Popuna Doma naroda Federacije: Primjenom popisa iz 2013. godine CIK bi prekršio Ustav

Od četvrte tačke dnevnog reda današnje sjednice Centralne izborne komisije ovisi sudbina države BiH. Tada bi Jasmina Hadžiabdić u svojstvu izvjestioca trebala svojoj prezimenjakinji Ireni i ostalim članovima CIK-a prezentirati moguća rješenja o popuni Doma naroda Federacije BiH. 

Još  prije mjesec dana smo objavili da se razmatra mogućnost da CIK, u nedostatku odredaba Izbornog zakona koje su stavljene van snage u famoznom predmetu Ljubić, odredi da svaki kanton daje najmanje po jednog delegata u Dom naroda FBIH iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. Dakle, svaki kanton bi mogao dati Hrvata, Srbina i Bošnjaka, što je precizirano i u Ustavu Federacije BiH. No, kako u svakom Klubu konstitutivnih naroda treba biti po 17 delegata, a kantona je deset, preostali delegati bi bili izabrani na osnovu popisa iz 2013. godine. Tu dolazimo do problema...

„Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Federaciji BiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede“, piše u članu 11 a, poglavlje Prijelazne i završne odredbe Ustava Federacije BiH.

Nadalje, u članu 7, poglavlje Usvajanje i stupanje na snagu Ustava i prijelazna rješenja, piše da će se „objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine na odgovarajući način  koristiti za sva izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede“.

Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma reguliše se povratak izbjeglih i raseljenih lica. Da bi se Aneks 7 smatrao provedenim, nužno je da, uskladu sa Aneksom 10, Ured visokog predstavnika za BiH (OHR) donese odluku kojom će to potvrditi. Kako OHR do sada nije donio nikakvu odluku, Aneks 7 se ne smatra provedenim, što znači da se, u skladu sa Ustavom FBiH, kao jedini osnov za izračunavanja može koristiti isključivo popis iz 1991. godine, a nikako popis iz 2013. godine kako to žele pojedini članovi Centralne izborne komisije BiH.

„Vjerovatno će danas biti obavljena samo rasprava, a odluka neće biti donesena do daljnjeg“, kazao je za Žurnal sagovornik iz Centralne izborne komisije BiH.

HDZ-u bliski članovi CIK-a, međutim, u tom slučaju računaju na Ustavni sud BiH koji bi se uskoro trebao izjasniti po apelaciji Borjane Krišto, a koja se odnosi na odredbu Ustava FBiH kojom je regulisano da svaki kanton u Dom naroda FBiH daje najmanje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu. 

Ustavni sud BiH je, podsjećamo, zatražio tumačenje od OHR-a u vezi sa ovim slučajem, a prema mišljenju Ureda visokog predstavnika, odredbe čije poništavanje traži HDZ-ova državna zastupnica Borjana Krišto, u skladu su sa svim međunarodnim konvencijama. Bez obzira na to mišljenje, pojedini članovi Ustavnog suda BiH, nastoje izlobirati donošenje odluke o prihvatanju apelacije Krišto. U tome prednjače sudije Valerija Galić i Mato Tadić koji su u direktnim vezama sa HDZ-om BiH. Njih dvoje, prema informacijama Žurnala, na svoju stranu žele pridobiti i Tudora Pantirua, Moldavca koji je međunarodni sudija Ustavnog suda BiH. 

Bude li prihvaćena apelacija Borjane Krišto, više neće postojati nijedan propis kojim bi bio regulisan izbor delegata u Dom naroda FBiH, a samim tim i u Dom naroda BIH. U tom slučaju došlo bi do potpune blokade izbora nove Vlade Federacije BiH, odnosno predsjednika i potpredsjednika FBiH. Sve bi to, naravno, išlo na ruku lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću koji je nakon izbora izjavio da formiranje nove vlasti ovisi o izmjenama Izbornog zakona BiH.

(zurnal.info)