Srbi etnički očišćeni iz Srebrenice

“Država Srbija – uključujući njene najodgovornije predstavnike, sve ključne institucije i ogromnu većinu političkih stranaka – nastavlja sa oklijevanjem da 11. juli proglasi za Dan sjećanja i time jasno i nedvosmisleno osudi genocid u Srebrenici 1995. Nategnuta simetrija sa srpskim žrtvama u Bratuncu, koja bi trebalo da poništi ili relativizira strahote i razmjere zločina u Srebrenici kada je planskom akcijom za samo 5 dana ubijeno oko 8.000 Bošnjaka, dobijaće nove oblike i dimenzije, što će se završiti brutalnom moralnom inverzijom: u stvari su Srbi ti koji su etnički očišćeni iz Srebrenice pod pritiscima, prijetnjama i ucjenama Bošnjaka. Ovakva falsifikovana slika Srbiji neće pomoći ni u procesu demokratizacije, ni u približavanju Evropskoj uniji”, navedeno je u posljednjem izvještaju Komiteta pravnika za ljudska prava – YUCOM koji je analizirao stav Srbije prema zahtjevu sto nevladinih organizacija da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Reakcije političara u Srbiji

Dan uoči 11. jula 2009. godine političari su povodom godišnjice genocida u Srebrenici izjavili:

-Predsjednik Srbije Boris Tadić: „Zbog srebreničkih, ali i svih drugih nevinih žrtava, oni koji su počinili ratne zločine moraju biti u Haškom tribunalu“. Tadić je još istakao da je Srbija čvrsto opredjeljena i čini sve

da završi saradnju sa Hagom ne samo zbog toga što je to „naša zakonska obaveza, već i zbog pomirenja među narodima i prosperitetnijeg života na Balkanu”.

-Premijer Mirko Cvetković: „Nijedan zločin počinjen u prošlosti na prostoru bivše Jugoslavije ne smije biti zaboravljen“.

-Šefica poslaničkog kluba Za evropsku Srbijii članica Demokratske stranke, Nada Kolundžija(vlast): "Prvo - svi oni koji su odgovorni za sve zločine, pa i one u Srebrenici, moraju biti izvedeni pred lice pravde, i drugo - svaki ljudski život je podjednako dragocen i svaka žrtva zaslužuje jednaku pažnju i ne sme biti zaboravljena".

-Zamjenik predsjednika Srpske napredne stranke,Aleksandar Vučić: "Moraju se osuditi i zlocini u Srebrenici, Bratuncu i mnogim drugim mestima bez obzira da li su ti zlocini pocinjeni nad muslimanima, nad Srbima ili nad pripadnicima bilo kog drugog naroda".

-Potpredsednik Sandžačke demokratske partije(članica vladajuće koalicije), Meho Omerović: "Ako se, s pravom, pozivamo na međunarodno pravo, odbranu integriteta i suvereniteta kad je Kosovo u pitanju, onda ne smemo zatvarati oči pred činjenicom da je Međunarodni sud pravde presudio i utvrdio odgovornost Srbije što nije ucinila ništa da spreci genocid nad Muslimanima u Srebrenici".

-Predsjednik Liberalno demokratske partije,Čedomir Jovanović: "Pre svega mislim na odnos prema politici koje je dovela do genocida i omogućila da o životu tolikog broja ljudi odlučuju oni koji su danas ili osuđeni pred sudovima za najteže zločine ili su bjegunci od pravde".

-Predsjednik Nove Srbije, Velimir Ilić: "Pored Srebrenice, bila je i 'Oluja' i mnogo drugih sličnih događaja, možda i u manjem obliku, ali su neki zaboravljeni".

-Potpredsjednik Srpske radikalne stranke, Dragan Todorović: "Srebrenica ni poslije toliko godina nije prestala da zaokuplja javnost, zato što se svi trude da oko Srebrenice ne izbije istina na vidjelo, već da se srpski narod proglasi odgovornim za navodni genocid koji se desio".

-Zamjenik šefa poslaničkog kluba G17 plus, Vlajko Senić: "Civilizacijsko pitanje je osuda zločina koji se desio u Srebrenici i mislim da je na prostoru zapadnog Balkana potrebna i nacionalna odgovornost i pomirenje i da u tom procesu svaki od naroda koji je učestovao u toj tragičnoj prošlosti mora da preuzme svoj dio odgovornosti".

-Portparol Socijalisticke partije Srbije, Đorđe Milićević: "Ovih dana se spominju priče o nekakvim rezolucijama kada je riječ o Srebrenici i zato želim da naglasim da se SPS zalaže za jednu rezoluciju koja bi osudila sve zločine na prostoru bivše Jugoslavije".

-Lider Lige socijaldemokrata Vojvodine, Nenad Čanak (o usvajanju rezolucije): "Na taj način bi potvrdili da je Republika Srbija iskrena u svojim nastojanjiima da izgradi društvo drugačije od onoga koje je vodio Milošević, da osudi zločine i pokaže poštovanje prema žrtvama".

-Šef poslanicke grupe manjina u Skupštini Srbije,Balint Pastor: ''Događaji iz Srebrenice su vjerovatno najtužniji od Drugog svetskog rata, ne samo na ovim prostorima, nego na tlu citave Evrope". "Naravno, ne treba danas politiku bazirati na toj cinjenici i ne treba nikako formulisati politiku ni sa bošnjačke ni sa srpske strane, na tu ranu. Treba da dođe do pomirenja između srpskog i bošnjačkog naroda i onda se okrenuti budućnosti i zajedničckom životu srpskog i bošnjačkog naroda".

-Predsednik Socijaldemokratske unije, Žarko Korač, podnio je tekst Deklaracije o Srebrenici Skupštini na usvajanje.

Nevladine organizacije u Srbiji poduzele su sve potrebne korake kako bi Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Srebrenici. Na kraju je sve završilo samo zahtjevom koji je 10. jula 2009. godine pročitan ispred predsjedništva Srbije, pred velikim brojem predstavnika medija. I taj zahtjev je podržalo sto nevladinih organizacija iz Srbije. Naravno, odgovora Predsjednika nije bilo. Podnosiocima zahtjeva jedino je preostalo da prikupe reagiranja srbijanskih političara povodom godišnjice genocida u Srebrenici. Zajednička karakteristika tih izjava je da su “većinom zagovarali izjedanačavanje i pravljenje simetrije između genocida u Srebrenici i srpskih žrtava tokom rata u BiH, čime su izbjegavali da se nedvosmisleno izjasne o ovom za Srbiju prevashodno etičkom pitanju”.

(zurnal.info)