Godina 2012. zaključena je s 2.112.622 neriješena predmeta u sudovima na cijelom području BiH, što je izrazito veliki broj za zemlju s brojem stanovnika koji ima naša zemlja, stoji u danas objavljenom godišnjem izvještaju za 2012. godinu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
ARMIJA KOMUNALNIH SUDIJA
Kako se navodi, ovu brojku treba promatrati s rezervom, budući da većinu tih predmeta predstavljaju takozvani "komunalni predmeti" koji proizlaze iz neplaćanja računa za vodu, odvoz smeća, grijanje i TV taksu.
Naime, od ukupnog broja neriješenih predmeta više od dvije trećine čine komunalni predmeti, tačnije 1.664.328, dok na ostale predmete otpada 448.294 neriješenih slučajeva.
Direktor Sekretarijata Vijeća za Žurnal kaže da su problemi takozvanih komunalnih slučajeva naslijeđeni.
- Komunalni predmeti su problem društva naslijeđeni od rata naovamo – kaže Admir Suljagić, direktor Sekretarijata i dodaje da ovaj problem ne može riješiti pravosuđe samo:
Ne možemo sebi priuštiti armiju sudija za rješavanje komunalnih predmeta jer imamo i druge predmete koji opterečuju sudove poput predmeta ratnih zločina, stečajni postupci...
U izvještaju je navedeno da je Vijeće tokom 2012. godine iniciralo i aktivnosti koje se odnose na promoviranje veće primjene alternativnih načina rješavanja spora - prioritetno sudske nagodbe i medijacije što je preporuka s drugog sastanka o Strukturiranom dijalogu o pravosuđu koji se vodi između EU i BiH.
- Mi predlažemo pozitivna rješenja zapada – kaže Suljagić uz objašnjenje da zemlje u regionu još uvijek eksperimentišu kako da riješe probleme velikog broja komunalnih predmeta sa zanimljivom strukturom tuženih:
Sigurno je da je veliki broj predmeta protiv fizičkih lica ali su iznosi veći u postupcima protiv firmi.
Kada su u pitanju nekomunalni predmeti, iako je tokom 2012. godine broj neriješenih nekomunalnih predmeta smanjen za određeni postotak, ipak i dalje u sudovima postoji veliki broj neriješenih predmeta.
- Ne radi se o velikom broju predmeta u odnosu na druge zemlje i to bismo u kratkom roku mogli riješiti – objašnjava Suljagić.
On kaže da građani mogu imati štetu ukoliko moraju dugo da čekaju na odluke suda.
- Najgora je nemogućnost planiranja života zbog kašnjenja odluka suda – kaže Suljagić i dodaje da je država dužna nadoknaditi štetu:
Država je dužna nadoknaditi štetu ako građani nisu dobili presudu u razumnom roku.
Imajući u vidu značaj pravovremenog rješavanja predmeta koji stignu u sud, tokom 2012. VSTVBiH je nastavio provođenje aktivnosti usmjerenih na rješavanje najstarijih predmeta u bh. pravosuđu.
KRATKIH SEDAM GODINA
Kroz planove tokom 2012. godine, provođenjem aktivnosti rješavanja najstarijih predmeta, ukupan broj neriješenih predmeta starijih od 2000. godine smanjen je za 2.524 predmeta, što predstavlja oko 97 posto riješenih predmeta od ukupnog broja riješenih predmeta ove starosne strukture.
U skladu sa Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH Vijeću je za 2012. godinu odobren budžet od 6.631.000 KM od čega su sredstva u iznosu dva miliona KM odobrena za projekt višegodišnjih kapitalnih ulaganja "Informatizacija i jačanje kapaciteta pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini".
Dodatno, u budžetu za 2012. su prenesena neutrošena kapitalna ulaganja za 2011. u iznosu od 120.100 KM te je ukupan proračun Vijeća za 2012. iznosio 6.751.100 KM, a tokom 2012. iz donatorskih sredstava financirano je devet projekata namijenjenih reformi pravosuđa.
Najznačajniji donatori su Kraljevina Norveška sa sudjelovanjem 53,07 posto u ukupnoj vrijednosti donatorskih sredstava, odnosno 6.210.563 KM i Evropska komisija sa sudjelovanjem od 22,35 posto, odnosno 2.615.417 KM. Značajna sredstva izdvojile su i vlade Švicarske, Švedske, Velike Britanije, Kraljevine Španije i Češke.
Na temelju Sporazuma o uspostavljanju sistema elektronske razmjene podataka iz evidencija policijskih tijela i tužilaštava koji su osim VSTVBiH, potpisali predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije BiH, ministarstva unutrašnjih poslova na svim nivoima, u 2012. godini je nastavljena tehnička implementacija sistema za elektroničku razmjenu podataka između policijskih i tužilačkih evidencija.
Iz Vijeća su u izvještaju naveli da implementacija ovog sistema predstavlja jedan od uvjeta za očuvanje liberalizacije viznog režima za Bosnu i Hercegovinu.
Imajući u vidu činjenicu da su iz budžeta sudova i tužilaštava u proteklim godinama izdvojena tek neznatna sredstva (oko 215.000 KM za nabavu računarske opreme za sve pravosudne institucije u 2011. godini) koja bi se usmjerila na nabavu informatičke opreme, te da će nabave opreme iz donatorskih sredstava u budućnosti biti sve manje, u Vijeća smatraju ovo pitanje zaslužnim da mu se u narednom razdoblju posveti značajna pažnja.
Izvještaj je sačinjen na 200 stranica i sadrži sve podatke o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kao i preporuke za rad tijela izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Bosni i Hercegovini.
Do kraja protekle godine u sudovima širom BiH bilo je 453 neriješenih predmeta korupcije odnosno oko dva posto ukupnog broja neriješenih krivičnih predmeta.
Direktor Sekretarijata Suljagić objašnjava da je reforma pravosuđa počela 2004. godine. Slična reforma u uređenoj Norveškoj je trajala između 14 i 17 godina.
- Mi možemo u kratkom roku od pet do sedam godina očekivati da riješimo problem starih neriješenih predmeta – kaže Suljagić.
(zurnal.info/Fena)