Svaki deseti stanovnik glavnog grada deklarisani je ateista dok u isto vrijeme polovina stanovnika Bosne i Hercegovine smatra da je Bog direktno uključen u sva dešavanja na našoj planeti i religiju smatraju nezaobilaznim dijelom svojih života, rezultati su posljednjeg istraživanja Balkan EU monitora koga provodi Gallup.
VANJSKE SILE
Žene u BiH su religioznije i imaju veće povjerenje u vjerske organizacije od muškaraca. Slično kao i u ranijim istraživanjima a slično je i ostatku svijeta, ljudi u gradovima, fakultetski obrazovani, manje su religiozni i među njima je više ateista nego na selu i niže obrazovanim stanovnicima naše države. Još uvijek nemamo popisa stanovnika ali kada on jednom bude napravljen i koliko god nas bude oko, tek 1,1 posto se izražavaju kao ateisti, pokazuju istraživanja. U Republici Srpskoj je još manje atista, tek jedan na dvjesto, dok Federacija odskače od državnog prosjeka. U odnosu na ostatak države, glavni grad Bosne i Hercegovine gotovo da možemo nazvati bezbožničkim, sa svakim desetim stanovnikom kao izjašnjenim ateistom. Bosanskohercegovačka mladost nije “podlegla” ateizmu pa je među ljudima starijima od 55 godina i dalje najviše ateista.
- Biti ateista u BiH danas nije politički korektno, odnosno ne isplati se. Ako se deklarišete kao ateista, za vas neće niko glasati, nećete moći da napredujete u stranci, tako da i ako jeste ateista, morate da se “odlučite”. Na kraju krajeva, postavlja se pitanje i tvog etničkog identiteta ako se deklarišete kao ateista - kaže psiholog Srđan Puhalo.
Slično mišljenje ima i fra Petar Jeleč. Objašnjava da se danas poželjno izjašnjavati kao vjernik, kao što je u komunizmu bilo poželjno biti ateista.
- Bosna i Hercegovina je klerikalizirano društvo u kojem religiozne zajednice imaju prevelik utjecaj u mnogim sferama života, što samo po sebi ne bi bilo problem kada bi se tu radilo samo o pozitivnim akcijama od strane samih tih institucija. Na ateiste se danas bezrazložno baca drvlje i kamenje, a pojedini „filozofi“ i vjerski „umnici“ iznose besmislene teze kako ateizam može voditi k samoubojstvu, kako nema morala bez vjere i kako onaj koji ne priznaje postojanje Boga, ne može voljeti ni čovjeka i slično – kaže za Žurnal Jeleč.
{fusionchart id="65" Smatrate li da je bog direktno uključen u stvari koje se dešavaju u svijetu ili ne?}
Sarajlije najrjeđe odlaze i na molitve. Samo deset posto stanovnika glavnog grada barem jednom sedmično ode u crkvu, džamiju, sinagogu... U prosjeku to radi svaki treći stanovnik ove države, češće u RS-u nego u Federaciji.
Istraživanja pokazuju da je religija najmanje bitna stanovnicima našeg glavnog grada, za razliku od ostalih gradova koji su bili obuhvaćeni istraživanjem. U većini slučajeva je ona upola manje bitna Sarajlijama nego recimo Beograđanima ili Zagrepčanima. S druge strane, sa gotovo 70 posto građana kojima je religija jako bitna, RS je među vodećim regijama na Balkanu. Zanimljivo je da je religija podjednako važna obrazovanim i neobrazovanim, kako građanima tako i stanovnicima ruralnih dijelova.
- U vremenu opće egzistencijalne nesigurnosti u kojoj trenutno živimo, građani se okreću religiji i pokušavaju u vjeri naći utjehu koja im pomaže da lakše prevladaju trenutne poteškoće. Na nivou države povjerenje prema vjerskim institucijama je oko 41 posto - smatram kako će taj procent s vremenom biti sve manji, ukoliko naše vjerske zajednice i dalje budu servis nacionalnih stranaka – kaže Jeleč.
Ovo je prva godina kada je religija manje bitna nego u istraživanju godinu dana ranije. Postotak ljudi kojima je religija jako bitna najniži je u posljednje četiri godine!
Zbog toga je iznenađujući podatak da sve više ljudi u BiH u odnosu na 2009. godinu smatra da je Bog direktno uključen u dešavanja u svijetu. U grupi od stotinu žena u BiH, njih 50 smatra da je božije djelovanje uzrokovalo dešavanja oko njih. U istoj takvoj, muškoj grupi, bit će 35 onih koji tako misle. Skoro svaki drugi mladić ili djevojka, starosti od 15 do 24 godine, ima slične stavomve Samo u velikim gradovima većina Bosanca i Hercegovaca misle da Bog nije sveprisutan.
- To znači da ljudi svoju sudbinu i svoje postojanje prepuštaju nekim vanjskim silama - kaže Puhalo i to smatra logičnim: Za to postoji i logično objašnjenje. Dakle, mladi koji su sistematski indoktrinisani putem časova veronauke, ili u porodici. Nije pogrešno ni reći da je to zapravo odbrambeni mehanizam. Normalno je kada mladi kažu “kako je tako, kako Bog kaže”, jer na taj način, ljudi se odriču sebe i prepuštaju da ih bog vodi.
RELIGIJSKA OBNOVA
{fusionchart id="66" Imate li povjerenje u vjerske institucije (BiH)}
Apsolutna većina stanovništva BiH jednoglasna je u povjerenju prema vjerskim institucijama. Razlika je samo u tome da li im u vjeruju u potponosti, donekle ili samo malo. Bezgranično povjerenje prema ovim institucijama se smanjuje u odnosu na prošlu godinu ali je ukupan broj onih koji im vjeruju u blagom porastu.
- Vjerske institucije, za razliku od ostalih institucija (parlament, stranke, opštine...), još uvek se dobro kotiraju. Razlog za to je “religijska obnova”, koja se desila prije nekih dvadesetak godina. Nije potrebno posebno komentarisati zašto ljudi sa nižim obrazovanjem imaju veće povjerenje u vjerske institucije, jer je opštepoznata činjenica da su sa rastom stepena obrazovanja, ljudi racionalniji i na taj način prave razliku između nekih stvari. To što ljudi imaju puno povjerenje u vjerske institucije, nije ništa novo - smatra Puhalo i postavlja pitanje koliko je zaista onih koji žive vjeru a koliko onih koji u suludum vremenu u kakvom živimo u vjeri masovno pronalazi spas i sklonište: S druge strane, kada bi svi ljudi koji se deklarišu kao vernici, držali svih moralnih načela koje promovišu njihove religije, BiH bi bila raj na zemlji.
U narednom nastavku teksta o istraživanju stavova donosimo podatke o otvorenom i javno priznatom fašizmu Bosanaca i Hercegovaca nespremnih da u komšiliku imaju Rome, Srbe, Bošnjake, Hrvate, Jevreje ili gluhobilo crnce.
(zurnal.info)