RTRS/BNTV: Egzodus iz otetog grada

RTRS: Sve je isto k’o i prošle hefte

4. – 10. mart 2015.

KRIZNE SITUACIJE: RTRS kao javni medijski  servis svrhu svog postojanja opravdava jedino u slučaju elementarnih nepogoda. Potvrdilo se to protekle nedjelje, kada je područje BiH i regiona pogodilo snježno nevrijeme. Dobro razgranata dopisnička mreža i materijalno-tehnička sredstva kojima raspolaže RTRS-u omogućava da u kriznim situacijama građanima donesu sveobuhvatne i pravovremene informacije.

STRANICE BEŠČAŠĆA: Sve ostalo, kada govorimo o informativnom programu i Dnevniku 2, kao ključnoj emisiji tog segmenta, samo je svakodnevno ispisivanje stranica beščašća  novinarske profesije.

IDILA BEZ PREMCA: U monitorisanoj nedjelji, kada bi dnevnici RTRS-a bili za građane jedini izvor informisanja, zaključak koji bi se mogao izvesti jeste da su Bosna i Hercegovina i njen entitet RS demokratsko i ekonomski-socijalno društvo blagostanja. Jedini koji tu “idilu” kvare su gradonačelnik Doboja Obren Petrović i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Šefik Džaferović, te napadi na imama Velike Kladuše Selvedina Beganovića.

SNAŽNO PROTIV TURSKOG ZULUMA: U periodu od četvrtog do desetog marta, uz izuzetak  osmog marta, glavna tema Dnevnika 2 bila je odluka skupštinske većine Doboja o pristupanju Zajednici opština turskog svijeta. Novinarka Ljubica Kovačev (Dnevnik 2, četvrti mart, urednik Siniša Mihailović) nije se ni potrudila javnosti objasniti šta jeste navedena Zajednica i koji su sve gradovi u Turskoj i regionu njene članice. Umjesto toga, fokus je stavila na “skivene” sadržaje pristupanja Zajednici te posljedicama po “Srbe u Doboju”.  Zanimljiv je i odabir analitičara, koji potkrepljuju novinarkine teze, svih listom s adresom u Beogradu.

SVI U NAPAD, JEDAN JE DOBOJ: Gotovo identičan pristup ovoj temi imala je i novinarka Milica Đurđević (Dnevnik 2, šesti mart, urednik Siniša Mihailović). I ovom prilikom javnost nije saznala šta je cilj djelovanja Zajednice opština turskog svijeta. Prešućene su njene ekonomske pogodnosti za članice. Ali zato su u prvom planu bili predstavnici lokalnog boračkog udruženja. I njihov rezolutan stav da se odluka o članstvu u Zajednici povuče.

TENZIJE I NETRPELJIVOST: Jedini cilj ovakvog načina informisanja i svakodnevnog davanja posebne pažnje događaju koji to ne zaslužuje jeste podizanje međunacionalnih tenzija i stvaranje netrpeljivosti prema pripadnicima nesrpskog naroda.

DNEVNIK ŠIROM OTVOREN: Ali kada je neko od predstavnika bošnjačkog naroda “na političkoj liniji” koju zastupa aktuelna vlast pa time i RTRS, onda su mu vrata u Dnevniku 2 širom otvorena. Tako su gledaoci ponovo imali priliku upoznati se s novim aktivnostima bivšeg potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe. Ovaj put, umjesto o Šefiku Džaferoviću, o upućivanju Kebine dokumentacije protiv predstavnika Islamske zajednice Tužilaštvu BiH. A sve to ukomponovano s podatkom da je “iz Federacije jedini Kebo stao u zaštitu kladuškog imama Beganovića (novinar Gvozden Šarac, Dnevnik 2 četvrti mart, urednik Siniša Mihailović).

PLUS NEDJELJE

Izgleda da jedino u čemu Dnevnik 2 RTRS-a može profesionalno da se iskaže jeste izvještavanje o elementarnim nepogodama. I to zahvaljujući, kako smo to već naznačili, velikoj dopisničkoj mreži i materijalno-tehničkim uslovima.

MINUS NEDJELJE

Prilog o 19-godišnjici dobrovoljnog, ili po nalogu SDS-a, odlaska Srba iz sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale Federaciji BiH.  Ovaj događaj je na najgrublji način zloupotrijebljen za dodatno podizanje međuetničkih tenzija. Izvještaj novinarke Branke Kusmuk najavljen je kao “godišnjica postdejtonskog egzodusa”. Nakon toga, sama novinarka ponavlja priču o “egzodusu 120 hiljada Srba iz otetog grada, na putu suza i kovčega poginulih srpskih heroja”.

Dan kasnije, ponovo ista tema. Novinar Nenad Petrović ponavlja u prilogu gotovo identičnu priču novinarke Kusmuk, podvučenu himnom Bože pravde. Ljudi koji su tada, vođeni političkom ideologijom, napustili svoje domove i od kojih mnogi danas žive na rubu egzistencije, u novinarskim prilozima bili su tek nužno zlo, koje se mora spomenuti. Kome 20 godina od okončanja rata trebaju ovakvi novinarski prilozi i zašto se ljudskim sudbinama tako brutalno manipuliše, znaju samo urednici RTRS-a.

Ocjena 1

 

Izdvojeno

U Banjoj Luci, Međunarodni dan žena bio je u znaku marša aktivistica i aktivista nevladinog sektora s ciljem poboljšanja uslova u porodilištima u cijeloj BiH. U Dnevniku 2 RTRS-a to nijednom riječju nije spomenuto. Ali su zato gledaoci u izvještaju novinara Mladena Vujića imali priliku da o Osmom martu čuju komentar analitičara ekonomskog instituta Svot!?

 

 ...

 

BNTV: Dnevnici utemeljeni na stvarnosti

4. – 10. mart 2015.

U SARADNJI SA STVARNOŠĆU: Nastavak kontinuiranog zaduživanja RS-a kako bi se osigurala budžetska stabilnost, štrajkovi, zahtjevi za poskupljenja struje… Ovo je stvarnost bh. entiteta Republika Srpska. I ta stvarnost ostaje ono na čemu BNTV temelji svoje dnevnike. Tokom protekle nedjelje, politika je imala onoliko prostora koliko su to dnevni događaji nalagali.

AGENCIJSKA VIJEST BEZ KOMENTARA: Čak i kada su određeni događaji iz poratne prošlosti jednako važni za uredništvo BNTV-a, kao i RTRS-a, događaji se mogu prezentirati na potpuno drugačiji način. Primjer je dnevnik od sedmog marta, urednice Suzane Rađen Todorić. Tema “19 godina od iseljavanja sarajevskih Srba”. Agencijska vijest bez komentara.

PLUS NEDJELJE

Pošto se zbog pristupanja Doboja Zajednici opština turskog svijeta na noge digao sav takozvani nevladin sektor “proistekao iz odbrambeno otadžbinskog rata”, tom temom pozabavio se i novinar BNTV-a Aleksandar Novaković. Prilog je to koji se zove “lekcija iz  profesionalizma” upućena RTRS-u. U samom uvodu priloga, konstatacijom da će se “svi koji su se nadali da će u Doboj u narednim danima umarširati konjica osmanskog carstva razočarati”, Novaković je najbolje oslikao koliko je jedan događaj nepotrebno isforsiran i ispolitiziran. No, javnost je konačno, umjesto praznih nacionalističkih fraza, imala priliku saznati šta je zapravo Zajednica i koje su njene prednosti za opštine članice (Dnevnik 2, deveti mart, urednica Suzana Rađen Todorić).

MINUS NEDJELJE

Niz dobrih dnevnika svojim je izvještajima upropastio novinar Novak Tanasić. Svoj patriotski naboj i želju za komentarima, Tanasić ne može obuzdati kao ni novinarka RTRS-a Branka Kusmuk. Primjer: izvještaj posvećen stavu boračke organizacije RS-a o suđenju za ratne zločine licima srpske nacionalnosti u Brčko distriktu. Čak i primjeri lošeg rada pravosudnih institucija gube na težini zbog Tanasićevih komentara tipa “monstruozni zločini tzv. Armije BiH”, ili tvrdnje da je “voljom takozvane međunarodne zajednice odlučeno da je osmi mart Dan distrikta). Na istu priču Tanasić se vratio i u Dnevniku 2 osmog marta. Uz konstataciju da je “Amerika nametnula da se Osmi mart, dan nekažnjenog krvavog pira nad Srbima, slavi kao Dan distrikta”.

Ocjena 6

 

 

 

Komparativna  analiza

I ova monitorisana nedjelja pokazala je kako na dijametralan način RTRS i BNTV promišljaju ovdašnju stvarnost i na njoj koncipiraju svoje dnevnike. I o tome nemamo ništa novo dodati u odnosu na ranije izvještaje. Dok BNTV pažnju javnosti usmjerava na sumornu ekonomsko socijalnu realnost, RTRS pažnju s nje konstantno skreće proizvodnjom novih, političkih, nacionalističkim nabojem obojenih, navodnih afera.

 

 

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)