IZGRADNJA, DOGRADNJA, UGRADNJA:Šta povezuje Zeničku obilaznicu i tunele Hranjen i Kobilja glava?
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

IZGRADNJA, DOGRADNJA, UGRADNJA: Šta povezuje Zeničku obilaznicu i tunele Hranjen i Kobilja glava?

Na primjeru cestogradnje postaje još jednom jasno zašto su SNSD, HDZ i SDA blokirale usvajanje Zakona o javnim nabavkama sa anktikorupcijskim odredbama.

Šta povezuje Zeničku obilaznicu i tunele Hranjen i Kobilja glava?
FOTO: ACFBiH

Korporacijske patriote u oblasti cestogradnje konačno su dočekale svoj dan. Razmahali su zastave na Dan državnosti BiH kako bi sukladno najavama “Bosni i Hercegovini poklonili novih 11 kilometara autoputa”.

Pljušte informacije putem jednako ushićenih medija o milionima iskopanih kubika zemlje, ugrađenog željeza i betona. Odlično, pogledajmo sada i drugu stranu medalje.

Zenička zaobilaznica završena je, barem za svečano otvaranje, na početku sedme godine radova. Rok je bio 2018. godina. Najavljena cijena bila je 140 miliona eura. Konačna cijena je 225 miliona eura. U našoj valuti to bi bilo 440 umjesto 275 miliona konvertibilnih  maraka. Razlika je tričavih 165 miliona, odnosno više od 50% na planiranu cijenu.

 

Tako je planirano 2011. godine..

 

“Više puta je potvrđeno da ti projekti nisu postavljeni na adekvatnu geološku osnovu, što je stvaralo probleme i usporavalo gradnju. Zaobilaznica Zenica je praktičan primjer projekta koji je postavljen na krivim osnovama, a koji je Autocestama samo delegiran", izjavio je svojevremeno za AJB direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić, pravdajući tako prekoračenje i troškova i vremenskog roka.  

“Neplanirani geološki uslovi i zahtjevan teren sa visokom složenosti poslova” idealno su opavdanje su za naduvane troškove. Bilo kakva sumnja pravda se “brojnim  problemima i izazovima koji su u najvećoj mjeri uzrokovani izuzetno lošom geološko-morfološkom konfiguracijom”.

Naravno, niko ne traži odgovornost onih koji su prvobitno projektovali trasu i dobro naplatili. Konačna cijena ionako je za njih varijabla o kojoj “običan puk” ne treba da razmišlja niti da pita.

A pitanja o cijenama izgradnje različitih vrsta saobračajnica i na njima projektovanih mostova i tunela ima koliko i kreditnih linija kojima  nas svakodnevno zadužuju, da bi mogli jednog dana par novih kilometara“pokloniti Bosni i Hercegovini”.

Evo aktuelnog primjera. Vrijednost radova izgradnje tunela Hranjen na putu prema Goraždu je prema saopštenju Autocesta FBiH oko 82 miliona maraka. Riječ je o 5800 metara tunela sa dvije cijevi.

Koliko bi trebala sukladno tome biti vrijednost radova za 680 metara dvocijevnog  tunela “Kobilja glava”? Prema početnim najavama to će biti 54 miliona maraka.

Naravno, očekivani su odgovori da će u tunelu Kobilja Glava biti “pješačka i biciklistička staza odvojena od saobraćajnice fizičkim pleksiglas barijerama”, ali ponovimo još jednom, 82 miliona za 5800 metara i 54 miliona maraka za 680 metara ovih tunela!?

“Razlog je jednostavan. Vidimo stalno cijepanje dionica na što više lotova, a samo uvođenje u gradilište je desetak miliona maraka. Kada podijelimo jednu dionicu na tri ili četiri, to je unaprijed gubitak. Zašto to rade, može se samo pretpostaviti - više dionica, više ugradnje, ne gradnje”, objašnjavaju za Žurnal upućeni u poslove cestogradnje.

 

 

Razbacuju se tako milionima, u stvari već milijardama jer tu su na raspologanju krediti, akcize, prihodi od cestarine, samo neka se troši, narodu na veselje prazničnim povodom. 

I Ceste Federacije imaju svojih aduta. Ovo je javno preduzeće nedavno izabralo najpovoljnijeg ponuđača za projektovanje tzv. gradskog autoputa, dionice Stup-Buća Potok.

Grupa ponuđača (Divel, IPSA institut, PPG i Saraj inženjering) ponudila je 1,6 miliona maraka, dok je „TZI inženjering“ za taj posao ponudio cijenu od 1,237 miliona.  Pobjednik tendera, na kojoj je prema dokumentaciji kriterij bio najniža cijena, je ponuđač sa – višom cijenom!?

 

 

Žurnal je kontaktirao “TZI inženjering” tražeći odgovor na jednostavno pitanje, zašto nisu uložili žalbu. Tražili smo direktora ili zamjenika, no ženska osoba, bez predstavljanja, dala je odgovor.

“To je poslovna tajna i ne vidim razlog da vam odgovaram na pitanje”, samo je izrekla i prekinula vezu.

To nam daje osnovu da sami zaključujemo da li je u pitanju “dogovorno” učešće na tenderu kako bi se ispunila forma više ponuđača ili je pak TZI u zamjenu za neulaganje žalbe dobio svoj “dio kolača” nekim drugim poslom. Kako god, možda zaista ne postoji razlog za odgovor.

On će biti nevažan jednog prazničnog dana, državnosti ili bilo kog drugog. U konačnici, postaje još jednom jasno, o čemu je Žurnal nedavno pisao, zašto su SNSD, HDZ i SDA blokirale usvajanje Zakona o javnim nabavkama sa anktikorupcijskim odredbama. Tri su razloga: izgradnja, dogradnja i ugradnja.

(zurnal.info)