U evidenciji Agencije za vodno područje rijeke Save potraživanja po osnovu vodnih naknada za period 2008-2021. godina iznose ukupno 14.175.155 KM. Agencija za vodno područje Jadranskog mora ne vrši evidentiranje potraživanja od pravnih lica po osnovu neizmirenih posebnih vodnih naknada, koja, prema podacima federalnih revizora od 2008. do 2021. godine iznose najmanje 13.775.627 KM.
“Utvrđeno je da Agencija ne vrši evidentiranje potraživanja od pravnih lica po osnovu neizmirenih posebnih vodnih naknada, koja, prema prezentovanim podacima iz posebnog informacionog sistema, iznose najmanje 5.510.251 KM (ukupna dugovanja pravnih lica obveznika posebnih vodnih naknada za period od 1. 1. 2008. do 31. 12. 2021. godine iznose 13.775.627 KM)”, naveli su revizori u finansijskom izvještaju za 2021. godinu Agencije za vodno područje Jadranskog mora.
Prema podacima Agencije za vodno područje rijeke Save, pored komunalnih javnih preduzeća, registrovana su 104 „velika zagađivača“ i 650 „malih zagađivača“, kao i 480 benzinskih pumpi i šest obveznika koji vrše uzgoj ribe. Najveći registrovani dužnici po osnovu neplaćanja posebne vodne naknade za PVN-a su rudnici RMU „Banovići“ koji duguje 5.058.363 KM i ostali rudnici koji posluju u okviru Koncerna Elektroprivrede BiH ZD RMU „Zenica“ 479.689 KM, ZD RMU „Đurđevik“ 326.880 KM, ZD RMU „Breza“ 107.382 KM i ZD RMU „Kakanj“ 60.171 KM. Pored njih ostali veliki zagađivači su GIKIL d.o.o. Lukavac 2.847.021 KM, Pobjeda Tehnology d.d. Goražde 393.978 KM, „Tuzla kvarc“ 49.369 i Bosanska fabrika alata d.o.o. Goražde 37.696 KM.
Agencija za vodno područje Jadranskog mora krajem 2019. godine zatražila je od Poreske uprave FBiH podatke o dužnicima po osnovu posebne vodne nakande i informacije o pokrenutim postupcima prinudne naplate na području Mostara, Livna i Ljubuškog. Porezna uprava FBiH je u januaru 2020. godine Agenciji dostavila tražene podatke navodeći da po osnovu pokrenutih postupaka prinudne naplate vodi ukupno 255.896 KM sa kamatama. I tu je stalo.
Ni federalni revizori nisu uspjeli saznati da li su izvršena plaćanja po ovom osnovu. U međuvremenu Agencija je krajem 2021. godine Poreznoj upravi FBiH, Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona–Vodoprivredna inspekcija i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove dostavila pregled dužnika koji su do oktobra 2021. godine dugovali 7.853.259 KM. Osim toga naveli su da je i dalje izražen problem nezadovoljavajućeg izmirivanja obaveza od komunalnih preduzeća koji su najveći dužnici po osnovu posebnih vodnih naknada te za samo 10 mjeseci 2021. godine duguju 410.857 KM.
Šta je problem?
Zakonom o vodama FBiH definisana je obaveza plaćanja opće i posebnih vodnih naknada. Opću vodnu naknadu plaćaju svi zaposleni radnici u FBiH u visini od 0,5 posto od iznosa neto plate. Posebne vodne naknade plaćaju se za korišćenje površinskih i podzemnih voda, za korišćenje vode za proizvodnju električne energije, za zaštitu vode koju plaćaju vlasnici transportnih sredstava koja za pogon koriste naftu ili naftne derivate, za ispuštanje otpadnih voda, naknada za vađenje materijala iz vodotoka te za naknada za zaštitu od poplava.
Obveznici plaćanja općih i posebnih vodnih naknada dužni su na polugodišnjem i godišnjem nivou sačiniti Izvještaj o obračunu i plaćanju vodnih naknada i po jedan ovjeren obrazac predati nadležnoj Finansijsko-informatičkoj agenciji (FIA) i nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave FBiH. FIA je dužna ove izvještaje u roku od 60 dana proslijediti nadležnoj agenciji za vode. U praksi FIA to ne radi već Agencije, kada se sjete, šalju im zahtjeve za dostavu podataka.
Pravilnikom o vodnim naknadama propisano je da kontrolu pravilnog obračunavanja i plaćanja vodnih naknada vrše organizacione jedinice Porezne uprave FBiH na čijem području se nalazi sjedište pravnog ili fizičkog lica. Isto tako je propisano da će se za sve postupke i procedure u vezi plaćanja vodnih naknada, razreza, naplate, prinudne naplate, vodnih naknada, inspekcijskog nadzora, obračuna i naplate kamata, rokova zastare, povrata, žalbi na rješenja, primjenjivati odredbe Zakona o Poreznoj upravi u FBiH.
U finansijskim izvještajima Agencije za vodno područje rijeke Save i Agencije za vodno područje Jadranskog mora revizori su naveli da Porezna uprava FBiH odbija postupati po ovom pitanju navodeći da to nije njihova nadležnost.
Porezna uprava FBiH je početkom maja prošle godine uputila dopis Agenciji, u kojem ih obavještava da odredbama Zakona o Poreznoj upravi FBiH nije propisana nadležnost Porezne uprave za kontrolu prijave i naplate posebnih vodnih nakanada (PVN), već samo za opću vodnu naknadu, te da se spornim odredbama člana 45. i 46. Pravilnika o vodnim naknadama derogira Zakon o Poreznoj upravi FBiH.
Iako negira nadležnost, federalni revizori su u 2018. godini zabilježili da je Porezna uprava FBiH, na osnovu Zapisnika o izvršenoj kontroli vodne inspekcije, donijela Rješenje o dodatno utvrđenim obavezam za firmu „Rad“ Lukavac sa ukupnim dugom od 260.695 KM za period 2008-2017. godine.
U septembru 2020. godine nadležne institucije su pokušale riještiti ovaj problem te je održan sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici Agencija, nadležnog ministarstva, Porezne uprave FBiH i FIA-e. Zaključak sastanka je bio da je neophodno izvrši Izmjena Zakona o Poreznoj upravi FBiH u cilju rješavanja nadležnosti Porezne uprave FBiH za kontrolu plaćanja posebne vodne naknade koju će nadležno ministarstvo na prijedlog Agencije uputiti Federalnom ministarstvu finansija.
Dvije godine kasnije, krajem aprila ove godine, Agencija za vodno područje Jadranskog mora podnijela je Vladi FBiH amandman na Prijedlog Zakona o poreznoj upravi FBiH kako bi predmet kontrole Porezne uprave FBiH osim općih vodnih naknada bile i posebne vodne naknade.
Kao odgovor na dopis Agencije Vlada FBiH dostavila je akt Federalnog ministarstva finansija od 26. 4. 2022. godine, u kojem je navedeno da se upućeni amandman ne može prihvatiti, jer proširuje nadležnosti Porezne uprave FBiH, te da Agencija nije ovlašteni predlagač amandmana.
(zurnal.info)