prije godinu dana kada je javno izrekao podršku pokretu Hamas nakon agresije Izraela na područje Gaze.

„Brigada pokreta El Hamas nastala iz političkog krila Mladomuslimanskog bratstva mene duboko podsjeća na Sedmu i ja kao komandant, evo kažem i ambasadoru, ali i kao čovjek stavljam se na raspolaganje u datom trenutku da im se pridružim "– kazao je Patković u obraćanju ambasadoru Palestine u BiH.

(zurnal.info)