RTRS/BNTV: Prisustvujemo prezentaciji najgoreg novinarstva u istoriji BiH

RTRS: Ne postoji dno, uvijek može gore

28. januar – 3. februar 2015.

POSLUŠNI I NEPROFESIONALNI: Da se profesionalni standardi izvještavanja uvijek mogu sniziti kada je u pitanju dnevnik RTRS-a, potvrdio je i ovaj sedmični monitoring. Ovaj stav temelji se na načinu na koji je u dnevnicima izvještavano o Prijedlogu zakona o javnom redu i miru RS-a. Zakon koji je razmatran na sjednici Narodne skupštine RS (trećeg februara) više od sedmicu dana držao je na nogama svu demokratsku javnost u RS-u.

Međutim, ni brojne primjedbe opozicije, reagovanja medijske zajednice i NVO sektora nisu bili posebno zanimljivi. U dnevniku od 28. januara (urednik Siniša Mihailović), novinarka Ljubica Kovačev, bez jasno obrazloženih razloga, tek je prenijela izjave pojedinih opozicionih političara koji su tražili da se zakon povuče iz parlamentarne procedure.

SAMI PROTIV SVIH: O Zakonu o javnom redu i miru u dnevniku se ponovo progovorilo tek drugog februara (urednik Siniša Mihailović). Povod je bio održavanje sjednice Parlamentarnog odbora za evropske integracije, koji je razmatrao usklađenost zakona sa pravnom stečevinom Evropske unije.

Novinar Ajdin Cikota se prema ovoj problematici ponio na isti način kao i novinarka Kovačev. Kako je sjednica odbora bila otvorena, pa su istoj prisustvovali svi novinari redakcija iz Banjaluke i ostatka BiH, za Cikotu je fokus bio na raspravi članova odbora o tome ko je na sjednicu pozvao novinare.

Tako je ponovo izbjegnuto da se ukaže na suštinu problema zakona kojim se ograničava sloboda javnog izražavanja.

Gledaocima nije omogućeno da čuju ni stavove medijske zajednice, ni nevlading sektora, ni međunarodnih organizacija. Umjesto toga, “serviran“ im je samo stav Vlade RS kao predlagača zakona. U Dnevniku plus gost je bio ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač, koji je obrazložio razloge donošenja spornog zakona.

UZ POLICIJU, PROTIV KOLEGA: Krešendo priče o Zakonu o javnom redu i miru bio je dnevnik trećeg februara, urednika Jasenka Todorovića. Novinar Ajdin Cikota i ovog puta ponovio je iste greške. Iako je opozicija napustila skupštinsko zasjedanje jer Vlada RS nije s rasprave povukla Zakon o javnom redu i miru, Cikota je propustio da jasno obrazloži primjedbe opozicije. Umjesto toga, javnost je ponovo pomno upoznata sa stavovima ministra policije kao predlagača zakona i pozicionih poslanika koji su branili njegov sadržaj. Reakcije novinarske zajednice i ovog puta su izostale.

MONODRAMA UMJESTO OBJEKTIVNOG IZVJEŠTAJA: U istom dnevniku, novinarka Tanja Blagojević dokazala je da neprofesionalizmu RTRS-a nema kraja. Izvještaj sa sjednice Narodne skupštine RS, koji je najavljen kao rasprava premijerke RS-a Željke Cvijanović i opozicionih poslanika, ličio je na loše režiranu monodramu Cvijanovićeve. U prilogu koji je trajao nešto preko tri minuta, gledaoci su mali priliku čuti četiri izjave entitetske premijerke i isto toliko puta prepričane njene izjave od strane novinarke. Na koje i čije primjedbe je Cvijanović odgovarala, ostalo je potpuno nejasno.

UDAR NA ZDRAV RAZUM: U dnevnicima i ovog monitorisanog perioda  nastavljeno je izvještavanje o dokumentaciji o navodnim ratnim zločinima vojnog i političkog vrha Armije RBiH koju potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo u kontinuitetu dostavlja Tužilaštvu BiH. U dnevniku trećeg februara, novinarka Branka Kusmuk nastavila je raniju praksu izvještavanja o toj dokumentaciji. Ponovo su emitovane ranije Kebine izjave za RTRS i čitan njihov sadržaj. Vrhunac cinizma i udara na zdrav razum gledalaca je opaska novinarke “da Kebo dokumentaciju dostavlja samo Tužilaštvu, ali je u posjedu ima i RTRS”.

PLUS NEDJELJE

Prilog novinarke Gordane Vile o životu učenika iz Hašana, rodnog sela Branka Ćopića. Uz podsjećanje na stogodišnjicu od rođenja ovog pisca, novinarka Vila ukazala je da se za osnovce iz Hašana i ostalih podgrmečkih sela malo što promijenilo u odnosu na Ćopićevo djetinjstvo. Riječ je o đacima pješacima i njihovim svakodnevnim tegobama za koje vlast nema sluha.

MINUS NEDJELJE

Iako bi se kao minus nedjelje trebao izdvojiti određeni prilog iz monitorisanog perioda, ovaj put taj status zaslužuje dnevnik urednika Jasenka Todorovića, emitovan trećeg februara. Izvještaji sa sjednice Narodne skupštine RS o Zakonu o javnom redu i miru i polemika premijerke RS-a i opozicije su eklatantan primjer neprofesionalizma. Sve ono na što i inače ukazujemo kao loše strane rada RTRS-a demonstrirano je kroz spomenute izvještaje. I nepoštivanje ravnopravnog davanja prostora “objema stranama“ i neskriveno, bezrezervno svrstavanje RTRS-a uz vlast RS-a.

OCJENA 1

 

BNTV: A evo kako se to radi

28. januar – 3. februar 2015.

SVEOBUHVATNO I IZBALANSIRANO: Bez svrstavanja na bilo čiju stranu, BNTV je javnosti predstavio svu problematiku donošenja Zakona o javnom redu i miru RS ukoliko društvene mreže postanu dio javnog prostora. Izbalansiranost stavova vlasti i opozicije, ali i mišljenja novinara to su potvrdili u izvještaju novinara Milana Kovača (dnevnik drugog februara, urednica Suzana Rađen Todorić). Uz ranije montirani prilog,  Kovač je u direktnom uključenju u dnevnik iz Narodne skupštine imao i sugovornika. Riječ je novinaru portala Klix koji je komentarisao moguće posljedice po rad medija, prije svega web portal, ukoliko spomenuti zakon bude usvojen.

GENEZA PROPADANJA: Tokom monitorisanog perioda treba izdvojiti rad novinara Milana Kovača. Riječ je o prilozima koji su za temu imali radničke proteste. Baveći se problemima radnika banjalučkog remontnog zavoda “Kosmos“, Kovač je, osim  uobičajenog prezentiranja stavova radnika, poslovodstva i Vlade, javnost upoznao i s genezom propadanja ove firme koja ima status javnog preduzeća.

BNTV u dnevnicima posvećuje sve veću pažnju radničkom nezadovoljstvu u BiH. U dnevniku od drugog februara (urednica Suzana Rađen Todorić) ovim temama bavilo se troje novinara. Osim RS-a, novinarka Ljiljana Faladžić ponovo je pažnju javnosti skrenula na radnike tuzlanskih firmi koje vode dugotrajnu bitku za ostvarivanje svojih prava.

DEFICIT AUTORSKIH PRILOGA: Tokom ovog monitorisanog perioda, zamjerka uredništvu BNTV-a odnosi se na sve češću pojavu da u prvom dijelu dnevnika nedostaje dovoljan broj autorskih priloga novinara. U dnevniku od 28. januara, od osam vijesti koje su tretirale događaje u RS-u, čak sedam bile su agencijske, ispraćene samo izjavom nekog od aktera događaja o kojem se govorilo. Isto tako nastavlja se i praksa da jedan novinar u istom dnevniku potpisuje kao autor dva priloga.

PREDUGE IZJAVE: BNTV uspio je u dnevnicima napraviti dobar balans između političkih tema i onih koje se bave svakodnevnim životom ljudi. Zamjerka koju želimo uputiti odnosi se, ne na sadržaj samih priloga, nego na praksu predugih izjava aktera događaja. To priloge povremeno čini dosadnim, a i dnevnici gube na dinamici.

PLUS NEDJELJE

Prilog novinara Aleksandra Novakovića – najava prvih lokalnih izbora u novoosnovanoj opštini Stanari (dnevnik 30. januara, urednik Slobodan Durmanović). Umjesto klasičnog predizbornog izvještaja, novinar je činjenicu da su se mitinzi dva politička bloka odvijali u isto vrijeme na istom prostoru iskoristio da bi prikazao svu tragikomičnost ovdašnje političke scene. Dvije bine, različite muzike i identična obećanja političara. Na drugoj strani građani koji su ionako unaprijed odlučili za koga će glasati, pa su sve to doživljavali kao seoski vašar.

MINUS NEDJELJE

Iako uredništvo BNTV-a može dosta uraditi na poboljšanju kvaliteta prezentiranih vijesti, nijedan prilog ne može se okarakterisati kao minus nedjelje.

Ocjena 7

 

KOMPARATIVNA ANALIZA

Koja je uloga reportera u dnevnicima RTRS-a i BNTV-a, pitanje je koje smo i ranije postavljali. Umjesto da prilog koji će biti emitovan rasvijetle iz nekog određenog ugla, reporteri u dnevnicima obje RTV kuće samo prepričavaju sadržaj onoga što slijedi u izvještaju. Pritom se ponavlja i praksa da se u većini slučajeva reporter javlja s neidentifikovane lokacije, koja u pravilu nije u vezi sa sadržajem izvještaja. Na RTRS-u je to karakteristično za javljanja reportera iz Istočnog Sarajeva. Iz večeri u večer ponavlja se scena u kojoj reporteri vire iz mraka i, ponavljamo, samo prepričavaju sadržaj koji će biti emitovan. Još je poraznija situacija kada i na RTRS-u i BNTV-u sami sebe prepričavaju i faktički najavljuju.

 

ZANIMLJIVOST

Izvještaji sa sportskih terena dio su dnevnika BNTV-a. U monitorisanom periodu, u fokusu je bilo Otvoreno prvenstvo Australije i uspjesi srpskog tenisera Novaka Đokovića. Kako se u cjelokupnoj javnosti RS-a  Đoković tretira kao neko “naš”, najavljujući njegov ulazak u finale prvog ovogodišnjeg Grand Slam turnira, novinar Vlado Božić potpuno se intimizira sa Đokovićem govoreći samo njegovo ime. Tako i u samoj najavi priloga znamo da je “Novak finalista“, a potom slijedi češća upotreba samo njegovog imena nego i imena i prezimena. Informativne emisije ne trpe takvu intimizaciju.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)