Smrtni udarac Bosni i Hercegovini

JAVNE NABAVKE: Ukidanje državnog Ureda za razmatranje žalbi

Javne nabavke su jedna od rijetkih stvari organizovanih na državnom nivou. Agencija za javne nabavke i Ured za razmatranje žalbi odgovorni su za regularnost svih javnih nabavki u BiH. Ovaj Ured godišnje primi gotovo dvije hiljade žalbi. Čak i sa ovakvim centralizovanim sistemom, korupcija u javnim nabavkama godišnje odnese između 500 i 700 miliona maraka, procjenjuje udruženje Tender.

Dodik i Lagumdžija žele promijeniti Zakon o javnim nabavkama tako da bi se za sve prigovore na ugovore čija je vrijednost do 800.000 maraka, kakvih je većina, odlučivalo u kancelarijama u Mostaru, Banjoj Luci i Brčkom. Uz to, svi koji žele uložiti prigovor morat će platiti taksu u vrijednosti od 100 do 100.000 maraka. U slučaju da se žalba uvaži, dobit će svoj novac natrag.

Taksa na podnošenje žalbe na tender u BiH je do sada bila 20 i 50 maraka, zavisno od vrijednosti ponude. Igor Vukajlović iz organizacije Tender kaže da bi nove takse od BiH napravile rekordera.
- Iznos od 100 do 100.000 maraka bi predstavljao vjerovatno evropski rekord jer te takse u Hrvatskoj su od 810 do 7.300 maraka, a u Srbiji se u novom zakonu predlaže od 740 maraka do 0,1 posto vrijednosti ponude – objašnjava Vukajlović i dodaje da bi ovo samo pogoršalo ionako loš sistem javnih nabavki u našoj državi: Navedeni mogući iznos bi djelovao krajnje kontraproduktivno jer bi neminovno odvraćao ponuđače da se žale i tako bi otvarali još veći prostor za manipulacije i korupciju jer moramo biti svjesni da živimo u nepravnoj državi i da bi se na eventualni povrat novca čekalo godinama, što nabolje govore nerealizovana rješenja drugostepenog kontrolnog organa i presuda Suda BiH donesenih u koris žalilaca – ponuđača.

Analitičko-istraživački tim ovog udruženja i njegovi članovi smatraju da bi ove takse samo povećale korupciju u javnim nabavkama. Odluku o tri kancelarije koje bi odlučivale o žalbama smatraju političkom.

ELEKTROPRIJENOS: Državna mreža se neće održavati a nadležnosti preuzimaju entiteti

Elektroprijenos je državna firma koja se brine da mreža za snabdijevanje strujom Bosanaca i Hercegovaca radi bez problema. Oni novac zarađuju kroz taksu koja je ugrađena u svaki račun za električnu energiju u BiH. Međutim, ovaj je novac blokiran jer je firma blokirana. Dodik i Lagumdžija odlučili su da je vrijeme potrošiti ta sredstva.

Blokirana sredstva sa računa Elektroprijenosa podijelit će se zaduženim entitetima. Tako će se podijeliti 100 miliona maraka a 156 miliona će se uložiti u projekte koje trebaju odobriti parlamenti entiteta.

Azra Hajro, v.d. izvršnog direktora za planiranje i inženjering u Elektroprijenosu, dugo je upozoravala na ono što su Dodik i Lagumdžija dogovorili. Ona objašnjava da sada svi govore o 100 miliona dobiti ali se niko ne pita kako je ta dobit nastala.
- Mi nismo trošili prihod ostvaren po osnovu tarife koja je dio računa za struju koju svi plaćamo – objašnjava Hajro i dodaje kako se radi o dobiti od 120 miliona maraka nakupljene kroz nekoliko posljednjih godina.

Ova tarifa napravljena je na osnovu troškova koje Elektroprijenos ima da održava mrežu kojom se strujom napajaju domaćinstva i firme u našoj državi. U održavanje i unaprijeđenje te mreže posljednjih nekoliko godina nije ulagano jer je ova firma bila blokirana, za što je ponajviše bio zaslužan sam Dodik.
- Nismo trošili na ono što nam je potrebno – kaže Hajro i objašnjava da se ova dobit doživljava potpuno pogrešno jer nije nastala od viška novca: Je li to dobro poslovanje kada ne održavamo mrežu ili ne plaćamo radnike onoliko koliko smo im obećali?

Sadašnji zakon kaže da ova kompanija u svojih prvih deset godina postojanja ne smije dijeliti dobit nego je samo investirati pa će Dodik i Lagumdžija ovu odluku jednostavno promijeniti jer entitetima treba novac. Hajro kaže da je stvorena vještačka politička blokada zbog koje se novac gomilao umjesto da se trošio za popravljanje mreže.
- Ne bi nam se desio Mostar gdje su građani 72 sata bili bez struje – objašnjava Hajro i dodaje da mreža u našoj državi nije u najboljem stanju: Raste potrošnja struje a mi nismo popravili ni sve ono što je u ratu uništeno.

Bit će zanimljivo vidjeti i kako će Dodik i Lagumdžija podijeliti novac entitetima kojima upravljaju jer je, kaže Hajro, 66 posto dobiti došlo od platiša računa za struju iz Federacije.
- To im se neće vratiti – smatra Hajro.

Dvojica lidera stranaka otišli su i dalje pa su osim dobiti odlučili da će oni raspoređivati dodatnih 156 miliona koje ima Elektroprijenos. Hajro objašnjava da su to sredstva od amortizacije što znači da je to novac koji se odvaja za izgradnju nakon što postrojenjima istekne rok trajanja. Do sada je taj novac trošen na osnovu desetogodišnjeg plana kojeg usvajaju tijela ove državne firme uz odobrenje Državne regulatorne komisija za električnu energiju. Umjesto njih, o tom novcu će od sada odlučivati entitetski parlamenti iako je Elektroprijenos državna firma.

TUŽIOCI: Ukida se nezavisnost tužilaca, sve se spušta na entitetski nivo

Sve domaće tužioce do sada je biralo jedino Visoko sudsko i tužilačko vijeće, tijelo koje je osmišljeno da bude potpuno nezavisno od politike i političara.

Izbor sudija i tužioca treba “korigovati”, po riječima Lagumdžije i Dodika. U prevodu njihova odluka znači da će parlamentarci sada birati glavne tužioce. Procedura bi trebala izgledati ovako: Visoko sudsko i tužilačko vijeće predlaže listu kandidata koje potom odobrava Vijeće ministara a potom vlade kantonata, entiteta i Brčko Distrikta šalju dalje u svoje parlamente gdje poslanici većinom odlučuju o imenovanju. Izabrani glavni tužilac sam bira svog zamjenika i pomoćnike.

“Tako imenovani tužioci odgovaraju i struci i VSTV-u, ali prvenstveno parlamentima koji ih imenuju”, objasnio je Lagumdžija sistem u kome tužioci odgovaraju poslanicima.

Tek u slučaju da ovaj sistem ne može tri mjeseca da izabere tužioca, Vijeće bi imalo svoje sadašnje nadležnosti ali bi u njegovom sastavu, po zamisli dvojice lidera, trebali biti predstavnici akademske zajednice umjesto advokata.

Argumente Dodika i Lagumdžije u Vijeću ne prihvataju.

“Vijeće se ne može složiti s ovom argumentacijom", odgovor je koji smo dobili od ove institucije u kojem reaguju i na poređenje sa zemljama u regionu: "Mišljenja smo da određena rješenja u zemljama regije kada je u pitanju izbor tužilaca nisu u skladu s Mišljenjem Venecijanske komisije o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa kao ni sa evropskim standardima. Ne želimo isticati koje su to zemlje u kojima se praksa izbora tužilaca od strane tijela zakonodavne vlasti pokazala kao jako loša, ali ono što nam je poznato jeste da su ove zemlje na putu da tu praksu izmjene na način da nezavisno tijelo kao što je sudsko ili tužilačko vijeće bira tužioce".

U Vijeću smatraju da je Dodikov i Lagumdžijin prijedlog sličan načinu na koji se sada biraju sudije u entitetskim ustavnim sudovima što se, kažu u Vijeću, pokazalo lošom praksom i iskustvom.

"Tako na primjer, u Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine zbog ovakvog načina izbora, troje sudija nije izabrano već gotovo tri godine što potvrđuje da bi se prijedlog političkih lidera teško provodio u praksi", navode u svom odgovoru.

Političare su podsjetili da je radikalno mijenjanje nadležnosti ove institucije suprotno Sporazumu o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz utemeljenje Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, kojeg su potpisali premijeri Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u ime svojih vlada, te ministar pravde u ime Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Da u ime Vijeća budemo do kraja jasni - Dodik i Lagumdžija dogovorili su da se poništi odluka kojom je ojačana država.

POLJOPRIVREDA: Prašina u oči

Godinama uvozimo puno više nego što izvozimo. Radna mjesta se odavno ne stvaraju a ekonomija ne raste. Naše firme nemaju gotovo nikakvih poticaja i nisu ravnopravne sa firmama koje uvoze u BiH. O ekonomskim temama u BiH se ne priča niti postoji jasna vizija političara kako da nas izvedu iz trajne krize. Kada Hrvatska naredne godine uđe u Evropsku uniju stvari će postati još gore.

Dodik i Lagumdžija na svom su sastanku otkrili toplu vodu. Izračunali su da ćemo živjeti bolje ukoliko smanjimo uvoz a povećamo izvoz, pomognemo firmama da zaposle ljude a nezaposlenima da dođu do redovne plate. Shvatili su da moraju uraditi ono što ekonomski analitičari godinama predlažu – našim proizvođačima treba pomoći da više izvoze i istovremeno smanjiti uvoz kako bismo imali više novca.

Problem je što su mjere smislili prekasno i potpuno pogrešno. Uz to će uništiti Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine, jednu od rijetkih koja pomaže da se poveća izvoz.

Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH smatra da je pozitivno da su političari konačno počeli pričati o ekonomskim pitanjima. Međutim, postoji problem u njihovim prijedlozima.
- Sve ovo ne djeluje realno – kaže Hasić uz objašnjenje da se na ovaj način ne može postići mnogo: Nerealno je očekivati da se administrativnim mjerama regulišu trgovinski odnosi sa svijetom.

BiH je potpisala nekoliko trgovinskih ugovora poput Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini. Hasić kaže da su ovi ugovori bili štetni za BiH ali da ih se moramo pridržavati a oni kažu da ne smijemo ograničavati uvoz ili izvoz.
- Ne možemo uvoditi zabrane, treba koristiti druge mjere – kaže Hasić i objašnjava da bismo zbog ovoga mogli imati više problema nego koristi jer dvije trećine izvoza ide u Evropsku uniju što bi se moglo smanjiti ukoliko zabranimo uvoz: Posezanje za radikalnim mjerama predstavlja potez očajnika.

Lagumdžija i Dodik u Sarajevu su dogovorili i da unište Vanjskotrgovinsku komoru. Predlažu da članice ove komore moraju plaćati samo članarinu i to ne višu od dvije prosječne mjesečne plate što je oko 1.500 maraka.
- To je atak na državnu instituciju – kaže Hasić koji priznaje da Komora ima slabosti koje treba riješiti ali da je postala nezamjenjiva: To će biti smrtni udarac za ovu državnu instituciju.

On smatra da Komora ne bi mogla opstati sa novim pravilima i napominje da Komore u Hrvatskoj i Srbiji imaju isti tretman kakav sada ima naša.

IZBORI: Korak unazad za demokratiju i radost za lidere stranaka

Glasači u BiH imaju pravo glasati za bilo kojeg kandidata na listama stranaka i tako mogu kandidata kojeg je stranka stavila na posljednje mjesto liste izabrati u lokalne ili državne skupštine. Na taj način izabrani političar odgovoran je onima koji su ga izabrali i mora se potruditi da dobije njihovo povjerenje. Brojanje glasova nadgleda Centralna izborna komisija i ona može zatražiti ponovno brojanje glasova i provjeravati regularnost glasanja.

Dodik i Lagumdžija smatraju da glasačima treba oduzeti pravo da biraju kandidate uvodeći takozvane zatvorene liste a Izbornoj komisiji da se miješa u brojanje glasova jer bi to radile isključivo opštinske izborne komisije. Tu je i stavka o izmjenama načina biranja biračkih tijela.

Adis Arapović iz Centara civilnih inicijativa smatra da su prijedlozi nedorečeni ali su svakako korak nazad.
- Birači bi glasali za stranke a ne za ljude – smatra Arapović i objašnjava da bi lideri stranaka a ne glasači odlučivali ko ide u vlast: To je korak unazad.

Glasanjem za stranke bez poznavanja koje je ljude stranka predložila, smatra Arapović, glasači bi izgubili komunikaciju sa kandidatima.
- Izabrani zvaničnici će odgovarati stranci a ne glasačima.

Isključivanje Komisije iz brojanja glasova još je jedan pritisak na državnu instituciju koja je pod najvećim političkim pritiskom u državi, smatra Arapović.
- Iza njega se krije umanjivanje nadležnosti Centralne izborne komisije – kaže Arapović i dodaje da bi ovim oduzimanjem nadležnosti državnoj Komisiji najviše dobila Republika Srpska: Time se jača Republička izborna komisija Republike Srpske.

Naš sagovornik tvrdi da su opštinski birački odbori politizirani te da se njima trguje, pravi monopol i izborni inžinjering. Ukoliko se usvoje prijedlozi Dodika i Lagumdžije ne bi postojao niko ko ih može kontrolisati.
- Ovi prijedlozi ne sadrže nijedan element koji sadrži korak naprijed – objašnjava Arapović.

On smatra da Dodik i Lagumdžija nemaju želju da poboljšaju izborni proces niti će njihovi prijedlozi ubrzati objavljivanje rezultata i povećati transparentnost.
- Jedino rješenje je uvođenje elektronskog glasanja gdje bi rezultati bili dostupni četiri sata nakon zatvaranja glasačkih mjesta i gdje ne bismo imali nevažećih listića.

(zurnal.info)