RTRS/BNTV: Milorad Dodik, glavni junak svake priče

RTRS: Znaju, ali neće i ne smiju

11. – 17. decembar

KADA BI UVIJEK HTJELI OVAKO: Kada uredništvo RTRS-a to želi, Dnevnik 2 može biti odrađen u skladu sa svim profesionalnim standardima i dobiti visoku ocjenu. Svjedočili su to u ovom monitorisanom periodu dnevnici  emitovani 11. i 12. decembra, koje su kao urednici potpisali Momčilo Ostojić i Marijana Đurđević. Umjesto politike i pomnog izvještavanja o svakom koraku ključnih ljudi iz vrha vlasti, novinari su obradili niz tema iz svakodnevnog života.

DOBRO NOVINARSTVO: Iz dnevnika 11. decembra kao dobar primjer svakako treba navesti prilog novinarke Tanje Blagojević o puštanju iz pritvora banjalučkog vozača koj je, nakon što je usmrtio pješakinju, pobjegao s lica mjesta te pronađen nakon višednevne potrage policije. Novinarki je ovaj događaj poslužio kao povod da s predstavnicima policije razgovara o kaznenoj politici RS-a, ali i da za sagovornike uzme građane, te psihologa koji je govorio o razlozima zbog kojih je sve učestalija pojava bijega vozača nakon nesreće koju su izazvali.

U istom dnevniku, konferencija posvećena ekološkom kriminalu u RS-u bila je povod da novinarka Ljiljana Preradović još jednom skrene pažnju nadležnim institucijama u RS-u i Banjoj Luci na probleme koje zdravlju  stanovnika Ložioničke ulice izaziva nelegalno odlagalište otpada boksitne rude uz stambene objekte.

A ONDA OPET NA STARE POZICIJE: Očekivanja da je došlo do promjena u uređivačkoj politici Dnevnika 2 koja su se nazirala i u prvom dijelu dnevnika od 13. decembra (urednik Siniša Mihailović) pokazala su se ipak preuranjenim. Dopisnica RTRS-a iz Beograd Draga Grubić, u prilogu posvećenom knjizi bivšeg ministra spoljnih poslova Turske Ahmeta Davutoglua “Strategijska dubina”, iznijela je tvrdnju da je riječ o “manifestu širenja islama”. Miroljub Jeftić, jedan od sagovornika, poručio je da knjiga potvrđuje osnove turske vanjske politike “kojom se žele uništiti RS, Srbija, Grčka i Amerika”. Iz cijelog priloga ostalo je nejasno da li je knjiga prevedena na srpski, hrvatski ili bosanski jezik, i da li je dostupna ovdašnjoj javnosti.

KLASIČNI PRIMJER MANIPULACIJE: No, da se vratimo na početak monitorisanog perioda, odnosno na dnevnik od 10. decembra, urednika Jasenka Todorovića. Bio je to još jedan od klasičnih primjera manipulacija informacijama javnog servisa. Prilog posvećen sjednici Vijeća za provedbu mira (novinar Dragan Knežević) fokusiran je bio isključivo na izdvojeni stav ambasadora Rusije oko jedne tačke kominikea, odnosno na njegovo neslaganje s podrškom euroatlanskim integracijama BiH. Novinar je pritom potpuno izignorisao izjave visokog predstavnika za BiHValentina Inzka, koji je upozorio na izuzetno težak socijalno-ekonomski položaj građana BiH.

Daleko ozbiljnija zamjerka iz istog dnevnika odnosi se na u cijelosti preneseno saopštenje Glavnog odbora SNSD-a posvećeno izbornoj pobjedi Mladena Ivanića. Prebrojavanje koliko je Bošnjaka glasalo za Ivanića, koje je suština tog saopštenja, klasični je primjer izazivanja nacionalne mržnje. RTRS, kao i bilo koji drugi medij, mora biti svjestan svoje društvene odgovornosti čak i kada je u pitanju prenošenje stavova političkih partija, pa i one vladajuće u RS-u.

 

PLUS SEDMICE

Prilog novinarke Tanje Blagojević o puštanju iz pritvora banjalučkog vozača koj je, nakon što je usmrtio pješakinju, pobjegao s lica mjesta te pronađen nakon višednevne potrage policije.

 

MINUS SEDMICE

Prilog u kojem je u cijelosti preneseno saopštenje Glavnog odbora SNSD-a o izbornoj pobjedi na Mladena Ivanića. Ovo je klasični primjer izazivanja vjerske i nacionalne mržnje. RTRS mora biti svjestan svoje društvene odgovornosti čak i kada je u pitanju prenošenje stavova političkih partija.

Gaf sedmice!

Iako u monitoringu nemamo gaf sedmice, tako bi se mogao ocijeniti prilog Zorice Cvjetinović posvećen Kongresu Socijalističke partije Srbije (Dnevnik 2 od 14. decembra). Tek nakon što su gledaoci podrobno informisani šta su kao gosti Kongresa rekli predsjednik RS-a Milorad Dodik i predsjednik SPRS-a Petar Đokić, novinarka je dvije rečenice posvetila i samom Kongresu i izjavi lidera SPS Ivice Dačića.

Ocjena 3

 

 

BNTV: Sve bolji, bez izrazitih nedostataka

11. – 17. decembar

PROFESIONALNO IZVJEŠTAVANJE: BNTV nastavlja pozitivan trend profesionalnog izvještavanja i ostaje fokusirana na svakodnevicu opterećenu nizom problema.

Prinudna uprava nad Bobar Bankom kojoj prijeti likvidacija konstantno je bila tema dnevnika u monitorisanom periodu. U fokus je stavljen Grad Trebinje, koji je, po tvrdnjama gradonačelnika, zbog blokiranih sredstava pred kolapsom. Tematski su novinari ispratili i proteste radnika Remontnog zavoda Bratunac koji su svoja prava tražili u Banjoj Luci.

I BN Televizija je konferenciju posvećenu problemu ekološkog kriminala u RS-u, kao i RTRS, iskoristila da bi upozorila javnost i na njegove konkretne posljedice. Novinar Željko Raljić (dnevnik od 12. decembra, urednika Slobodana Durmanovića) otvorio je pitanje odgovornosti Vlade RS-a i nadležnih inspektorata zbog Toplane u Banjoj Luci, koja mimo zakona koristi mazut s nedozvoljenim procentom sumpora.

Novinarka Dragana Rašević, u dnevniku od 13. decembra (urednica Suzana Rađen-Todorić), bavila se pitanjem života ljudi u posavskim selima koja su bila pogođena majskim poplavama. Stanovnici tih sela govorili su o teškoćama s kojima se suočavaju u opustošenim kućama i gazdinstvima. Cijeli prilog pratio je niz i danas potresnih snimaka uništenih sela.

PLUS SEDMICE

Prilog novinarke Dragane Rašević, koja se u dnevniku od 13. decembra (urednica Suzana Rađen-Todorić) bavila pitanjem života ljudi u posavskim selima pogođenim majskim poplavama.

MINUS SEDMICE

U monitorisanom periodu bilo je priloga od kojih su neki bolje, a neki lošije tematski urađeni. No, ni u jednom od njih nije došlo do drastičnih kršenja profesionalnih standarda izvještavanja, pa ni jedan ne treba označiti kao minus nedjelje.

Ocjena 8

 

 

 

                           Komparativna analiza

Veoma neobične oscilacije u uredničkoj politici Dnevnika 2 RTRS-a, od potpunog profesionalizma do ponovnog javnog raspirivanja etničke netrpeljivosti, s jedne, i konstanta u profesionalnom radu BN TV-a, na drugoj strani, odlike su monitorisane sedmice. Ipak, RTRS nakon dugo vremena u kojem problema u RS-u, iz perspektive javnog servisa, ili nije bilo ili su se relativizirali, konačno je napravila iskorak otvoreno govoreći o ružnoj strani ovdašnje stvarnosti.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)