KAKO SMANJITI PUTINOV UTICAJ NA TRŽIŠTE PLINA: Rat u Ukrajini potiče Evropu na preispitivanje svojih zaliha energije

Vladimir Putin koristi isporuku fosilnih goriva Evropi kao "političko i ekonomsko oružje" u ratu u Ukrajini, rekao je vodeći energetski savjetnik u svijetu, postavljajući zapadnim vladama ključna pitanja o tome kako se suočavaju s prijetnjom demokratiji dok istovremeno idu ka klimatskoj katastrofi, piše The Guardian.

Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije, rekao je: “Niko više nema iluzija. Rusko korištenje prirodnog plina kao gospodarskog i političkog oružja pokazuje da Evropa treba brzo djelovati kako bi bila spremna suočiti se s velikom neizvjesnošću oko opskrbe ruskim plinom sljedeće zime.”

Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je evropske vlade, uključujući britansku, na bjesomučnu ponovnu procjenu svojih zaliha energije – onu koja se vjerovatno trebala desiti mnogo ranije. Prvi rezultat bila je nova odlučnost u nekim zemljama – uključujući poslovnog sekretara Ujedinjenog Kraljevstva Kwasija Kwartenga – da se zalažu za veću proizvodnju obnovljive energije i energetsku učinkovitost kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima.

“Dugoročno rješenje je očigledno: plin je skuplji od obnovljive energije, pa moramo manje ovisiti od plina”, napisao je Kwarteng na Twitteru. Ova izjava bila je neočekivano čvrsta, te je poduprla zelene aktiviste koji su se bojali da će desničarski glasovi u stranci Tory, koji su nastojali da ukidanje neto nulte mete postane pitanje "kulturnog rata", biti u porastu.

Doug Parr, glavni naučnik za Greenpeace UK, rekao je: “Naša ovisnost o plinu je problem, a topliji domovi na obnovljive izvore energije najjeftinije su i najbrže rješenje. Kwarteng mora uvjeriti kancelara Rishia Sunaka da nam je potreban plan i novac da UK odstrani ovisnost o plinu. Moramo izolirati domove, uvesti toplotne pumpe i obnovljive izvore energije kako bismo brzo riješili Putinov utjecaj na evropskom tržištu plina, naše ogromne račune za energiju i klimatsku krizu koja se odvija pred našim očima.”

Njemačka je najavila planove za povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te razmatra odgodu zatvaranja svojih preostalih nuklearnih elektrana. Emmanuel Macron pozvao je na "renesansu" nuklearne energije s niskim udjelom ugljika kako bi se osigurala opskrba domaćinstava energijom. U SAD-u je Joe Biden iskoristio svoj govor o stanju sindikata da ponovi svoj predloženi program poticaja čiste energije.

Paul Bledsoe, bivši Clintonov savjetnik u Bijeloj kući za klimu, koji sada radi na Institutu za progresivnu politiku u Washingtonu, rekao je: “Ruska invazija na Ukrajinu uveliko povećava vjerovatnost da će američki Kongres ove godine usvojiti velike nove poticaje za čistu energiju zbog povećanog fokusa na energetsku sigurnost. Takvo veliko širenje američke energije s nultom emisijom također će osloboditi više američkog prirodnog plina za protok u Evropu kako bi se zamijenio ruski plin, koji ima daleko veće fugitivne emisije metana. Zajedno bi ove akcije predstavljale značajno poboljšanje ne samo u globalnoj energetskoj geopolitici, već bi rezultirale i velikim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.”

Međutim, kako rat u Ukrajini i dalje bjesni, postoji i značajna opasnost da bi se vlade mogle okrenuti u suprotnom smjeru – osobito ako Putin ode dalje i prekine opskrbu plinom. Kao što je IEA napisala: “Druge mogućnosti su dostupne EU ako želi ili treba još brže smanjiti oslanjanje na ruski plin... Glavna kratkoročna opcija uključivala bi prestanak potrošnje plina u energetskom sektoru putem povećane upotrebe uglja ili korištenjem alternativnih goriva kao što je nafta unutar postojećih plinskih elektrana.”

Odluku bi mogle donijeti tvrtke iz privatnog sektora s elektranama na ugalj koje su nedavno zatvorene ili su planirane za zatvaranje te bi se mogle brzo vratiti u pogon, rekao je Richard Howard, direktor istraživanja u Aurora Energy Research. “Visoke cijene plina koje se vide na tržištu u svakom će slučaju stvoriti ekonomski poticaj za proizvođače da se prebace s plinskih elektrana na ugalj”, rekao je. Dodatna komplikacija je ta što je Evropa također ovisna o Rusiji kada je riječ o uglju.

U SAD-u, mogućnosti izvoza plina i uglja za elektrane također bi se mogle proširiti. Cijene fosilnih goriva rastu, pa bi se tako popunile praznine koje se otvaraju kako se zemlje udaljavaju od ruskih opskrba.

Zatim se postavlja pitanje koliko će potrošači izdržati. Cijene benzina u SAD-u, kao i na mnogim mjestima diljem svijeta, sada su najviše u posljednjem desetljeću i još uvijek rastu. Phillip Braun, profesor finansija na Sveučilištu Northwestern u SAD-u, rekao je: “Američki potrošači moraju prihvatiti da su rastuće cijene plina nužan trošak za pomoć ukrajinskom narodu usred njihove duboke krize.” Još nije sigurno hoće li potrošači nastaviti plaćati ovu cijenu zarad demokratije.

Nakon godina neizmjerno sporog napretka u prestanku rada s ugljem i naftom, ako bi zemlje sada nastavile koristiti fosilna goriva pod utjecajem ruskog rata, to bi predstavljalo katastrofu za pokušaje smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ove sedmice Međuvladin panel za klimatske promjene upozorio je na globalnu devastaciju koja je već u toku i koja će se intenzivirati ako temperature budu dalje porasle, u onome što su znanstvenici nazvali "najcrnjim upozorenjem do sada".

Tim Crosland, direktor Plan B, grupe za klimatske kampanje, rekao je kako izvješće IPCC-a pokazuje da bi posezanje za više fosilnih goriva kao odgovor na Putina samo dovelo svijet u veću opasnost. "Nije opcija povećanje proizvodnje fosilnih goriva kao način suprotstavljanja Putinu", rekao je. “Strategija za deeskalaciju rata u Ukrajini može se i mora integrirati sa strategijom za hitno i radikalno smanjenje emisije ugljika, počevši od prestanka novih projekata opskrbe fosilnim gorivima, jer je potrebno ograničiti zagrijavanja na 1,5C. Odvojite dvije logike (klime i suočavanja s ratom) i sve je gotovo.”

Ova će pitanja doći u fokus na sljedećem sastanku UN-a o klimi, Cop27, koji će se održati u Egiptu u novembru. Do sada su pripreme ostale nepromijenjene, a diplomati privatno primjećuju da su se pregovori o klimi odvijali kroz 30 godina političkih previranja, uključujući ratove među članicama UN-a.

Ali ključna pitanja energetske politike morat će se riješiti mnogo prije nego što se zemlje ponovno sastanu da razgovaraju o klimi. S obzirom na vrijeme koje je potrebno za promjenu energetskih sistema, kao što je IEA jasno rekla, vlade se sada moraju pripremiti za ono što će donijeti sljedeća zima.

(zurnal.info)