Novosti
REAKCIJE NA IZMJENE IZBORNOG ZAKONA: Političari oprezni u ocjenama Schmidtove odluke
Nakon odluke visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, stižu i prve reakcije. Dok iz međunarodne zajednice i Republike Hrvatske mahom pozdravljaju ovu odluku, u BiH još uvijek nema ozbiljnijih analiza i reakcija
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt odlučio je na dan izbora iskoristiti bonska ovlaštenja i nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH, a koje je nazvao mjerama za poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine.
OBJAVIO OHRVisoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona!
POČETNO (NE)ZADOVOLJSTVO
S obzirom na to da je Schmidt odluku donio na dan izbora, opširnijih analiza i reakcija političkih stranaka i njihovih predstavnika još nema. Bilježimo tek nekoliko reakcija u izbornoj noći.
Među prvima iz SDA koji su reagirali bila je Alma Čolo:
„Uspjela sam pročitati uvodeno obraćanje visokog predstavnika. On kaže da je to uradio u cilju deblokade i implementacije izbornih rezultata, znači u interesu BiH, da se izborni rezultati odmah mogu implementirati u određenim rokovima da se ne desi da četiri godine nemamo uspostavu vlasti nakon što građani iznesu svoju volju na izborima.“
Znatno oprezniji u svojoj izjavi bio je predsjednik stranke Bakir Izetbegović:
„Ona je definitivno pojačala poziciju HDZ-a. Nametnuti su i mehanizmi deblokade koje smo ovlaš razmotrili, još ćemo to analizirati, pa ćemo imati konačan stav SDA povodom toga. Ona će olakšati formiranje vlasti, ali će definitivno dati stvari HDZ-u u šake“.
Iz SNSD-a ponovili su svoje ranije stavove u vezi s visokim predstavnikom.
„Naš stav znate o Schmidtu, on nije visoki predstavnik i nema pravo nametati bilo šta, niti da se miješa u život BiH. Nijedan visoki predstavnik na osnovu Dejtonskog sporazoma i Anexa 10 nema prava da bilo šta nameće. Naš stav je jasan. Nikada nećemo u Republici Srpskoj pristati na nešto što se nameće. Tu su stvari jasne. Uz međunarodnu podršku, bošnjački politički faktor je učinio sve da uništi hrvatski konstitutivni faktor i u velikoj mjeri učinili da se uništi i srpski konstitutivni faktor. To su stvari protiv kojih ćemo se boriti“, poručio je glasnogovornik SNSD-a Radovan Kovačević.
Reagirao je i predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković istakavši da nametnuta rješenja samo u Federaciji nisu optimalna i idealna:
„Očigledno je da međunarodna zajednica kada želi može povući i hrabre poteze, ali i da ne kažem neku težu riječ, interesantne... Očekujemo ovakav angažman međunarodne zajednice u RS-u. Tražimo da se ne ostavljaju asimetrična rješenja i novim nametanjem imamo asimetrična rješenja u dva entiteta.“
Reakcije iz Hrvatske i udruženja i stranaka s hrvatskim predznakom u BiH su posebno zanimljive. Naime, još sinoć je objavljeno kako su iz Hrvatskog narodnog sabora nezadovoljni Schimdtovom odlukom.
„Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt večeras mijenja odredbe Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH kojim će povećati broj izaslanika u svakome klubu, ali i povećati broj onih koji su potrebni kako bi se izabrala izvršna vlast. Tako će umjesto 17 ubuduće biti birano po 23 izaslanika iz kluba svakoga naroda, dok će za izbor predsjednika Federacije BiH i Vlade trebati potpora 11 izaslanika iz svakoga kluba. U Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH su pak za Večernjak istaknuli kako nisu zadovoljni ovakvom odlukom. I dalje će Bosansko-podrinjska županija birati jednoga izaslanika, kao i Posavska, pa je razlika u vrijednosti mandata čak 900 puta. Ovo praktično znači da presuda Ustavnoga suda u predmetu Ljubić nije provedena“, piše Večernji list.
S druge strane, iz Hrvatske pozdravljaju Schimdtovu odluku.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković rekao je da izmjene osiguravaju politički opstanak Hrvata i pridonose ostvarivanju legitimne zastupljenosti u Domu naroda i Vladi Federacije BiH.
„Pozdravljamo intervenciju visokog predstavnika Christiana Schmidta u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon. U tome smo ga cijelo vrijeme podržavali nakon što nisu uspjeli pregovori političkih aktera u BiH te smo vodili razgovore sa svim zemljama“, naglasio je on.
Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman istakao je da je Schmidtova odluka očekivana budući da su propuštene prilike dogovora između političkih lidera, prije svega bošnjačkih s hrvatskim: „Ovo je potvrda da je taj sporazum međunarodno pravo i da se jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i ostalih građana morala poštivati kako bi se osigurala institucionalna stabilnost, sigurnost i prosperitet Bosne i Hercegovine.“
Željana Zovko, zastupnica u Evropskom parlamentu, kazala je da na odluku Schmidta gleda kao na veliki uspjeh Andreja Plenkovića i hrvatske diplomatije: „Iza kulisa su radili na tome da Hrvati ne budu izbačeni iz igre i ukazali na katastrofalnu mogućnost srljanja BiH u put bez povratka, da su Hrvati ostali bez utjecaja na formiranje vlasti. Ovo je akcija spašavanja BiH i vraćanja na pravi kolosijek. Odluka je uvod u pravi rad koji se sada treba odvijati.“
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović rekao je da je protiv nametanja bilo kakvih rješenja, ali je dodao i to da je visoki predstavnik morao dovršiti posao koji je započeo. Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž je kazao kako je na ovaj način riješen samo dio problema, ali da suštinski ništa nije riješeno, već je pojačan administrativni haos u Bosni i Hercegovini. Također je dodao je kako je odluka visokog predstavnika zakašnjela.
MEĐUNARODNA ZAJEDNICA POZDRAVILA ODLUKU
Među prvima su reagirale ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva koje su podržale Schmidtovu odluku.
„Međunarodna zajednica ne može dozvoliti da se nefunkcionalnost Federacije nastavi još četiri godine, i ne može više vjerovati u prazna obećanja i opredjeljenja političkih lidera da će ovoga puta pregovarati u dobroj vjeri, praviti smislene kompromise i oni će interese naroda koje predstavljaju staviti iznad svojih, uskih etnonacionalističkih ili finansijskih interesa. Prošlo je vrijeme za prazna papirna obećanja od lidera koji uporno ne ispunjavaju“, naglasili su iz Ambasade SAD-a.
NAKON ODLUKE OHR-aAmerička ambasada u BiH pozdravlja izmjene izbornog zakona
Sličnu poruku poslao je i britanski ambasador Julian Reilly: „Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu visokog predstavnika u BiH i njegovog Ureda. Na žalost je da su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u BiH, ali u nedostatku domaće političke volje ili liderstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u implementaciji Dejtonskog sporazuma i pružanju podrške okviru za prosperitetnu budućnost.“
I glasnogovornik State Departmenta Ned Price pozdravio je odluku:
„Odluka visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine.“
S druge strane, Delegacija Evropske unije u BiH je ovu odluku, kako su naveli, primila k znanju: „To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika (Bonske ovlasti) treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji. Jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni je prioritet na putu BiH ka članstvu u EU. Tokom skoro godinu dana, EU i Sjedinjene Američke Države su facilitirale razgovore o ustavnoj i izbornoj reformi. Duboko žalimo što političke stranke nisu uspjele da postignu izbalansirani dogovor o paketu reformi koji bi sveobuhvatno odgovorio na neriješena pitanja, uključujući funkcionalnost FBiH i Doma naroda FBiH.“
Arminka Helić, članica Gornjeg doma Britanskog parlamenta, inače porijeklom iz BiH, Schmidtov potez ocijenila je retrogradnim: „Visoki predstavnik je nametnuo izmjene Izbornog zakona nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta na Općim izborima u BiH. To je retrogradan potez koji cementira etničke podjele u zemlji. Radi se o koraku unazad za demokratiju u BiH.“
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ Vehid Šehić podsjetio je da je Schmidt najavljivao izmjene zakona u cilju sprečavanja blokada pri izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH, Vlade FBiH ili sudija Ustavnog suda.
„Izmjene su objavljene sinoć i nisam ih detaljno proučio, ali ne bih želio da se stvara atmosfera dobitnika i gubitnika. Vidim da je to jedno kompromisno rješenje, jer i dalje će se iz svakog kantona, u skladu sa Ustavom FBiH, delegirati najmanje po jedan delegat iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba, pod uslovom da su izabrani u kantonalnu skupštinu. Broj delegata u klubovima naroda sada je povećan sa 17 na 23, kao i klub ostalih sa 7 na 11. To će imati uticaja koliko će delegata dolaziti iz kojih kantona. Bitno je da je predviđeno da će, ako nije izabran delegat iz određenog naroda u nekoj kantonalnoj skupštini, sada to biti regulisano na drugi način i to je jako dobro. U ovom trenutku je jako teško reći nešto više, ali mislim da on nije išao nikome na ruku.“
(zurnal.info)
