STANJE NACIJE (3): NATO pakt je i dalje neprijateljska sila

{fusionchart id="71" Referendum o EU}

Bosni i Hercegovini neće trebati referendum za ulazak u Evropsku uniju jer ogromna većina stanovnika naše zemlje kaže da bi na referendumu naredne sedmice glasalo za ulazak u Uniju. Za pristup NATO-u još uvijek nismo baš tako sigurni ali je sigurno da vrlo malo znamo o EU.

Zlatne kašike Evropske unije

Tek četiri od stotinu Bosanki i Hercegovki je vrlo dobro informisano o EU a njih deset iz iste skupine ne zna ništa o ovoj uniji. Muškarci su nešto informisaniji ali mladi o EU znaju isto kao i o nedavno otkrivenoj bakteriji sa Titana.

- Kada je riječ o stavu javnosti prema Evropskoj uniji, već decenijama se ponavlja paradoksalna statistika: što je neka zemlja-kandidat bliže punopravnom članstvu u EU, vlasti su optimističnije, a javnost skeptičnija. To se, pored ostalog, može tumačiti nedovoljnim nivoom znanja o suštinskim prednostima i manama pristupanja Evropskoj uniji jer u pregovorima o pristupanju ne sudjelu građani već vladini predstavnici – objašnjava Zekerijah Smajić, novinar specijaliziran za EU. 

Dobra stvar je da sve više ljudi doživljava ulazak u EU kao pozitivnu stvar, posebno u Republici Srpskoj gdje, za razliku od prošle godine, članstvo u Uniji sada većina doživljava pozitivno. U Federaciji i Sarajevu se EU i dalje doživljava pozitivnije nego u RS-u. Međutim, EU se i dalje do kraja ne doživljava kao prijateljska strana. Većina ispitanih smatra da EU nije ni prijateljska ni neprijateljska pa se čini da Bosanci i Hercegovci EU doživljavaju kao korisnog ali ne i bliskog prijatelja.

- Što se tiče 'neprijateljstva' građana RS-a prema EU koje je upadljivo veće nego u FBiH i glavnom gradu države, Sarajevu, ja bih takvu statistiku potpuno relativizirao i doveo bih je isključivo u korelaciju sa poznavanjem suštine procesa evropskih integracija. Pouzdano znam da se o EU, njenim politikama, fondovima podrške i stvarnim namjerama mnogo više i otvorenije govori u medijima Federacije nego u medijima RS. Osim toga, u Sarajevu su sve državne institucije koje se po službenoj dužnosti bave procesom evropskih integracija, u glavni grad BiH dolaze najviši evropski zvaničnici... Sve to zajedno utiče na pozitivniju percepciju o EU nego u Republici Srpskoj – objašnjava Smajić i dodaje da “značajnu ulogu ima i 'dnevna politika' koja direktno ili indirektno formulira javno mišljenje”: U Federaciji su političari iskreniji kada govore o EU i naklonjeniji su procesu pristupanja nego njihove kolege u RS-u. Takvo opredjeljenje je također stabilnije u FBiH nego u RS-u. Dok u Federaciji doslovno ne postoji političar koji je indiferentan prema procesima euro-atlantskih integracija, Miload Dodik je nekada protiv a nekada je za pristupanje Evropskoj uniji i NATO-u. Takva labilnost vodećeg političara,logično je, ostavlja traga i na 'obične građane', a posebno na one koji nemaju dovoljno predznanja osuštini evropskih i transatlantskih integracija. 

Više od 50 posto stanovnika BiH misli da bi ulazak u EU koristio svima ali je zanimljiv postotak od 24 posto ispitanih koji smatraju da bi EU najviše koristila onima kojima je i danas dobro. Samo tri od stotinu ispitanih ne vjeruje da bi ulazak u EU koristio ikome u BiH. Strah da će EU zloupotrijebiti domaće resurse ima većina ispitanih.

Bosanci i Hercegovci, kaže Gallupovo istraživanje, su ubijeđeni da bi im ulazak u EU osigurao više sigurnosti, vladavinu prava, političke stabilnosti, prilike za zapošljavanje, smanjio korupciju i olakšao i uljepšao život u svakom slučaju.

Zanimljive rezultate ponudio nam je dio Gallupovih rezultata o putu naše države prema EU. U Federaciji su u manjini stanovnici sa stavom da je ulazak u EU interes političkih lidera dok u RS-u takvo mišljenje ima 65 posto ispitanih. Čini se da građani RS-a svoje izabrane predstavnike smatraju više evropski orijentiranima od građana Federacije. Većina Bosanaca i Hercegovaca se, ipak, slaže da su naši političari prave šeprtlje gotovo nesposobne da BiH uvedu u najjaču svjetsku zajednicu zemalja. U RS-u su daleko zadovoljniji radom Milorada Dodika i njegove stranke na pridruživanju EU nego u Federaciji ali vrlo malo ispitanih vidi istinsku predanost promjeni zakona i njihovom prilagođavanju zakonima EU.

NATO-m se ne dobijaju izbori

Gallupovo istraživanje svojevrsna je uputa domaćim političarima šta njihovi birači žele da čuju. Ovogodišnje istraživanje pokazuje da će ljudi sve više htjeti da slušaju o približavanju EU umjesto isprazne nacionalne retorike. Bez obzira na želje stranaca, domaći političari neće ubrati poene pričom o pristupanju NATO-u. Ove godine 39,3 posto građana BiH u prosjeku NATO smatra prijateljskom organizacijom i to je najviši procenat u posljednje četiri godine ali i dalje visok procenat ispitanih doživljava ovu organizaciju kao neutralno ili je protiv priključenja Sjevernoatlanskom vojnom savezu. Rezultati istraživanja pokazuju da bi insistiranje na pristupanje NATO-u za političara u RS-u značio gubitak izbora.

{fusionchart id="70" Mišljenje o NATO}

Vojni analitičar Neven Kazazović smatra da mnogi građani ne shvataju šta bi značilo priključenje ovom savezu.
- Većina građana misli da to odmah znači da mi trebamo da damo sve iz države, da se daje silan novac NATO-u, a građani misle da time ništa ne dobivamo i misle da je bolje novac uložiti u neke druge stvari – objašnjava Kazazović i dodaje da svaka država izdvaja koliko može.

Kazazović tvrdi da najveće protivljenje stvara dilema zašto slati bosanskohercegovačke vojnike u Afganistan, naprimjer. Takvi politički elementi dezavuišu realno stanje, kaže Kazazović.
- I sada dolazimo do velikog neraspoloženja prema NATO-u. NATO je uglavnom svoje ratne akcije usmjeravao na srpske ciljeve, pa me i ne čude negativnosti prema NATO-u iz tog entiteta. Iz perspektive FBiH i Sarajeva stvari su jasne. Uostalom, Sarajevo je bilo blokiran grad, a deblokirao ga je NATO, pa naravno da gotovo nema protivljenja u Sarajevu.

(zurnal.info)