GRAD POD NADZOROM HDZ BiH:Radnici su ovdje sporedna stvar

Pod okupacijom

GRAD POD NADZOROM HDZ BiH: Radnici su ovdje sporedna stvar

Jedna po jedna nestaju čapljinske firme. Onih iz tekstilnih grane više nema, metalna industrija odbrojava posljednje dane. Cijeni se samo perspektivna parcela za gradnju ili preprodaju. HDZ suvereno vlada. Načelnik Smiljan Vidić poručuje opoziciji : “Mačka će ostati ovdje, jer čapljinski miševi ne smiju iz svojih rupa”

Radnici su ovdje sporedna stvar
FOTO: zurnal.info

Teško da će putnik namjernik pomisliti da je na ledini u čapljinskom naselju Dračevo nekada bila tvornica trikotaže. Nakon privatizacije ona je srušena, a tek dvije građevinske mašine i kamion ukazuju da će ovdje uskoro biti neki novi objekat, tvornica sigurno ne. Bivše je radnike iluzorno tražiti, baš kao i one koji su radili u nekoliko stotina metara udaljenoj firmi “Konstruktor Neretva”.

Trka za naplatu dugova

Zatvorena ulazna kapija sa dremljivim psima lutalicama odaje tipičnu sliku  raspadnute firme. U čuvarskoj kućici je Robert Kosar, bivši predsjednik sindikata “Konstruktor Neretva”.

Ja i još četiri čuvara je sve što je preostalo od 130 radnika,” kaže Kosar koji je u ovoj firmi već 21 godinu. Rad je počeo u tadašnjoj “GIP Neretva”, koju će 2003. godine za oko 340 hiljada KM privatizovati “Konstruktor” iz Splita i nazvati novim imenom “Konstruktor Neretva”.

Robert Kosar

Privatizacija GIP-a Neretva primjer je uspješne privatizacije,” tvrdio je tada zamjenik direktora Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona Mihajlo Butigan.

Suvlasnik sa 14 % udjela prvih godina bila je i Elektroprivreda HZHB. Ni to nije pomoglo opstanku “Konstruktor Neretve”. Dvanaest godina kasnije, unatoč sveopšte ekspanzije građevinarstva, gotovo je ugašena firma koja proizvodi betonske stubove i kontrukcije te izvodi radove na mostovima i putevima.

Radnici nemaju uplaćenih 5 godina staža, a duguju im 15 do 25 plaća, u zavisnosti kada su napustili firmu, “ kaže Kosar.   

Neizvjesno je da li će te plaće ikada i dobiti. Vjerovnici traže svoje. Tužno,  iako skoro anegdotalno zvuči priča kako je nedavno Poreska uprava Federacije oglasila licitaciju putničkih i teretnih vozila “Konstruktor Neretve”. Došlo je oko 150 zainteresovanih kupaca, no licitacija je odložena. Ispostavilo se da je banka preduhitrila poreznike i već aktivirala hipoteku na imovinu firme, uključujući i vozila i ono što se nalazi na 6 hektara zemljišta nadomak centra Čapljine.

Jedna “Lasta” ne čini industriju

Nije reklama, mora se priznati da su štrudle i krem štapiči čapljinske “Laste” decenijama bili na vrhu liste sladokusaca konditorskih proizvoda. Ta i takva “Lasta” danas, nakon što je većinski privatizirana od hrvatske firme Zvečevo, iz razloga koji se samo mgu pretpostaviti,  snižava kvalitetu i obim proizvodnje, koja je osamdesetih godina iznosila i 45 tona slatkiša dnevno !

I već sam pogled na zapušteni, u šiblje zarastao krug “Laste” ukazuje da ništa nije kao nekada. Sve su češći iskazi nezadovoljstva preostalih 190 radnika.  Posljednji put proizvodnju su prekinuli prije tri mjeseca, ne vjerujući više dugogodišnjim obećanjima uprave.

Prosjećna plaća u Lasti je oko 450 KM, kasne tri mjeseca, a doprinosi nisu uplaćeni 2 godine,“ kaže Luka Trtanj, predsjednik sindikata “Lasta Čapljina”.

Luka Trtanj

Unatoč problemima, proizvodnja se organizuje nekada i u dvije smjene. Proizvodnje ima tvrde radnici, ona se otpremi u prodaju, no na kraju lanca nedostaje – novac za plaće.

Radnici se osjećaju ne samo prevarenima, nego i zaboravljenima od svih. Inspekcija ništa ne radi, od sindikata viših nivoa nema koristi, a pogotovo općina nije zainteresovana niti pita radnike za probleme koje imaju,” rezignirano govori Trtanj. 

Nekada bilo….

Rezingirano je i oko 3250 nezaposlenih stanovnika Čapljine, koliko ih je prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje HNK bilo u julu 2016. godine. Onima mlađim ništa ne znači priča starijih koji se sjećaju predratnih uspješnih firmi poput Unisa, Armatura, Bregave, Duhana, Hidraulike, Hepoka, Plantaže, Metailnvesta ili pomenutih Neretve, Tvornice trikotaže i Laste.

Malo je onih koji su dolazili u prostorije čapljinskog Biroa za zapošljavanje, a da su bili raspoloženi za razgovor sa ekipom Žurnala, pogotovo su odbijali reći imena ili fotografisanje.

Samo mi još to treba, ionako 15 godina nemam stalni posao, jer nisam niti u jednoj stranci. I onda se čude što mladi odlaze. ” obrazlaže nam razloge odbijanja opširnijeg razgovora mladić koji izlazi iz biroa. 

Stariji čovjek koji sjedi na obližnjoj klupi poluglasno se, odmahujući rukom, nadovezuje na našeg sagovornika : “Samo neka što brže naprave autoputeve da mogu mladi brže otići odavde. Napravili bi ga oni i prije da se ne svađaju oko trase, kako bi skupo naplatiti zemlju koju su, očito znajući kuda treba proći autoput, za bagatelu kupili.“

Vlast pod zaštitom Tužilaštva HNK

Nezakonito raspolaganje građevinskim zemljištem na području Čapljine bilo je i predmetom istrage Federalne uprave policije. Tužilaštvu HNK dostavljena su dva izvještaja o krivičnim djelima organiziranog kriminala i pranja novca u slučaju prodaje 14 hektara gradskog zemljišta sa cijenom od 1 KM po m2, firmi “Neretva energija” koja je tu obećala gradnju solarne elektrane. Ispostaviće se da je firma registovana na fiktivnoj adresi i to tri mjeseca nakon što je oktobra 2011. godine Općinsko vijeće dalo saglasnost za kupovinu. Parcela od 15 hektara locirana je tik uz planirani novi put prema Neumu i Dubrovniku. Gotovo 5 godina poslije, od elektrane ni traga, a zemljištvu je vrijednost naravno porasla.

Prema izvještaju FUP-a, prvoosumnjičeni je upravo HDZ-ov načelnik Čapljine Smiljan Vidić, a slijede Pero Knežević, zamjenik predsjedatelja OV Čapljina, Darko Šimović, pomočnik načelnika za geodetske i imovinsko pravne poslove te Vlado Vasilj, direktor Neretva energije.

Početkom septembra ove godine, načelnik će u intervjuu Radio postaji Čapljina ignorisati prijavu, smještajući je u predizborni kontekst.

FUP može pisati šta god hoće i nije nepoznanica da se takve stvari koriste kada se nekoga želi dezavuirati. Jasno je da je namjera politički obračun, to stoji od aprila prošle godine i sada se pojavljuje na nekim portalima,” izjavio je Vidić.

Načelnik Vidić svjestan je činjenice da je Tužilaštvo HNK dosljedno u svojoj pasivnosti kada su u pitanju krivične prijave o kriminalu naročito dužnosnika HDZ BiH. Godinama već usamljeni pojedinci ukazivali su na brojne sumnjive poslove općinskih čelnika, nepotizam, prenaduvane cijene za odabrane firme na poslovima asfaltiranja lokalnih puteva, održavanja gradske rasvjete, potom prebacivanja općinskog novca na račune HDZ-a, a naročito kupovinu gradskog zemljišta.

Žestoki kritičar načelnika jeste Nikola Vegar, bivši predsjednik Mjesne zajednice Tasovčići. Smijenjen je kako tvrdi nezakonito, nakon što je počeo ukazivati na kriminalne radne na području Tasovčića, prije svega masovnoj krađi šljunka iz rijeke Bregava.

"Bojite se poštenih ljudi Tasovčića, zato ste raspustili ovo povjerenstvo jer vam odgovara da imate samo 4-5 podobnika koji su dijelili novce i sa vašim prethodnicima. Ako sam ja i pošteni povjerioci problem što sa nama ne može da se dijeli "tasovački kapital" kao sa našim prethodnicima, tada ne možete da nas razrešujete samo zbog toga što nismo lopovi," ponovio je Vegar za Žurnal ono što je svojevremeno pisao načelniku.

Veletržnica za šverc

Mjesna zajednica Tasovčići jedna je od bogatijih od 27 koliko ih ima u Čapljini. Tu je i čuvena veletržnica, neobično važna za poljoprivrednike ovog kraja. Sadnja smilja ovogodišnji je hit i na ovom području, no veliki broj i dalje je vjeran tradicionalnim usjevima, paprike, paradajza i drugog povrća. No, nezadovoljstvo, čak i kada imaju dobar urod, stvaraju im šverceri koji ovdje prodaju uvozno povrće, koje je jeftinije i manje kvalitetno.

"Ko će nas zaštiti ? Pa trebalo je četiri godine da krene isplata odštete za imanja uništena nevremenom 2012 godine. Naduravali se općina i Federacija oko visine naknade i na kraju dobiješ crkavicu. Sada dođeš na pijacu prodati, tu šverceri. Ako te ne ubije nepogoda, ubiju te oni," vajka se jedan čapljinski poljoprivrednik.

Nije teško pronaći u Čapljini nezadovoljnike općinskom ili vlasti generalno, no teško će o tome javno prozboriti, čak i ako teško egzistiraju. Strah od odmazde apsolutne vlasti HDZ-a u Čapljini je jači.

Gradnja i obnova u predizborno vrijeme

Prema posljednjem popisu stanovništva na teritoriji Čapljine živi nešto više od 26 hiljada stanovnika.  Registrovanih je glasača 21 hiljada. 

Načelnik Smiljan Vidić, ljekar po struci nakon dva mandata kandidat je HDZ BiH i za naredni. Prvi mandat dobio je pod sloganom "Imam lijek".  No, njegovi najžešći kritičari uglavnom ostaju anonimni, a nezadovoljstvo iskazuju putem portala i facebook stranica.

“Porodilište bez beba, škole bez djece, kuće bez ljudi, restorani bez gostiju, psi bez uzice, štale bez stoke, tržnica bez kupaca, sport bez  rezultata, utakmice bez gledatelja, lica bez osmijeha, trač bez granica,crkva bez vjernika, život bez nade, željeznica bez vlakova, put bez cilja, kino bez gledatelja, diploma bez vrijednosti, ljudi bez zaposlenja, lisnice bez novca, branitelji bez prava, blagoslov polja bez zvanja, korupcija, depresija, agonija, kriminal,” njihova je ocjena postojećeg stanja u Čapljini.

Načelnik Vidić im na sve to nonšalantno odgovara : Kad mačke nema miševi kolo vode, ti čapljnski miševi znaju da je mačka tu, da ne mogu izaći iz svojih rupa i pokušavaju je na sve načine skloniti da izađu iz svojih rupa i oni će zauvijek ostati u svojim rupama, bez obzira šta pokušavali preko Sarajeva.”

Kao i drugim gradovima i u Čapljini se u predizborno vrijeme intezivira gradnja, obnova ili barem najava projekata. Tako je u Gabela Polju otvorena  osnovna područna škola za pet, da pet prvoškolaca, rekonstruišu se osnovna škola u Domanovićima i Srednja škola u centru Čapljine. Uređuju se zelene površine i trotoari.

najbolja je obnova u predizborno vrijeme...

Centar grada je lijepo uređen, no pitanje je koliko to znači radnicima koji su ostali bez svojih firmi i mladim ljudima koji ne vide perspektivu. Vlast se hvali zapošljavanjem, no to je samo gomilanje administracije stranački i rodbinski podobnih.

Kada to već ne rade javno, mladi su Čapljine za prošlogodišnji karneval lik Marka Krnjevala predstavili kao studenta koji u rukama drži diplomu i pasoš. Za neupućene, Marko Krnjeval je lutka koja biva spaljena na kraju karnevala i simbolički označava protjerivanje zlih sila, ali se često koristi i za kritiku vlasti. Tokom nabrajanja za što je sve kriv, čapljinskoj je vlasti pored zamjerki da mladi i obrazovani moraju odlaziti iz svog grada, još indirektno poručeno :  

„Kriv je što su brdom zavladali zečevi, a gradom psi lutalice. Kriv je što čapljinske tvornice samo sunce obiđe...“

Radnici Unisa, Armatura, Bregave, Duhana, Hidraulike, Hepoka, Plantaže, Metailnvesta, Neretve, Tvornice trikotaže, Laste znaju da je baš tako.....

(zurnal.info)