NASTAVLJENO SUĐENJE MILORADU DODIKU: Sud ocijenio da je prijedlog odbrane usmjeren na odugovlačenje suđenja

Suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktoru „Službenog glasnika RS“ Milošu Lukiću, optuženima zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, danas je formalno počelo iznova zbog proteka vremena većeg od 30 dana od posljednjeg ročišta.

PAUZA OD DVA MJESECA

Do pauze od skoro dva mjeseca je došlo, podsjetimo, zbog Dodikovog operativnog zahvata.

Sutkinja Sena Uzunović je kao neosnovan odbila zahtjev odbrana da se ponovo čita optužnica, ulažu isti materijalni dokazi i saslušavaju isti svjedoci. U obrazloženju je istakla da je prijedlog odbrane usmjeren na odugovlačenje postupka, te podsjetila da su odbrane dobile audiozapise ročišta na kojima su izvođeni materijalni dokazi i saslušavani svjedoci.

Iz petog pokušaja pročitana optužnicaDodik davao instrukcije pristalicama u sudnici

Suđenje Dodiku i Lukić do sada je odgađano devet puta. Sutkinja Uzunović je taksativno podsjetila na sve razloge odgoda uključujući i ona zbog Dodikovog operativnog zahvata. Potom je istakla da su svi razlozi odgađanja bili na strani prvooptuženog Dodika i njegovog branioca. Također je podsjetila i na to da su  Tužilaštvo i odbrane ranije tri puta već dale pristanak da zbog proteka vremena od 30 dana suđenje formalno počinje iznova.

Milorad Dodik je tendecioznim ocijenio zaključak Suda BiH da odbrana želi da odugovlači ovaj proces, te pitao da li možda neko drugi želi da iz političikih razloga ubrza ova postupak. U svom obrazlaganju je kazao da je bio izložen progonu javnosti, posebno jer je sud dozvolio vještaku da ga „lažno optužuje i diskriminiše“.

Podsjetimo, optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je 11. septembra prošle godine. Dodik je optužen da je kao predsjednik Republike Srpske potpisao ukaze o proglašenju dva zakona koja je ranije poništio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, dok je Lukić optužen da je kao tadašnji v.d. direktora Službenog glasnika RS omogućio objavu tih ukaza. Podsjetimo da su ti zakoni propisivali da se na području RS neće provoditi odluke Ustavnog suda BiH, niti da će se u entitetskom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.

Ove zakone je u junu 2023. izglasala Narodna skupština Republike Srpske, da bi ih visoki predstavnik Christian Schmidt poništio 1. jula 2023., dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala. Isti dan je Schmidt nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i propisao da se službene osobe, koje ne provode i ne poštuje odluke visokog predstavnika, mogu kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i zabranom obavljanja dužnosti.

DODIK SVJEDOKU: VIDITE GDJE STE ME DOVELI SVOJIM SAVJETOVANJEM

U sudnici je danas nastavljeno ispitivanje Siniše Karana, profesor ustavnog prava i ministar unutrašnjih poslova RS, koji je svjedok Dodikove odbrane. On je kazao da je sa Dodikom razgovarao o ustavnom odnosu institucije predsjednika sa Narodnom skupštinom, prije nego je Dodik potpisao ukaze.

„Niko ne spori Aneks 10, ali nijedan visoko predstavnik nije i ne može biti zakonodavac“, kazao je svjedok.

Dalje je kazao da Ustav RS ne poznaje mogućnost da predsjednik RS ne potpiše ukaz i da je NSRS jedini organ koji donosi zakone. Prema njegovim riječima, Ustav RS je usuglašen sa Ustavom BiH, te dodao da se nametnutim odlukama ruši BiH.

Prema riječima ovog svjedoka, Dodik je imao dvije mogućnosti ili da mu sudi narod Republike Srpske ili Sud BiH.

Karan je dalje kazao da predsjednik RS nema mogućnost da utiče na zakonodavne odluke, niti može biti donositelj zakona, te da je Ustav jedini okvir na osnovu kojeg institucije donose zakone.

SUĐENJE PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKEMilorad Dodik opet vrijeđao sudije i tužioce

Na pitanje sutkinje da li predsjednik može vratiti zakone NSRS i da li za to mora postojati poseban razlog, Karan je odgovorio da se to u RS dva puta dogodilo i da predsjednik mora obrazložiti zašto vraća zakon. Ukoliko nakon toga NSRS ponovo izglasa, kazao je svjedok, predsjednik onda mora potpisati.

Svjedok Karan je na Dodikova pitanja potvrdio da mu je, između ostalog, rekao da u Aneksu 10 piše da je visoki predstavnik zadužen za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma, te da vjeruje da u Tužilaštvu nema pravnika koji bi sve ovo mogao prihvatiti da ide u krivičnu odgovornost, ali i da može odgovarati samo pred zakonodavstvo RS i biti kažnjem sa 12 godina. 

"Sjedili smo preko šest sati prije potpisivanja ukaza. Vidite dokle ste me doveli sa svojim savjetovanjem. Mi nismo vjerovali da može doći do ovog postupka", kazao je Dodik.

Tužilac Nedim Ćosić pitao je svjedoka da li postoji ijedan pisani dokument o njegovom službenom razgovoru sa Dodikom, na šta je Karan odgovorio da ne postoji, jer to nisu bili sastanci tog formata.

Na pitanje tužioca da li je krajnja odluka na predsjedniku, svjedok je odgovorio potvrdno.

Na okolnosti savjetovanja Dodika danas je svjedočio i Slavko Mitrović. Prema njegovim riječima, njegov zadatak je bio da analizira razloge zbog čega je NSRS donijela te zakone.

Odbrana je danas ponovo zatražila da se sasluša visoki predstavnik što je sutkinja Uzunović odbila. Nakon toga su kazali da će Dodik, ipak, svjedočiti u svoju korist.

Suđenje se nastavlja 5. februara. 

(zurnal.info)