RTRS/BNTV: Momčilo Krajišnik iz ormara

RTRS: Uvijek može gore

25. februar – 3. mart 2015.

NA STAROM PUTU: Podizanje nacionalnih tenzija i konstantno diskreditovanje stranaka Saveza za promjene, posebno SDS-a, obilježile su dnevnike RTRS-a i u protekloj nedjelji.

OD PRVOG MARTA DO ŠEFIKA DŽAFEROVIĆA: Šta se desilo 1. marta 1992. godine? Sarajevski atentat? Ako je suditi prema izvještajima iz dnevnika od 28. februara i prvog marta, to bi mogao biti jedini odgovor.

I povodom ovogodišnjeg Dana državnosti BiH, uredništvo javnog RTV servisa odlučilo je da ubistvo Nikole Gardovića iskoristi kao ključni argument za vlastitu tezu “kako je počeo, ko je izazvao i ko je kriv za rat u BiH”. Novinar Aleksandar Crkvenjaš (Dnevnik 2, prvi mart urednik Siniša Mihailović) pojasnio je da je “to bio teroristički akt i uvod u krvavo sarajevsko proljeće”. Od te 1992. godine stigao je novinar u svom prilogu i do Šefika Džaferovića, koga je ova RTV kuća bez suda i suđenja već osudila za ratne zločine počinjene nad Srbima. Razlog, da istakne kako nakon svega sada predstavnici SDS-a sa Džaferovićem učestvuju u vlasti na nivou BiH. Poveznica gledaocima nije objašnjena. Od novinara smo umjesto toga saznali i da je riječ o “nelegalnom referendumu”, i da je 1. mart “takozvani Dan nezavisnosti BiH”.

UREDNICI  I JURIŠNICI, SVI PROTIV SDS-a: Političko diskreditovanje SDS-a postalo je već dio uobičajene uređivačke politike RTRS-a. Gotovo da i nije bilo dnevnika u protekloj nedjelji da se predsjednik te stranke Mladen Bosić ili neko od članova SDS-a nije našao na meti komentara i optužbi za izdaju RS-a i “nedovoljnu zaštitu njenih interesa”. Osim lidera SNSD-a Milorada Dodka, za to sada služe i mlađi jurišnici njegove stranke.

PRODAJA SRPSKOG IDENTITETA: A “vjerodostojnost takvim tvrdnjama daju i prigodno izvađeni “kosturi iz ormara”. Riječ je o Asocijaciji stvaralaca RS predvođenih osuđenim ratnim zločincem Momčilom Krajišnikom. “Stvaraoci” tako u dnevnicima RTRS-a komentiraju sve pa i buduće članove Vijeća ministara BiH iz RS-a i njihove kompetencije. (Dnevnik 2, 27. februar, urednik Jasenko Todorović).

Čemu služi podizanje međunacionalnih tenzija i raspirivanje međuetničke tolerancije znaju vjerovatno samo urednici RTRS-a i njihovi politički mentori. Najočitiji primjer toga su dnevnici 25. februara i trećeg marta. Razlog – svrstavanje Doboja na mapu zajednice turskih gradova za saradnju.

Novinarke Ljiljana Preradović i Nada Veletić taj su podatak iskoristile kako bi načelnika Doboja (Obrena Petrovića, SDS) optužile za “prodaju srpskog identiteta”. O ekonomskim prednostima te zajednice nije bilo ni riječi. No zato je novinarka Veletić “upozorila da je to samo početak”. Čega, nije objasnila. Umjesto toga je, iako su joj, bez sumnje, poznata pravila utemeljena i na Izbornom zakonu i Ustavu RS o nacionalnoj strukturi funkcionera u lokalnim organima vlasti, prilog zaključila da “u Doboju živi 80 posto Srba, a nema ih u gradskoj skupštini”.

PLUS NEDJELJE

Nijedan prilog svojim sadržajem nije zaslužio da bude plus nedjelje.

MINUS NEDJELJE

Iz monitorisanog perioda teško je izdvojiti izvještaj koji bi bio minus nedjelje. Razlog: oštra konkurencija. Ipak, po svom sadržaju, to je prilog Danijela Kovačevića posvećen ugovoru o direktnoj isporuci gasa RS-u iz Rusije. Iako nas novinar ubjeđuje da je to “istorijski događaj za RS”, osim podatka da su ugovor zaključile kompanije Gasprom i Gas Res, javnost je ostala zakinuta za ključne podatke: cijenu i količinu gasa koji će biti isporučen. Jer to je poslovna tajna?!

Ocjena 1

 

...

 

 

BNTV: Fokusirani na stvarni život

25. februar – 3. mart 2015.

BEZ ULJEPŠAVANJA: Ratni zločinci, ljudi koji u političkom životu RS-a ne participiraju gotovo dvije decenije, kao ni podobni politički analitičari, građanima život neće učiniti boljim. Ma koliko vlast u to pokušavala da uvjeri javnost. Stoga se uredništvo BNTV-a u dnevniku i dalje fokusira na svakodnevni život, koji vlast svojim odlukama konstantno čini težim.

SERIOZNO O PROBLEMIMA: S tim ciljem, u protekloj nedjelji novinari BNTV-a uradili su nekoliko analitičkih priloga. Novinar Dubravko Curač (25. februar, urednik Slobodan Durmanović) iskoristio je  zahtjev Elektroprivrede RS za poskupljenje struje da na osnovu niza relevantnih podataka javnosti predstavi poslovanje te javne kompanije. I još bitnije, da podsjeti na niz izjava, kako menadžmenta ERS-a tako i predstavnika vlasti RS-a, da poskupljenje neće biti.

KAD VLASTI LAŽU: Jednako je postupio i novinar Milan Đurović u dnevniku 26. marta, upozorivši na sve probleme dijela radnika RAOP-a. Ova firma koju je u privatizaciji kupila Vlada RS, pa je potom preprodala dijelu radnika, ostala je dužna novac za neisplaćene plate. Đurović je sjajno suočio izjavu ministra industrije Petra Đokića koji je poručio da Vlada nema obaveze prema radnicima i izjavu Milorada Dodika iz predizborne kampanje koji je obećao zaostala potraživanja isplatiti još u oktobru prošle godine.

NE MOŽEŠ PROTIV KADIJE: A na apsurd društva u kojem živimo, novinar Vladimir Kovačević (25. mart) ukazao je kroz sudski proces protiv predsjednika NVO Udruženje roditelja RS, Borke Đurića. Zbog krivičnih prijava koje je upućivao istražnim organima protiv predstavnika Vlasti RS, Đurić se našao na optuženičkoj klupi po krivičnoj prijavi Tužilaštva RS. Nijedna od Đurićevih prijava, ukazao je Kovačević, pritom nije istražena.

A EVO KAKO TREBA OBRADITI PRVI MART: Iako srpska javnost ima gotovo nepodijeljen stav prema kojem 1. mart – Dan nezavisnosti BiH ne prihvata kao praznik, novinarka Slađana Jašarević dokazala je da se  o toj temi, za razliku od RTRS-a, može govoriti bez nacionalnog naboja. Složeni stavovi onih koji proslavljaju i onih koji ne prihvataju Dan nezavisnosti bez dodatnih komentara, ono je što se od novinara profesionalca očekuje.

PLUS NEDJELJE

Umjesto jednog priloga, kao plus nedjelje treba izdvojiti koncept BNTV-a kojim se o gorućim temama izvještava tako da se gledaoci podsjećaju na data i u pravilu nerealizirana obećanja vlasti. Već smo u samom izvještaju to apostrofirali kroz priloge novinara Dubravka Curača o zahtjevu za poskupljenje struje, te Milana Đurovića o odnosu vlasti prema radnicima RAOP-a.

MINUS NEDJELJE

BNTV u dnevnicima povremeno koristi priloge Radija Slobodna Evropa kako bi temu koja je emitovana prezentirao gledaocima. Ti prilozi sadržajno su isti, ali urađeni u TV formi, tako što novinar BNTV-a čita tekst koji je pokriven njihovim arhivskim kadrovima. Minus nedjelje odnosi se na prilog o uslovima poslovanja u BiH, koji je pripremila novinarka Tatjana Lukić ne pozivajući se na izvor (prvi mart, urednik Slobodan Durmanović).

Ocjena 8

 

 

 

Komparativna analiza

Zbog zahtjeva za ustavnu prekompoziciju BiH, Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora (HNS) događaj je koji je uzburkao političku scenu u cijeloj BiH. Ovaj događaj eklatantan je primjer načina na koji RTRS i BNTV prezentiraju gledaocima ključne političke teme. Dok su gledaoci BNTV-a imali priliku osim o sadržaju Deklaracije čuti i sve negativne reakcije javnosti, RTRS je iste nastojao prikriti. Ovo je veoma bitno, jer iako Javni RTV servis RS-a sebe deklarira kao “ekskluzivnog zaštitnika interesa RS-a”, istovremeno ignoriše činjenicu da je za ukidanje dejtonskog uređenja BiH na saboru HNS-a glasala i potpredsjednica SNSD-a Nada Tešanović.

 

Izdvojeno

U Dnevniku RTRS-a trećeg marta objavljeno je istraživanje agencije Nilsen prema kojem je Dnevnik 2 te RTV kuće s 15,61 posto bio najgledaniji dnevnik na području RS-a tokom februara ove godine.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)