Popuna Doma naroda Federacije:Primjenom popisa iz 2013. godine CIK bi prekršio Ustav
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

Popuna Doma naroda Federacije: Primjenom popisa iz 2013. godine CIK bi prekršio Ustav

Do provedbe Aneksa 7, kao osnov za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke, mora se koristiti popis iz 1991. godine. CIK ispunjava želje HDZ-a BIH. Lobiranja i u Ustavnom sudu da se prihvati apelacija Borjane Krišto

Primjenom popisa iz 2013. godine CIK bi prekršio Ustav

Od četvrte tačke dnevnog reda današnje sjednice Centralne izborne komisije ovisi sudbina države BiH. Tada bi Jasmina Hadžiabdić u svojstvu izvjestioca trebala svojoj prezimenjakinji Ireni i ostalim članovima CIK-a prezentirati moguća rješenja o popuni Doma naroda Federacije BiH. 

Još  prije mjesec dana smo objavili da se razmatra mogućnost da CIK, u nedostatku odredaba Izbornog zakona koje su stavljene van snage u famoznom predmetu Ljubić, odredi da svaki kanton daje najmanje po jednog delegata u Dom naroda FBIH iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. Dakle, svaki kanton bi mogao dati Hrvata, Srbina i Bošnjaka, što je precizirano i u Ustavu Federacije BiH. No, kako u svakom Klubu konstitutivnih naroda treba biti po 17 delegata, a kantona je deset, preostali delegati bi bili izabrani na osnovu popisa iz 2013. godine. Tu dolazimo do problema...

„Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede“, piše u članu 11 a, poglavlje Prijelazne i završne odredbe Ustava Federacije BiH.

Nadalje, u članu 7, poglavlje Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rješenja, piše da će se „objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način  koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede“.

Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma reguliše se povratak izbjeglih i raseljenih lica. Da bi se Aneks 7 smatrao provedenim, nužno je da, uskladu sa Aneksom 10, Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) donese odluku kojom će to potvrditi. Kako OHR do sada nije donio nikakvu odluku, Aneks 7 se ne smatra provedenim, što znači da se, u skladu sa Ustavom FBiH, kao jedini osnov za izračunavanja može koristiti isključivo popis iz 1991. godine, a nikako popis iz 2013. godine kako to žele pojedini članovi Centralne izborne komisije BiH.

„Vjerovatno će danas biti obavljena samo rasprava, a odluka neće biti donesena do daljnjeg“, kazao je za Žurnal sagovornik iz Centralne izborne komisije BiH.

HDZ-u bliski članovi CIK-a, međutim, u tom slučaju računaju na Ustavni sud BiH koji bi se uskoro trebao izjasniti po apelaciji Borjane Krišto, a koja se odnosi na odredbu Ustava FBiH kojom je regulisano da svaki kanton u Dom naroda FBiH daje najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. 

Ustavni sud BiH je, podsjećamo, zatražio tumačenje od OHR-a u vezi sa ovim slučajem, a prema mišljenju Ureda visokog predstavnika, odredbe čije poništavanje traži HDZ-ova državna zastupnica Borjana Krišto, u skladu su sa svim međunarodnim konvencijama. Bez obzira na to mišljenje, pojedini članovi Ustavnog suda BiH, nastoje izlobirati donošenje odluke o prihvatanju apelacije Krišto. U tome prednjače sudije Valerija Galić i Mato Tadić koji su u direktnim vezama sa HDZ-om BiH. Njih dvoje, prema informacijama Žurnala, na svoju stranu žele pridobiti i Tudora Pantirua, Moldavca koji je međunarodni sudija Ustavnog suda BiH. 

Bude li prihvaćena apelacija Borjane Krišto, više neće postojati nijedan propis kojim bi bio regulisan izbor delegata u Dom naroda FBiH, a samim tim i u Dom naroda BIH. U tom slučaju došlo bi do potpune blokade izbora nove Vlade Federacije BiH, odnosno predsjednika i potpredsjednika FBiH. Sve bi to, naravno, išlo na ruku lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću koji je nakon izbora izjavio da formiranje nove vlasti ovisi o izmjenama Izbornog zakona BiH.

(zurnal.info)