RTRS/BNTV: U Zvorniku ja sam ostavio profesionalizam

RTRS: Dosljedna SNSD politika

22. – 28. april 2015.

DEVET MINUTA I 46 SEKUNDI: Subota, 26. april. Centralni dnevnik trajao je, zbog direktnog prenosa košarkaške utakmice Partizan – Crvena zvezda, devet minuta i 46 sekundi. U danu kada je glavni grad Nepala, Katmandu, pogodio katastrofalni zemljotres i operisalo se podatkom od preko hiljadu poginulih, taj je događaj u najavi Dnevnika 2 dobio tek minutu pažnje. Ostatak istog dnevnika posvećen je liku i djelu Milorada Dodika. Izborni kongres njegove partije SNSD i Dodikov reizbor na funkciju predsjednika u svjetlu deklaracije o slobodnoj i samostalnoj RS “pojeo” je više od tri minute. Isto toliko vremena Dodik je dobio i u izvještaju o polaganju kamena temeljca za izgradnju vrtića u Istočnom Sarajevu. Kojem je nazočio. Ali to je RTRS.

PRVORAZREDNA SENZACIJA: Temu da li je Dodiku s političkim predumišljajem zabranjen ili nije prelet preko Turske prilikom odlaska u Jerevan na obilježavanje 100 godina masakra nad Armenima, RTRS je pretvorio u prvorazrednu senzaciju. Iako, kazala je novinarka Tanja Blagojević, “Dodik nije htio da ovaj događaj kvalifikuje”, ostala je da visi u zraku jasna osuda postupka Turske. Armeniji su se u Dnevniku 2 vratili i 23. aprila. Novinar Siniša Mihailović koristio je konstantno termin genocid nad Armenima, pozivajući se pritom na činjenicu da je zločine Osmanske imperije tako kvalifikovao papa Franjo. I naveo da je “SNSD u Parlamentu BiH prije pet godina spriječen da se usvoji deklaracija o genocidu nad Armenima”. Poštujući sve žrtve i veličinu počinjenog zločina, smatramo da s terminom genocid treba biti oprezan kada on nije potvrđen bilo kojom sudskom presudom niti o tome postoji značajan međunarodni konsenzus.

ŠOKIRANA JAVNOST: Presija na gradonačelnika Doboja Obrena Petrovića ne jenjava. Ovaj put povod je bio njegov boravak u Zenici na obilježavanju Dana djeteta. Riječ je o prazniku koji je utemeljio osnivač moderne Turske Kemal Ataturk. “A javnost u Doboju ponovo je šokirana. Toliko da razmišljaju njeni građani da se iz Doboja isele u Srbiju”, navodi se u izvještaju. Kao autor potpisao ga je ujedno i urednik Dnevnika 2, 24. aprila, Momčilo Ostojić.

Plus nedjelje

Kao plus nedjelje treba izdvojiti vidan profesionalni pomak koji smo zabilježili u izvještajima novinarke Nade Veletić. Novinarka je korektno i informativno izvijestila gledaoce o suprotstavljenim stavovima Vlade RS, poslodavaca i sindikata oko donošenja novog zakona o radu, dajući podjednak prostor svim akterima. Gledaoci su upoznati i sa sadržajem radne verzije ovog zakona koji je urađen prije gotovo tri godine.

Minus nedjelje

Pisanje jednog banjalučkog dnevnog lista da Tužilaštvo BiH u Kotor Varošu vodi predistražne radnje protiv 200 lica srpske nacionalnosti zbog sumnje da su počinili ratne zločine, RTRS je pretvorio u prvorazrednu temu Dnevnika 2 tokom protekle nedjelje. Bez i trunke profesionalnog otklona, i nakon potvrde Tužilaštva da se provode istrage o počinjenim ratnim zločinima u Kotor Varošu, kao i drugim opštinama BiH, novinar Danijel Kovačević svoje izvještaje gradio je na fantomskom spisku. U maniru koji jedino za cilj ima ponovno podizanje međuetničkih tenzija, bez propitivanja o ratnim dešavanjima na području Kotor Varoša i sudbinama Bošnjaka i Hrvata, Kovačević je brižljivo birao sugovornike. Isključivo one koji su potvrđivali tezu na kojoj je i gradio svoje izvještaje: “Za jednog ubijenog Bošnjaka optužuje se stotinu Srba.”

Ocjena 1      

 

...

 

BNTV: Manjak angažmana, višak agencija

22. – 28. april 2015.

AGENCIJSKI DNEVNIK: I ove nedjelje značajan broj dnevnika BNTV-a obilježilo je premalo novinarskog angažmana, a previše agencijskih vijesti koje su čitali prezenteri i koje su povremeno pratile izjave aktera događaja o kojem se govorilo. Posebno je to bilo izraženo u Dnevniku 23. aprila, urednika Slobodana Durmanovića, u kojem smo zabilježili čak pet takvih primjera. Na taj način propušta se prilika da novinari reaguju na određen događaj i od njega naprave za javnost zanimljiv i sadržajan izvještaj. Primjer: rasprava u Ministarstvu obrazovanja RS posvećena korupciji u obrazovanju.

Sličan primjer zabilježili smo i u dnevniku 24. aprila, urednika Slobodana Durmanovića. Ni urednika ni novinare nije zaintrigiralo šta bi za RS značila izjava premijera Srbije koji je saopštio da ta država planira kupovinu zavisnih preduzeća Elektroprivrede RS.

POGREŠNA EMISIJA: U istom dnevniku, novinar Milan Kovač imao je za centralnu informativnu emisiju predug prilog posvećen izmjenama zakona o lovstvu koji predviđa davanje lovišta u koncesije. Riječ je o temi koja bi svoje mjesto trebala naći u emisiji posvećenoj dešavanjima u RS-u koja se emituje u poslijepodnevnom terminu svakog radnog dana.

KREATIVNOST VIKENDOM: Zanimljivo je da se uredništvo BNTV-a iz letargije koja vlada radnim danima trgne vikendom. Tada, iako sadržajno zanimljive, emituje preduge dnevnike koji traju po 35 minuta. Unatoč dužini trajanja, ipak izdvajamo u pozitivnom svjetlu dnevnik od 25. aprila, urednice Suzane Rađen Todorić. Dnevnik je otvoren izvještajem o katastrofalnom zemljotresu u Nepalu, a osim izvještaja o saboru SNSD-a, kao gost dnevnika pojavila se predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić. Prezenter je to iskoristio za niz preciznih pitanja o stavu sindikata o novom Zakonu o radu RS, čije je donošenje najavila Vlada, te planiranim protestima radnika za 1. maj.

Plus nedjelje

Prilog novinara Željka Raljića posvećen uništavanju rijeke Ugar novoizgrađenim mini hidroelektranama. Novinar je uporedio obaveze koje su imali izvođač radova i vlasnik mini HE sa stanjem na terenu koje je dovelo do gotovo potpunog uništenja života u toj rijeci. U prilogu su emitovane i izjave udruženja za zaštitu životne okoline, naznačeno je da izvođač radova odbija komunicirati s medijima, te podcrtana potpuna nezainteresiranost Vlade RS, kao koncesionara, za uništavanje životne sredine.

Minus nedjelje

U prilogu posvećenom stanju bezbjednosti u Istočnom Sarajevu zbog, kako je navedeno, kadrovskog restrukturiranja MUP-a RS, novinarka Slađana Jašarević ustvrdila je da bi to moglo olakšati život kriminalcima, “koji mogu lakše prelaziti međuentitetsku granicu”. Novinarka, pogotovo ona koja se bavi unutrašnjom politikom, mora imati temeljna saznanja o ustavnom uređenju države BiH. I koristiti ispravnu i politički korektnu terminologiju, a prema kojoj entitete razdvaja međuentitetska linija razgraničenja, a ne granica.

Ocjena 6

 

 

Izdvojeno

Događaji iz kulture, posebno ako su vezani za dešavanja izvan RS-a, rijetko nalaze mjesto u Dnevniku 2 BNTV-a. Stoga kao pozitivan primjer izdvajamo izvještaj novinara Miloša Šarenca o otvaranju umjetničkog bijenala u Titovom atomskom skloništu u Konjicu.

 

 

Komparativna analiza

Deklaracija o nezavisnosti RS-a koja je usvojena na saboru SNSD-a te teroristički napad na policijsku stanicu u Zvorniku primjeri su za komparativnu analizu načina na koji se prilazi krupnim političkim pitanjima ova dva medija. Javni RTV servis RS-a nije iznevjerio sam sebe i ponovo je, bez i truna kritičkog propitivanja posljedica koje bi jedna takva odluka mogla prouzročiti, stao uz SNSD. Gledaocima je u cijelosti u Dnevniku 2 26. aprila prezentiran sadržaj deklaracije uz biranje sugovornika koji su je podržali. Suprotna mišljenja javnosti u RS-u stala su tek u pola rečenice u kojoj se navodi da “NDP neće podržati deklaraciju”. I BNTV gledaoce je upoznao sa sažetkom sadržaja deklaracije, ali i ponudio im na uvid stavove političke javnosti koja je ukazala na sve posljedice takvog političkog akta po RS-u.

I u slučaju Zvornika, BNTV je uspio sačuvati profesionalnu distancu prema događaju, a istovremeno gledaoce izvijestiti o svim relevantnim činjenicama vezanim za ovaj događaj. Iako su zvaničnici stalno apelovali na uzdržanost i nepodizanje tenzija, RTRS to nije uspio ispoštovati. To je bilo posebno izraženo u izvještajima reportera iz samog Zvornika, u anketi među građanima i prilikom razgovora s porodicom ubijenog policajca.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)