Sve je stalo samo dug raste

Od početka godine Vlada FBiH zadužila se 60 miliona maraka izdavanjem trezorskih zapisa preko Sarajevske berze, što je ukupan iznos koji je planiran budžetom FBiH za ovu vrstu zaduživanja u ovoj godini.

Radi se o kratkoročnom pozajmljivanju sa rokom vraćanja od šest mjeseci, pa će ovaj novac Vlada FBiH morati vratiti između avgusta i oktobra, uz prosječnu kamatu od 2,3 posto na godišnjem nivou, što će koštati 685 hiljada maraka.

Ovogodišnjim budžetom FBiH predviđeno je ukupno zaduživanje u iznosu od 290 miliona maraka, od čega je 60 miliona maraka kratkoročno, a 230 miliona maraka dugoročno zaduživanje.

Budžetski korisnici ove godine nisu osjetili nikakvu korist od svježe pozajmljenih 60 miliona maraka. Vlada FBiH istovremeno je morala vratiti 90 miliona maraka koje pozajmila, i potrošila, krajem prošle godine i za koje je rok vraćanja takođe bio šest mjeseci.

Novi kredit za vraćanje starog duga

Praktično, sav pozajmljeni novac od početka godine, plus dodatnih 30 miliona maraka iz ovogodišnjeg budžeta, otišao je na vraćanje prošlogodišnjih dugova, a "krpljenje" prošlogodišnjeg budžeta kroz pozajmicu koštalo je 1,02 miliona maraka, koliko je plaćeno na ime kamate.

Dosadašnje kratkoročno pozajmljivanje, na šest mjeseci, za Vladu FBiH predstavljalo je tek zagrijavanje. Ovogodišnjim budžetom planirano je dodatno zaduženje FBiH od 230 miliona maraka kroz izdavanje obveznica sa trogodišnjim rokom vraćanja, pri čemu će prva tranša obveznica u vrijednosti od 80 miliona maraka, biti ponuđena preko Sarajevske berze 29. maja.

Za razliku od kratkoročnog pozajmljivanja, gdje je rizik za povjerioce, prvenstveno lokalne banke, praktično nikakav, pa je i godišnja kamata od 2,3 posto za njih bolje rješenje od držanja novca na gomili bez plasiranja, trogodišnja pozajmica koštat će budžet FBiH znatno više.

Entiteti čiji su budžeti već pred kolapsom, u zemlji čiji je kreditni rejting tek za nijansu iznad Grčke, teško da se mogu smatrati sigurnim i pouzdanim dužnicima. Ovaj rizik će imati i svoju cijenu izraženu kroz visinu kamatne stope, koja će sigurno na godišnjem nivou biti značajno iznad stope koja se plaće na šestomjesečne trezorske zapise.

Pri tome čitava ideja o pokrivanju ovogodišnjih budžetskih rashoda počiva na pretpostavci da će biti dovoljno zainteresovanih koji imaju novac i voljni su da ga pozajme Vladi FBiH.

Ko će pozajmiti Vladi FBiH 230 miliona maraka

Kako se na bankare ne može u potpunosti računati, jer koliko god oni voljeli zaradu, podjednako mrze rizik, Vlada FBiH računa na novac kojim raspolažu javna preduzeća, prije svega BH Telecom i EP BiH.

Jedini problem sa ovim rješenjem je da se računi javnih preduzeća mogu osloboditi "tereta" viška gotovine samo jednom. Izvjesno je da će se i u narednim godinama Vlada FBiH suočavati sa manjkom novca u budžetu, što za vraćanja prispjelih dugova, što za finansiranje tekućih rashoda koji u svakoj kombinaciji nadmašuju budžetske prihode.

Planirano pozajmljivanje dodatnih 230 miliona maraka neće pretjerano popuniti budžet FBiH. Jednostavno, u startu će 60 miliona otići na vraćanje novca koji je pozajmljen početkom godine, što znači da za popunjavanje ovogodišnjih budžetskih rupa ostaje 170 miliona maraka.

Suštinski problem je što će i ovih 170 miliona biti potrošeno ove godine ali će teret njegovog vraćanja galantno biti proslijeđen narednoj Vladi FBiH, koja će sa tim problemom morati da se nosi 2015. godine kada ove obveznice stignu na naplatu.

Trenutno, sve nade se polažu u novi kredit MMF-a, kojim bi se trebao otplatiti i stari kredit MMF-a čija glavnina na otplatu pristiže 2013. i 2014. godine, dok bi se dio iskoristio za pokriće budžetskih troškova koji uključuju i vraćanje novca pozajmljenog na unutrašnjem tržištu BiH.

Najveća nepoznanica u ovoj kombinaciji je šta će MMF tražiti zauzvrat, tj. koliko reformi i koliko kresanje javne potrošnje će tražiti kao preduslov za odobravanje novog kredita BiH.

Sve će to narod vratiti

Razmišljanje unaprijed, barem godinu-dvije, nikada nije bila jača strana niti jedne vlade u BiH, pa se tako niko i ne pita kako će se sutra vraćati dugovi koji se prave danas.

Čak i slučaju da Vlada FBiH uspije postići neki kompromis sa MMF-om i balans između reformi i novog kredita, i do kraja godine dobije novac od MMF-a, opet se postavlja pitanje ko će i kako vratiti taj novi kredit čije bi vraćanje trebalo početi 2015. godine a glavnina duga bi na naplatu najvjerovatnije stigla 2016. i 2017. godine.

Šta će se desiti sa budžetom za četiri-pet godina, hoće li biti novca i koliko, za sada nikoga pretjerano ne interesuje.

Uostalom, ko će se zamarati takvim pitanjima kada je predizborna kampanja za lokalne izbore u oktobru u punom jeku, a ako se već mora razmišljati unaprijed, onda je to pitanje kako osvojiti glasove na opštim izborima za dvije godine. O onome što slijedi nakon toga, neka glavu razbija naredna Vlada FBiH.

A dugove će ionako vraćati građani koji kao porezni obveznici i pune budžete.

(zurnal.info)