Vlast gora od nepogode: Poplave su rezultat divlje gradnje, deponija, sječe šuma, klizišta, mini hidroelektrana...

U vrijeme kada se u škotskom Glasgowu održava Konferencija UN-a o klimatskim promjenama, u Bosni i Hercegovini opet se suočavamo s posljedicama. Od katastrofalnih poplava 2014. godine, ali i od prije, skoro svake godine obilnije kiše prave velike probleme i uzrokuju velike štete širom naše zemlje. 

Veće količine padavina ovoga puta su najviše problema napravile na području Kantona Sarajevo, kao i u susjednim općinama u RS-u. Rijeke koje su se izlile na ovom području poplavile su stambene, ugostiteljske i privredne objekte. Između ostalog, poplavljeno je i kompletno postrojenje punionice kisika „Messer“. Mještane Otesa su čamcima evakuirali iz poplavljenih kuća, a na području Istočne Ilidže proglašeno je stanje elementarne nepogode.

I dok se u manjem bh. entitetu građani s lokalnim vlastima i timovima za spašavanje bore s poplavama, uprkos najavama poplava, danas se na 50 lokaciji u Srbiji održala operativno-taktična vježba zaštite i spašavanja „Sistem 2021“ u kojoj su učestvovali i pripadnici Uprave civilne zaštite RS, Helikopterskog servisa RS, Helikopterske jedinice MUP-a RS, republičkog Crvenog krsta... Svi redom su, sigurno, bili potrebniji građanima. 

Razloga za strah imali su i u južnijim dijelovima zemlje. Obilne kiše uzrokovale su klizišta, odrone, bujične vode, obustave saobraćaja itd. Kako su prenijeli mediji, izlila se rijeka Buna u Blagaju i poplavila kuće i poslovne objekte, u Jablanici je klizište zatrpalo ulicu i automobile, u Konjicu je stanje kritično, pojedina naselja odsječena su od grada, a Džajića Buk poplavljen je prvi put u 60 godina. Iako će, prema svemu sudeći, štete biti velike, dobra vijest je što, barem za sada, nema ljudskih žrtava.

NEUREĐENI BH. SISTEM

Prema riječima meteorologa, stabilizacija vremenskih prilika može se očekivati tek u subotu krajem dana, što vjerovatno znači da je pred mnogima besana noć. Kada govorimo o vremenskim prognozama, već prije nekoliko dana meteorolozi su najavili da zbog izravnog dotoka vlažnog i nestabilnog zraka s Mediterana određenim područjima u BiH prijete poplave.

No, te najave malo je ko shvatio ozbiljno, pa su i reakcije uslijedile tek nakon što su se rijeke izlile, nakon što su poplavljeni brojni objekti, nakon što su odroni zatrpali puteve. Kao i uvijek do sada, entitetske i kantonalne civilne zaštite, uz druge institucije, nisu reagirale preventivno.

Iako je jasno da ne možemo utjecati na vremenske (ne)prilike i da je naš utjecaj na klimatske promjene mali, ipak treba istaći kako bh. vlasti već godinama malo toga rade na tome da posljedice budu što manje. Tako i dalje nisu izgrađeni brojni odbrambeni nasipi na kritičnim mjestima, korita se ne uređuju, klizišta se ne saniraju u dovoljnoj mjeri, dozvoljava se gradnja raznih objekata u vodozaštitnim zonama, grade se bespotrebne mini hidroelektrane, često i nezakonito, ne ulaže se dovoljno sredstava u obnovu kanalizacionih i druge sistema za odvod vode, brojni građani nemaju pristup organizovanom odvozu otpada, šume se nekontrolisano sijeku…

„Svjedoci smo šta se dešava s klimatskom krizom. U mnogim dijelovima svijeta se dešavaju pojave koje su ranije bile nezabilježene. Ovo je tek blagi uvod u ono što nas može čekati u sljedećim godinama, a mi ništa ne radimo“, govori Anes Podić iz Udruženja Eko Akcija, te dodaje da nam se „neuređenost sistema uvijek obije o glavu“.

Ono što je karakteristično za našu zemlju jeste što svaka iole obilnija kiša izazove niz problema. Mnogo je razloga za to, ističe Podić.

„Problem je što se kod nas gradi gdje se ne bi trebalo graditi. Za pojedina područja je poznato da su poplavna, jer ovo nije prvi put, imali smo slične pojave. Međutim, nemate nigdje da vam je zabranjena gradnja na bilo koji način. Ljudi grade gdje god požele i onda kada se dese ovakve stvari, onda naravno da to napravi milion problema. Cijeli građevinski sektor je u neredu. Mora se povući crvena linija gdje se ne smije graditi“, kaže on. 

Brojni mediji izvijestili su o tome da je na području Opštine Istočna Ilidža bujica pokrenula klizište zbog čega je ugrožena jedna benzinska pumpa. Za Podića je ovo primjer objekta koji se gradio tamo gdje ne bi smio.

„Može se vidjeti da njena kanalizacija ide direktno u rijeku, izgleda da tu ni temelji nisu najsretnije riješeni, nalazi se u vodozaštitnoj zoni gdje pumpe uopće ne bi smjelo biti“, objašnjava Podić navodeći i da su potopljeni ugostiteljski objekti koji su smješteni u samom koritu rijeke gdje im, naravno, nije mjesto.

Ovakvih i sličnih objekata u cijeloj državi je i previše. Bespravni i na sumnjiv način legalizirani objekti na potencijalnim klizištima i uz sama korita rijeka predstavljaju veliku opasnost, posebno u ovakvim uvjetima.

Dalje, i ove poplave su na površinu izbacile tone smeća i otpada. To i ne čudi s obzirom na to da čak trećina teritorije BiH uopće nije pokrivena organiziranim odvozom otpada! U takvim uvjetima, sasvim je logično da se stvaraju divlje deponije koje su obično uz neku rijeku ili potok. Ako na ovo dodamo i brojne druge probleme, kao što je nekontrolisana sječa šuma koje su dokazano odličan prirodni regulator, jasno je da je uzrok problema nepostojanje bilo kakvog sistema.

Podić dodaje da je i prevelika i neplanska gradnja jedan od problema: „Vidimo stanje u Otesu. Tamo je cijelo područje krcato kućama, novim stambenim naseljima. Ali to je područje koje se skoro redovno plavi. Kad god u Sarajevu imamo malo veću poplavu, ono dole je pod vodom.“

Glavni grad Bosne i Hercegovine nije znatno bolji od ostatka države. Srećom, korito rijeke Miljacke uređeno je još u vrijeme austrougarske vladavine, ali svaka obilnija kiša pokaže s kakvim problemima se susreću Sarajlije.

Na primjer, podvožnjak u Buča Potoku redovno plavi jer odgovarajuća pumpa nikada nije stavljena u funkciju, a isto tako redovno plavi i raskrsnica u Saraj Polju. No, to je tek dio problema.

U kanalizacionu i drugu infrastrukturu koja je potrebna za odvod vode ne ulaže se dovoljno, zbog čega su nam ceste često pune lokvi i bara, a divlja gradnja dodatno opterećuje mrežu. U isto vrijeme nikla su brojna naselja koja karakterišu višespratnice i neboderi. Danas je veliki dio Sarajeva čak ostao i bez električne energije, što je jasan pokazatelj da kritična infrastruktura nije u dovoljnoj mjeri zaštićena. 

U svakom slučaju, evidentne klimatske promjene u budućnosti će nam, nažalost, vjerovatno donijeti sve ekstremnije vremenske (ne)prilike. Uz ovakvu vlast, koja ignoriše ove ključne probleme, pitanje je kako ćemo se nositi s tim.

(zurnal.info)