Sav apsurd bh. pravosudnog sistema ogleda se u presudama donesenim po tužbi Zijade Brajić iz Sarajeva protiv Porezne uprave FBiH, Agencije za državnu službu FBiH i Odbora državne službe za žalbe, a zbog diskriminacije na javnog konkursu iz marta 2014. godine. Osam godina je sudovima u Sarajevu trebalo da prvostepenu odbiju njenu tužbu, potom je pravomoćno prihvate, da bi u martu ove godine Vrhovni sud FBiH prihvatio reviziju drugostepene presude koju je tražila Porezna uprava FBiH i opet odbio žalbu tužiteljice Brajić i potvrdio prvostepenu presudu.
Reproduktivni kapaciteti žena
Agencija za državnu službu FBiH je na zahtjev Porezne uprave FBiH raspisala konkurs 26. marta 2014. godine za pet federalnih poreznih inspektora u Odsjeku za inspekcijski nadzor na koji je konkurisala i Zijada Brajić. Njeno ime se našlo na listi uspješnih kandidata, ali umjesto nje izabrana su dva kandidata koji su imali manji broj bodova. U tužbi je navela da konkurs nije proveden zakonito i da ona kao kandidat nije prošla zbog činjenice da je u momentu intervjua bila u petom mjesecu trudnoće. Ovo je zaključila na osnovu pitanja koja su joj tada postavljana.
Tom prilikom joj je, stoji u tužbi, tadašnji direktor Porezne uprave FBiH (Midhat Arifović, op.a.) kazao da je cilj razgovora odabir onih koji se mogu posvetiti poslu i da je želio utvrditi potencijalne reproduktivne kapacitete žena i starost muškaraca s obzirom da PU ne trebaju trudne žene ili inspektori od 60 godina.
Dva člana komisije postavljala su joj pitanja da li ima djecu, čime se muž bavi, da li ima privatni biznis i da li je riješeno stambeno pitanje.
U odgovoru na tužbu iz Porezne tada nisu sporili činjenicu da je direktor obavio razgovor sa osobama sa liste uspješnih kandidata, dok su navode tužiteljice koji se odnose na taj razgovor ocijenili irelevantnim.
Iako nije propisano niti jednim zakonskim ili podzakonskim aktom da direktor zakazuje intervjue sa kandidatima sa liste uspješnih kandidata, kao što je to uradio Arifović, Općinski sud u Sarajevu kao prvostepeni sud u tome nije vidio ništa sporno. Za njih to nije bila povreda postupka. To su obrazložili demokratskim načelom da je dozvoljeno sve ono što nije izričito zabranjeno, a opravdanje su vidjeli i u tome da je posao federalnog poreznog inspektora složen i da zahtijeva više vještina i sposobnosti, posebno znanja nego što imaju diplomirani ekonomisti na drugim radnim mjestima u organima državne službe.
Prvostepeni sud nije vidio ništa diskriminatorsko ni u činjenici da su kandidati pitani na intervjuu za porodicu i privatni biznis. Nisu ništa vidjeli sporno ni u tome da je član Komisije koju je imenovao tadašnji direktor, a koji je bio jedan od svjedoka prvotužene Porezne uprave FBiH, ovakva pitanja pravdao ranijim iskustvima sa zaposlenicima čiji su se muževi navodno protivili zbog rada noću.
Tako je prvostepeni sud, u presudi iz aprila 2017. zaključio da to što je tužiteljica bila trudna nije predstavljalo kriterij po osnovu kojeg ona nije izabrana na radno mjesto na koje je konkurisala, niti su utvrđeni drugi razlozi zbog kojih bi rješenja o postavljanju pet federalnih poreznih inspektora bila nezakonita, te je odbijen zahtjev za poništenje tih rješenja.
Sud utvrdio diskriminaciju
Tužiteljica Zijada Brajić je na presudu Općinskog suda u Sarajevu iz 2017. godine podnijela žalbu koju je Kantonalni sud u Sarajevu u oktobru 2022. uvažio, te preinačio prvostepenu presudu i kao nezakonita poništio rješenja o izboru pet federalnih poreznih inspektora u Odsjeku za inspekcijski nadzor PUFBiH.
Za razliku od prvostepenog suda, Kantonalni sud u Sarajevu utvrdio je da su se pitanja koja su se postavljala kandidatima na intervjuu mogla odnositi samo na radno iskustvo, njihovu stručnu spremu, kvalifikacije kao i druge informacije koje su kandidati naveli u prijavi.
Drugostepeni sud je ocijenio da se "raspitivanje o bračnom statusu, a u vezi sa muževima koji negoduju kod noćnog rada supruga, ne može shvatiti drugačije nego kao problem u zapošljavanju kandidatkinja, što neminovno vodi ka diskriminaciji po osnovu pola, imajući u vidu da se na temelju provedenih dokaza ne može zaključiti da je slična pitanja komisija postavljala muškim kandidatima“.
"Tužiteljica je bila kandidat po javnom konkursu, koji postupak su provodili tuženi, a koji po ocjeni ovog suda nije proveden u skladu sa zakonom, što za posljedicu ima da odluke i akti doneseni u toku tako provedenog postupka budu poništeni. Kako je izbor kandidata izvršen suprotno propisanoj proceduri, to je odluke donesene u provođenju te procedure valjalo poništiti kao nezakonite, što žalbu čini osnovanom i razlog je za preinaku prvostepene presude", zaključeno je presudom Kantonalnog suda u Sarajevu.
Porezna uprava FBiH zatražila je reviziju drugostepene presude, a Vrhovni sud FBiH donio je presudu na sjednici vijeća 7. marta ove godine i prihvatio reviziju, preinačio drugostepenu presudu tako da se žalba tužiteljice odbija i prvostepena presuda se potvrđuje.
Vrhovni sud FBiH prihvatio reviziju
Vrhovni sud FBiH prihvatio je reviziju u odnosu na dio kojim se ukazuje na nedostatak potpune pasivne legitimacije jer “tužbenim zahtjevom na strani tuženih nisu obuhvaćeni kandidati čija su rješenja drugostepenom presudom poništena”. U obrazloženju stoji da je na ovo ukazivao prvostepeni sud ističući i činjenicu o nedostatku potpune pasivne legitimacije jer tužiteljica nije mogla pobijati rješenja o postavljenju pet izabranih kandidata, a da i oni nisu tuženi.
Po ovom konkursu iz 2014. u Poreznu upravu FBiH uposleni su Irma Borovac, Adnan Hodžić, Damir Lonić, Nermina Musaefendić i Jasmin Podrug. Prema informacijama Žurnala, oni su i dalje uposlenici Porezne uprave, osim Borovac koja je od 2021. direktorica Finansijsko-informatičke agencije.
Ranije smo pisali o tome kako je Borovac postavljena na ovu poziciju što možete čitati na sljedećem linku:
(žurnal.info)