Tako se govori
STRANI MEDIJI O POBUNI: EU je Bosance učila demokratiji a danas im okreće leđa
Većina svjetskih medija prenijeli su vijesti o demonstracijama u Bosni i Hercegovini. Žurnal donosi pregled izvještavanja najvećih svjetskih medija o nezadovoljstvu građana BiH
Najveće antivladine demonstracije u gotovo dvije decenije blokirale su centar Sarajeva i utjecale na pet drugih gradova u ponedjeljak dok su demonstranti iskazivali svoj bijes na političare koje video kao samodovoljne i korumpirane, piše The New York Times u svom izdanju za 11. februara 2014. godine.
Novinar uglednog lista navodi kako se Bosna i Hercegovina bori sa najglomaznijim političkim sistemom u Evropi stvorenim u Deytonu nakon kojeg su vlasti pokazale kako su nesposobne dostići društveni prosperitet ili bilo šta više od krhkog mira.
“Ljuti mladi ljudi i nedavno otpušteni radnici su nasilno demonstrirali u Tuzli protekle sedmice, bivšem industrijskom centru u sjevernom dijelu BiH, pokrenuvši demonstracije širom etnički izmiješanog dijela BiH kojim upravlja muslimansko-hrvatska Federacija”, piše The New York Times i dodaje kako je neuporedivo manje nemira bilo u dijelu zemlje kojim upravlja srpska republika gdje je generalno manje slobode izražavanja.
List donosi izjave demonstranata koji samo žele život dostojan čovjeka te navodi kako su državni mediji i zvaničnici u proteklim danima demonstrante nazivali organiziranim huliganima i dilerima droge.
Ugledni britanski list The Economist navodi tri videa sa protesta vrijedna gledanja te spominje Vučka kao simbol razlike u životnom standardu prije 30 godina što ljude tjera na plač. Većina Bosanaca su ljuti i frustrirani vlastima, piše Economist.
“Smatraju svoje političare bitangama i lopovima ali ipak, kada im ponudite drugačiji izbor poput dobitnika Oskara Danisa Tanovića, oni ne glasaju za to velikim brojem glasova”, piše Economist i dodaje kako protesti nemaju nacionalnu pozadinu niti bilo kakve veze sa nacionalnim tenzijama.
Nema nikakvog iznenađenja u nezadovoljstvu, navodi list.
“Nezaposlenost je visoka, 44 posto prema nekim statistikama ili 27,5 ukoliko uključite sivu ekonomiju”, piše Economist i smatra da je još uvijek prerano demonstracije nazivati Bosanskim proljećem.
U priči o protestima u Sarajevu ekonomski list The Wall Street Journal donosi izjave nezaposlene Svjetlane Nedimović sa diplomom političkih nauka koja optužuje Evropsku uniju – čijih je 28 ministara vanjskih poslova o BiH pričalo u ponedjeljak – da je okrenula leđa državi iako podržava proteste u Ukrajini.
“Pokušali smo sa izborima, mirnim protestima – ništa nije pomoglo”, kaže Nedimović za The Wall Street Journal.
“Svi oni koji su nas učili demokratiji se danas izvlače.”
U Tuzli je tokom proteklih dana došlo do nereda i sukoba demonstranata s policijom. Demonstranti su palili kontejnere, bacali kamenice na zgradu Vlade Tuzlanskog kantona, piše Süddeutsche Zeitung, prenosi Deutsche Welle.
"Policija navodi kako je na proteste izašlo oko 2.000 ljudi, dok mediji prenose kako je na ulicama bilo oko 7.000 demonstranata. Povod protestima su loše stanje privrede i visoka nezaposlenost. Prema zvaničnim podacima petina od oko 3,8 miliona stanovnika BiH živi u siromaštvu. U Tuzli su proteklih godina zatvorene brojne fabrike. Protesti se nastavljaju u Tuzli, u Sarajevu ali i u drugim gradovima te države", piše Süddeutsche Zeitung.
"Lopovi, lopovi", uzvikivali su demonstranti u Sarajevu, gdje su se okupili u znak solidarnosti sa građanima u Tuzli. Demonstracije su najavljene i u Republici Srpskoj, u Banjaluci, prenosi Die Presse i dodaje:
"Demonstracije su očito posljedica beznađa koje je prisutno u cijeloj BiH. I dok je Hrvatska primljena u EU, a Srbija počela pregovore o članstvu, slabe su nade u pozitivan razvoj događaja u BiH, procjenjuju strane diplomate u Sarajevu. Privatizacija tuzlanske industrije, koja je uoči rata bila i produktivna i konkurentna na međunarodnom tržištu, potpuno je propala. Tuzla je ustvari bogata: so i ugalj su osnovne sirovine za hemijsku industriju, iz prostranstava pokrivenih šumom je stizalo drveće za drvnu industriju, više firmi je prerađivalo poljoprivredne proizvode.
Privatizacija svih ovih pogona, koja je počela 1998. godine, nije donijela željeni novi zamah, nego je doprinijela temeljnom uništenju privrede - više od polovine privatizovanih fabrika je ugašeno. Desetine hiljada radnika, koji su na početku imali i dionice u svojim firmama, osjećaju se prevarenim od strane političara i onih koji su bili umiješani u poslove privatizacije. Država koja je devedesetih prošla kroz rat nije podijeljena samo po nacionalnom ključu. Demonstranti smatraju da stranke na vlasti samo poslužuju vlastitu klijentelu iz državne kase, a da se ništa ne čini za budućnost države i naroda", piše Die Presse, prenosi Deutsche Welle u svojoj rubrici Kiosk.
(zurnal.info)
