ŠTA ĆE DJECA UČITI U PREDMETU ZDRAVI ŽIVOTNI STILOVI: Uvažavanje različitosti, nenasilna komunikacija, kontracepcija...

Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo objavilo je nastavni plan i program novog predmeta Zdravi životni stilovi, koji mogu slušati učenici od petog do devetog razreda osnovne škole.

Kako je ranije navedeno iz Ministarstva, na njihovu inicijativu, članovi XY Asocijacije, zajedno sa stručnom ekipom profesora i predstavnika roditelja, tokom ljeta su analizom i selekcijom već postojećeg materijala uspjeli prilagoditi odabrana poglavlja potrebama novog, zasebnog predmeta.

Sadržaj i program novog predmeta očekivan je s nestrpljenjem, a Žurnal donosi pregled osnovnih tematskih cjelina i način na koji su obrađene.

Nastavni predmet Zdravi životni stilovi se sastoji od sljedećih tema, navodi se u nastavnom programu koji je objavilo Ministarstvo:

1. Zdrava ishrana – osnova za pravilan fizički i duhovni razvoj djece

2. Fizičke aktivnosti – razvoj humanosti, sposobnosti, znanja i vještina

3. Zdravim životnim stilovima protiv zloupotrebe psihoaktivnih supstanci

4.Razvoj životnih vještina – put ka nenasilnoj komunikaciji

5.Inkluzija – uvažavanje različitosti

6. Očuvanje reproduktivnog zdravlja – razvijanje pozitivnih stavova i vrijednosti.

Od uvođenja novog predmeta očekuju se promjene ne samo na indvividualnom već i na nivou “uzajamnog djelovanja između porodice i škole”.

Promjene primjenom ovog nastavnog predmeta bi obuhvatale:

- Smanjen broj izostanaka sa nastave

- Bolji uspjeh u učenju i vladanju

- Smanjenje agresivnih oblika ponašanja u razredu

- Primjenu naučenog u praksi

- Kvalitetnije saradničke, partnerske odnose

- Bolje vršnjačke odnose

- Povoljniju socioemocionalnu klimu

- Adekvatniju komunikaciju sa učenicima.

Uz konstataciju kako “škole trebaju odgajati dobre ljude a ne samo dobre učenike” nastavnicima se nude smjernice kako da to i postignu.

Implementacija nastavnog predmeta Zdravi životni stilovi se temelji na tri osnovna principa:

- da su škola i školski ambijent idealno mjesto za fizički, psihički i socijalni razvoj djece,-

- da nema boljeg uzrasta za prevenciju od ranog školskog, tj. da je to period kada djeca uče i nauče da se brinu o sebi i da budu odgovorni za samostalno i slobodno donošenje odluka i

- da će usvajanje zdravih životnih stilova imati uspjeh samo ako se svaki nastavnik pojedinačno uključi i da svoj kreativni i stručni doprinos, a odgojno-obrazovne ustanove budu poticajno mjesto za razvoj svakog djeteta, izvor sigurnosti i povjerenja.

TEMA: INKLUZIJA – UVAŽAVANJE RAZLIČITOSTI (5 časova godišnje):

Pod temom inkluzija navodi se kako dijete tokom rada sa nastavnikom treba da nauči da postoje različite nacionalne manjine, djeca s posebnim obrazovnim potrebama, da je zajednički život prirodna pojava, da postoji diskriminacija određenih manjinskih grupa, pri čemu autori akcenat uglavnom stavljanju na romsku djecu.

Dijete tako treba da zna osnovne podatke o historiji, tradiciji i kulturi Roma, zna da uvažava različitosti i posebne obrazovne potrebe, zna da razlikuje diskriminaciju marginaliziranih grupa u savremenim društvenim zajednicama, zna da prihvati postojanje različitosti, zna da prihvati drugačije mišljenje, može navesti primjere ugroženosti prava Roma i djece s posebnim obrazovnim potrebama, zna uzroke i povod za diskriminaciju Roma i djece sa posebnim obrazovnim potrebama, uvažava postojanje različitosti među ljudima i može ukazati na pozitivne vrijednosti različitosti, razumije pojam stereotipa i predrasuda, shvata važnost komuniciranja, prava svakog djeteta na obrazovanje, bez obzira na spol, rasu, porijeklo, poteškoće u razvoju...


TEMA: FIZIČKE AKTIVNOSTI: RAZVOJ HUMANOSTI I SPOSOBNOSTI, ZNANJA I VJEŠTINA (5 časova godišnje):

Čitaocima ostavljamo da procijene zvuči li rečenica kako se “zdrava, okretna, spretna i vješta djeca mogu nositi sa eventualnim nedaćama i teškoćama u životu, te spretnije obavljati svoje radne i društvene zadatke” diskriminatorski, ali i koliko su vješto sročene ili potrebne opće konstatacije tipa “Svaki se čovjek od dolaska na ovaj svijest fizički razvija”.

U okviru ove teme planirano je da učenik usvoji znanja i razvije ljubav i sklonost ka fizičkim aktivnostima kao preduslovu zdravog psihofizičkog razvoja.

Onima koje su učiteljice u školi učile vježbama tipa “berimo grožđe” i “hodajmo na prstima” kao prava će modernizacija zvučati “visoki i niski kick”, a upitno je i koliko je nastavnog kadra danas uopće vično izvođenju kickova:

Učeniku treba pružiti mogućnost da ispoljava i vlastite kreativne sposobnosti (vlastiti stil), pri izvođenju koreografije, što doprinosi održavanju pozitivne, stimulativne i radne atmosfere, koja je bitna kao izvor stalne motivacije (npr. muzika je neizostavni dio aerobika i jedan od najvažnijh faktora za uspješnu realizaciju sata aerobika).

TEMA: ZDRAVA ISHRANA – OSNOVA ZA PRAVILAN FIZIČKI I DUHOVNI RAZVOJ DJECE (pet časova godišnje):

Učenici se podučavaju osnovama zdrave ishrane, piramidi ishrane, ali se navodi i kako je poželjno izbjegavati unos alkohola, kafe i duhana. Učenik bi zahvaljujući ovoj tematskoj cjelini, između ostalog, trebao znati prepoznati značaj i važnost zdrave prehrane, ali i prepoznati posljedice nezdrave ishrane, znati razliku između ugljikohidrata, bjelančevina i masti, te dati prijedloge za promjenu životnih navika.

TEMA: RAZVOJ ŽIVOTNIH VJEŠTINA – PUT KA NENASILNOJ KOMUNIKACIJI (7 časova godišnje):

Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Neki odrasli čak smatraju kako se o problemima riskantnih životnih stilova djece i nasilja nad djecom govori nepotrebno i previše, da je to tema koja je pretjerano zasićena na različitim društvenim planovima, nalazeći argumente kako su to problemi koji su postojali «od kako je svijeta i vijeka».

Ne ulazeći u moguće uglavnom, čini se, subjektivne razloge ovakvih stavova, objektivni pokazatelji o problemima djece koji se mogu reflektirati kroz njihovo društveno neprihvatljivo ponašanje govore suprotno, primjerice zabrinjavajući porast pojave pedofilije, dječje pornografije i prostitucije, iskorištavanje i pokušaji manipuliranja djecom u različite svrhe – komercijalne, socijalne, političke i dr.

Razvijanje vještina kao što su: prepoznavanje vlastitih i osjećanja drugih, upravljanje ljutnjom, razvijanje empatije, pozitivna komunikacija, razvijanje tolerancije na stres, donošenje odluka i sl. neophodne su u odgojno-obrazovnom radu, navode autori.

Učenici bi u okviru ove teme trebali razumjeti pojmove i pojavne oblike fizičkog i psihičkog nasilja, njihov značaj kao javno-zdravstvenog problema u svim zemljama svijeta, razumjeti osnovne uzroke nasilnog ponašanja, razvijati svijest o potrebi vlastitog odrastanja putem nenasilne komunikacije, sticati znanja o oblicima nasilnog i nenasilnog ponašanja, naučiti da razlikuju oblike nasilnog i nenasilnog ponašanja, provode aktivnosti kojima izvršavaju svoje obaveze sa ciljem prepoznavanja nenasilnih oblika komunikacije, naučiti kome se može obratiti za pomoć... itd.

TEMA: ZDRAVIM ŽIVOTNIM STILOVIMA PROTIV ZLOUPOTREBE PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI (7 časova godišnje):

Pušenje duhana je javni zdravstveni problem, i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pušač - ovisnik o cigareti je osoba koja puši dnevno dvadeset i više cigareta – tvrde autori. Djeca će učiti i o problemima izazvanim konzumacijom droge i alkohola a nastavnicima se daju i uvodne smjernice:

Analizom stanja u Bosni i Hercegovini može se konstatovati da je:

- Dostupnost opojnih droga sve veća

- Eksperimentisanje sa drogama počinje sve ranije

- Trend porasta broja mladih i žena koje konzumiraju droge ima kontinuitet

- Porast broja saobraćajnih nesreća vezanih za upotrebu opojnih droga i alkohola

- Visoka korelacija korištenja opojnih droga sa samoubistvom, trovanjem, kriminalom i nasiljem i

- Značajan broj rizičnih grupa stvoren tokom rata: trajno onesposobljene osobe, raseljena lica, djeca bez roditelja, demobilisani borci i druge rizične grupe.

Učenici bi trebali steći osnovna znanja o opasnostima koje donosi konzumiranje određene psihoaktivne supstance, razvijati osjećaj i potrebu za sticanje novih znanja o vrstama droga, štetnosti duhana, alkohola i ovisnosti koje se javljaju njihovom upotrebom, naučiti da razlikuju ovisnost od zdravog načina života, prepoznati simptome konzumiranja štetnih supstanci, navesti primjere iz svakodnevnog života o posljedicama konzumiranja psihoaktivnih supstanci, te primjere pozitivne prakse, shvatiti važnost bavljenja sportom i drugim vannastavnim aktivnostima, znati razloge promjene ponašanja kod učenika u odjeljenju/školi, razumjeti i moći objasniti važnost zdravog porodičnog okruženja i odrastanja u harmoničnim uslovima za razvoj stabilne, otvorene i samopouzdane ličnosti... razvijati vlastiti stav o važnosti kontinuirane edukacije u vezi sa ovim pitanjem, znati da je
pružanje podrške osobama koje imaju određene životne probleme od velike važnosti u procesu rehabilitacije, znati da upotreba najmanjih količina bilo koje psihoaktivne supstance može izazvati trajne štetne posljedice po zdravlje, dosmrtnog ishoda.

TEMA: OČUVANJE REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA – RAZVIJANJE POZITIVNIH STAVOVA I VRIJEDNOSTI (6 časova godišnje):

Očuvanje reproduktivnog zdravlja je kompleksna tema kojoj u Bosni i Hecegovini, nažalost, nije pruženo dovoljno pažnje. Razloge za to moguće je vezati za tradicionalni odgoj, utjecaj religije, porodice, političko-ekonomsku situaciju, obrazovni sistem i medije. Činjenica je da najveći utjecaj na mlade imaju roditelji, tj. porodica, škola, vršnjaci i mediji. U našem je društvu , kada je ova tema u pitanju, najsnažniji utjecaj medija i vršnjaka. Mladi prije nego stupe u spolne odnose trebaju biti upoznati sa svim aspektima seksualnosti i reproduktivnog zdravlja, navodi se.

Djeca će u okviru ovog poglavlja učiti o kontracepciji, anatomiji reproduktivnog sistema, pubertetu, spolno prenosivim infekcijama, HIV-u i AIDS-u, rodu i seksualnosti.

Cilj je da učenik poznaje građu reproduktivnih organa te razumije procese kao što su menstruacija,
spermatogeneza, ovulacija, obrezivanje, oplodnja, vanmaterična trudnoća, sekundarne karakteristike,
adolescentna trudnoća i rizici koji je prate.

Učenici trebaju biti upoznati sa odgovornostima koje nosi roditeljstvo (adolescenti roditelji), vrstama samopregleda i razumjeti njihov značaj. Učenik bi trebao da razumije šta su to rodne i društvene uloge i odgovornosti, prepoznaje prednosti i mane određenih gender/rodnih normi, posjeduje osnovne informacije o hormonskim, mehaničkim i tradicionalnim metodama kontracepcije, bude upoznat sa osnovnim informacijama iz oblasti HIV-a i AIDS-a ali i drugih spolno prenosivih infekcija, razumije uticaj alkohola i droga na donošenje odluka i vezu sa negativnim posljedicama koje mogu imati na reproduktivno zdravlje.

Cilj je da poznaje pojam reproduktivnog zdravlja, razumije
svoju seksualnost, kao i razlike u vezama među ljudima, shvata postojanje različitih seksualnih orijentacija, značaj i različita reproduktivna prava, stigmu i diskriminaciju i osjećaje koji proizvode kod onih na koje se odnose.

Autori navode da su efekti edukacije o reproduktivnom zdravlju dokazani su i potvrđuju da je:

- Trećina programa edukacije o reproduktivnom zdravlju dovela do odlaganja početka spolnog života kod ispitanika (adolescenata);

- Trećina programa je smanjila učestalost spolnih odnosa među ispitanicima;

- Gotovo trećina programa dovela do toga da je među ispitanicima smanjen broj
spolnih partnera, kako među generalnom skupinom ispitanika tako i među posebno ranjivim grupama.

(zurnal.info)