Zeleni most: Potemkinova sela na ulicama Banjaluke

“Neka se zove Banjaluka”, pobjedonosno je usklinuo Milorad Dodik, 14.juna 2019.godine, kada je uz vatromet i u prisustvu političkog vrha Republike Srpske otvoren novi “Zeleni most” u Banjaluci.

Važnost ovog događaja bila je izuzetna, jer kako drugačije objasniti angažman predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i TV prenos uživo u programu javnog servisa, bez obzira što je riječ o lokalnom karakteru.

Još uvijek bez penala

I dok se javnost i dalje bavila pitanjem kako će se zvati novi most, skrajnuta je činjenica da je ovaj projekat,koji je koštao oko 2 miliona KM, kasnio skoro 6 mjeseci. Završni radovi ni do danas nisu gotovi, iako se preko mosta saobraća vise od 3 mjeseca.

Prema prvom planu, gradnja ovog mosta trebala biti okončana krajem 2018. ali izvođač radova, “Prijedorputevi”, nije ispoštovao rok. Novi rok je bio početak aprila, međutim, izvođač je tražio još jedno prolongiranje. Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić tada je prilikom obilaska radova naglasio da su male šanse za novo pomjeranje rokova.

“Mislim da su male šanse za produženje za roka, što znači da bi izvođač morao platiti penale. U svakom slučaju, sa ili bez penala očekujem da most bude gotov do Spasovdana. U suprotnom, to znači još veću štetu za izvođača“, rekao je Radojičić.

Prema saznanjima Gerile, penali još uvijek nisu obračunati i nepoznato je koliko je grad Banjaluka oštećen samo po ovom osnovu.

Iz Gradske uprave šturi odgovor: “Završni radovi na uređenju obale su još uvijek u toku, tako da konačni završni obračun još uvijek nije potpisan. Po okončanju svih radova, penali će biti obračunati u skladu sa Ugovorom”.

Građani sve češće izražavaju nezadovostvo zbog dinamike infrastrukturnih radova, ali i kvaliteta, jer su u velikom broju slučajeva evidentirani brojni nedostaci. Čak i oni koji sjede u skupštinskim klupama kažu da do njih ne stižu kompletne informacije o  radovima, niti imaju uvid u ugovore.

Ugovori tajna i za odbornike

“Ne dobijamo nikakve informacije. Ja sam bio zagovornik da to u potpunosti treba biti transparentno. Ne znam zbog čega bi to bila tajna i naravno da treba da bude dostupno svim građanima, koji su pravi vlasnici budžeta. Svaki ugovor treba da bude javan. Očito je da se te stvari skrivaju i od nas i od javnosti. Zato dolazi do raznih manipulacija”, ističe Aleksandar Petković, odbornik SDS-a u Skupštini Grada.

Prema njegovim riječima, evidentno je da građevinske firme nemaju dovoljno radne snage, zbog masovnog odlaska radnika, a koji se sada odražava u infrastrukturi.

“Vidite kad prolazite kraj nekih radova da na jednom infrastrukturnom projektu budu tri radnika, a s druge strane, koliko ja vidim, nema previše firmi koje dobijaju poslove. To su povlaštene firme, nema više ni podizvođača koji su uništeni u prethodnom periodu, jer im nije na vrijeme isplaćivano za radove. Pogledajte samo slučaj Zelenog mosta. Nemamo mi firme koja se bavi mostogradnjom, vidite da je to radila firma Prijedorputevi, koja ima jako malo ili skoro nikakvo iskustvo u tom segmentu gradnje”, napominje Petković.

I jedan od najglasnijih odbornika, Saša Lazić Medo napominje da je ovdje nastavljena praksa da najveći broj firmi  dobija poslove po rođačkoj ili kumovskoj liniji

“Radovi kasne, jer prosto živimo u takvom, nakaradnom sistemu. Može im se, i naručiocima i izvođačima. Imaju i taktiku: naslažu materijale pored puta, te parkiraju bagere i ostalo, pa tako stoji mjesec dana, da bi ljudi vidjeli da se stalno radi. To je psihološki trik, a kvalitet je najčešće loš, u to smo se uvjerili više puta. Penali, ne vjerujem da ih je iko isplatio. Čak nerijetko nemaju ni upotrebnih dozvola, za neke projekte koji se uveliko rade”, govori Lazić.

Neočekivano, svoj glas zbog sve češćih problema sa infrastrukturom, podigao je  i Momčilo Antonić, odbornik vladajućeg SNSD-a, partije u kojoj je jedan od čelnih ljudi i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

Baš u toku izgradnje Zelenog mosta, Antonić je uputio inicijativu Skupštini grada za osnivanje Odbora koji će pratiti relizaciju projekata u Banjaluci koji se odnose na gradnju komunalne i saobraćajne infrastrukture.

Smatra da je prethodni period pokazao da je osnivanje ovog odbora neophodno.

“Grad ima probleme sa izvođačima radova koji su u pojedinim slučajevima kasnili i po nekoliko mjeseci u realizacije projekata ili je njihov rad bio nekvalitetan. Bilo je očigledno da su pojedine firme preuzele previše posla a da nisu imali dovoljno radnika a ni mašina za njihovu realizaciju i takvoj praksi se mora stati u kraj”, kazao je Antonić.

Za Fortis grupu 5,5 miliona KM

Antonić je uputio i javnu kritiku na rad resornog odjeljenja, uz konstataciju da je samo tri projekta urađeno na vrijeme, ali je ovaj Antonićev istup više posmatran u svjetlu unutarstranačkih trvenja, a i zbog činjenice da je preduzeće “Prijedorputevi” blisko drugoj političkoj partiji- DNS-u.

Pomenuto preduzeće je u žižu javnosti došlo tokom prošle godine kada je tadašnji odbornik, a sada poslanik u NSRS Draško Stanivuković snimio video u kojem rukama kida asfalt koji je star jedva nekoliko dana.

Kompanija “Prijedorputevi” nalazi se u sastavu koncerna “Fortis grupa”. Samo u posljednje dvije godine, firme iz “Fortis grupe” potpisale su sa Gradom Banjaluka najmanje 15 ugovora, o izgradnji ili rekonstrukciji saobraćajnica, kao i za rad zimske službe, vrijednosti oko 5,5 miliona KM.

Za Fortis grupu naročito plodan je bio juni 2018. godine kada su sklopili tri ugovora ukupne vrijednosti  veće od 3,5 miliona KM.

Uz pomenuti ugovor o izgradnji mosta na Vrbasu, putem otvorenog postupka su došli i do ugovora o izgradnji vodovodnog sistema Crno vrelo, podsistem Zvijezda, vrijednosti  preko jedan million KM, te modernizaciju makadamskih saobraćajnica u iznosu od 274 hiljade KM.

Za odbornike u gradskoj skupštini ovo je više nego dovoljan dokaz da se pomenuta kompanija nalazi u grupi povlaštenih preduzeća, bez obzira na kvalitet ili dinamiku radova. Samo u prethodnih dva mjeseca, Grad Banjaluka je preduzeća iz Fortis grupe odabrao za još tri velika projekta.

“Sve zavisi od ugovora kako se urađeni. Nije problem ako oni urade loše ili kasne, ali u ugovoru treba da stoji da ta firma više nikada ne može da radi nikakav posao dok ne riješi situaciju i dok ne završi onaj posao koji je prethodno fulio. Ovdje nema toga, takva firma radi i dalje poslove, preuzima nove projekte, tako da oni imaju povlašteni položaj”, govori Aleksandar Petković.

I odbornik PDP-a Jovo Savanović kaže za Gerilu da bez obzira na količinu novca koja se izdvaja, radovi u mnogim dijelovima grada  kasne, a o kvalitetu je izlišno i pričati.

“Lično nismo zadovoljni sa radom po pitanju infrastrukture, posebno u ruralnim područjima, zato što mnoge stvari koje su planirane ili koje su obećane, nisu urađene. Uglavnom se radi uži centar I svi radovi poprilično kasne. Reći ću vam samo jedan slučaj u naselju Petrićevac- gradonačelnik i Gradska uprava započela nekoliko objekata. Na primjer, radi se ambulanta, a radovi poprilično kasne. Takođe radovi kasne i na još dva objekta- vrtiću i mjesnoj zajednici. Druga stvar- saobraćajnica u naselju Motike koja se gradi. Većina ulica koje su vezane za tu saobraćajnicu su poprilično uništene, tako da će i tu trebati rekonstrukcija, dakle, velika je šteta napravljena”, napominje Savanović.

I Savanović objašnjava da je na pojedinim gradilištima primjetio da nema radnika, a podsjetio i na dugo kašnjenje, kao što je vodovod Crno vrelo. Dodaje da je evidentno jako loš kvalitet radova.

“Vidimo da tu ima mnogo propusta. Vjerujte da sam i ja na gradskoj skupštini  tražio da se uvedu kontrole I da se vidi koliko se kvalitetno radi. VJerujte da mi nemamo nikakvog uvida, čak smo tražili da vidimo I da li su to stručni ljudi, ali evidentno je da se to nekvalitetno radi. Postoje tenderi, ali činjenica je  da se određena preduzeća favorizuju. Činjenica je da ima par preduzeća koja rade sve ove poslove”, zaključio je Savanović.

Prije nekoliko mjeseci rekonstruisana je i saobraćajnica na tzv Malti.

“Vrijednost radova na sanaciji asfaltnog kolovoza na raskrsnici iznosi oko 20.000,00 KM, a vrijednost radova na postavljanju uklapajućih montažno – demontažnih elemenata , saobraćajne signalizacije i saobraćajne opreme iznosi oko 37.000,00 KM”, navedeno je iz Gradske uprave.

Nepunih mjesec dana kasnije, došlo je do ulegnuća asfalta, a kako je tada navedeno, uzrok je puknuta vodovodna cijev.

Prema informacijama do koje je došao naš portal, velika šteta će nastati i na lokaciji kod Zelenog mosta, jer su pojedine improvizacije tokom izgradnje mosta donijele građanima koji žive u blizini još jednu glavobolju – pojavilo se klizište.

“Taj dio do obale, to će otići, to nema govora. To je jedna velika pukotina, koja je svakim danom sve šira. Oko 30-40 centimetara je rascjep u zemlji, a dolaze ljudi iz Gradske uprave i mjere svakih par sati”, govore za Gerilu stanovnici iz najugroženijih kuća.

Prema njihovim riječima, ovo klizište se pojavilo isključivo kao posljedica ljudskog nemara.

“Ja mislim da neko nije dobro procijenio tok Vrbasa. Tu kod mosta, Vrbas je sada puno dublji. Tokom gradnje mosta, izvođač je napravio i riječno ostrvo, koje je ostalo, ali koje su sad hitno počeli uklanjati, ne bi li smanjili udar Vrbasa na našu obalu. Međutim, činjenica je da je izvođač radova počupao drveće i napravio prilaz obali za kamione i bagere baš tu . Tu vise nema nijednog drveta, koje može da zadrži zemlju”, napominju građani sa zabrinutim pogledom uprtog u rupu koja se svakim danom širi.