TENDERSKA DOKUMENTACIJA POKAZUJE: Sarajlije obolijevaju od leptospiroze zbog kašnjenja administracije

Do 22. maja u Kantonu Sarajevo prijavljeno je 17 slučajeva leptospiroze, infekcije koju prenose uglavnom štakori i miševi. Prva saznanja o potencijalnoj zarazi Zavod za javno zdravstvo KS-a dobio je 29. aprila, kada ih je alarmirala doktorica iz jednog novogradskog doma zdravlja. 

Navela je da je u posljednjih mjesec dana uočila da se „grupišu  pacijenti, pretežno muškog spola, dobne skupine radnosposobnog stanovništva sa simptomima visoke temperature i groznice, te malaksalošću, uz ekstremno visoke upalne parametre i jetrene transaminaze“.

Isti dan Zavod je uputio mail Infektivnoj klinici Kliničkog centra u Sarajevu, direktorima domova zdravlja u Kantonu i Federalnom zavodu za javno zdravstvo. Tek nakon više od dvije sedmice – 15.5.  potvrđene su prve tri infekcije, što su podaci Zavoda za javno zdravstvo KS-a. Od tada do 22. maja prijavljeno je ukupno 17, potvrđeno je iz Kliničkog centra.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo formiralo je predmet po službenoj dužnosti nakon medijskih natpisa, a u vezi sa pojavom leptospiroze. 

U Kantonu Sarajevo u toku je proljetna faza obavezne sistematske preventivne deratizacije, koja, nažalost, dolazi sa značajnim zakašnjenjem. Naime, u 2022. i 2023. godini sistematska deratizacija, iako zakonska obaveza, nije provođena zbog problema u tenderskim procedurama. Ministarstvo zdravstva raspisalo je tender za nabavku usluga deratizacije od 2023. do 2025. u februaru 2023., sa iznosom od oko 512 hiljada KM bez PDV-a. U junu iste godine tender je poništen nakon što je Ured za razmatranje žalbi usvojio žalbu firme Deratizer iz Sarajeva na tendersku dokumentaciju. 

Raspisuje se novi tender i u 9. mjesecu prošle godine posao deratizacije se dodjeljuje se grupi ponuđača - Sanacija 3D, Eko plus i Sanitacija d.o.o. Posao se dodjeljuje za tri faze deratizacije, s obzirom da je 2023. već istekla – tri faze – jesenju 2024, te proljetnu i jesenju 2025. godine. 

Zašto je poništen postupak deratizacije za 2023, što je posljedično dovelo do problema sa kojima se Kanton Sarajevo sada suočava? Deratizer se žalio na tendersku dokumentaciju, a ugovorni organ – Ministarstvo zdravstva žalbu je odbacilo jer ga nije okvalifikovalo kao lice koje ima aktivnu legitimaciju. Na to odbacivanje Deratizer se žalio Uredu, koji je u konačnici žalbu usvojio i postupak je poništen.

A u prvoj žalbi na tendersku dokumentaciju Deratizer navodi da tenderska dokumentacija nije usklađena sa Zakonom o javnim nabavkama i pravilnicima u oblasti deratizacije. Kako je Ured ipak ustanovio da Deratizer ima potrebnu legitimaciju žalba je usvojena. 

I dvije godine ranije, kada je biran ponuđač za provođenje deratizacije u Kantonu Sarajevo, tenderska dokumentacija je poništavana zbog žalbi, ali se postupak ipak uspio osigurati u planiranom periodu. Tada je ovu nabavku provodila Služba za zajedničke poslove KS-a, a sada to radi Ministarstvo zdravstva KS-a. 

U septembru 2024. potpisan je Okvirni sporazum o pružanju usluga operativne faze sistematske deratizacije za period 2024–2025. godine. Ugovor su potpisali ministar zdravstva KS Enis Hasanović i predstavnica Konzorcija koji čine firme Sanitacija d.o.o., Sanacija 3D d.o.o. i Eko Plus d.o.o.

Slična situacija zabilježena je i 2016. godine, u kojoj je Vlada Kantona Sarajevo nekoliko puta raspisivala tender za sistematsku deratizaciju. Kompanija Sanitacija svaki put je poništila rezultate tendera žalbom. Već tada je trebalo biti jasno da bi se ovakvi postupci morali rješavati po hitnom postupku kako ne bi došlo do problema koje danas imamo na terenu.

Bolest obično počinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i crvenilom očiju. To je prva faza, koja traje od četiri do devet dana. Slijedi pad temperature, a zatim se između šestog i 12. dana simptomi mogu vratiti. Ne prenosi se sa čovjeka na čovjeka, a teže slučajeve je potrebno hospitalizirati – objašnjavaju iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Prevencija podrazumijeva izbjegavanje ili ograničenje kontakata sa potencijalno kontaminiranim izvorima, zaštitnu odjeću kada je osoba izložena potencijalno kontaminiranim izvorima, javnu sigurnost vode, kontolu glodavaca i cijepljenje stoke i kućnih ljubimaca. Više o leptospirozi može se pročitati na stranici Zavoda za javno zdravstvo KS-a. Kako je značajan broj slučajeva zabilježen u sarajevskom naselju Dobrinja, u medijima se već pojavio kolokvijalni naziv „dobrinjska bolest“, pa iz Zavoda apeluju na građane da je ne koriste jer na taj način doprinose stigmatizaciji građana ovog naselja. 

U Rudniku mrkog uglja Zenica 2005. godine proglašena je epidemija leptospiroze od koje je oboljelo 22 rudara, a jedan je preminuo zbog postojanja drugih rizičnih faktora. 

(zurnal.info)