Pomoćnik načelnika najstarije sarajevske općine zamolio je ugostitelje da ako ikako mogu izbjegnu točenje i prodaju alkohola u mjesecu ramazanu.
Alija Kamber iz Općine Stari Grad obavijestio je 8. jula ove godine, prvog dana muslimanskog mjeseca posta, sve ugostitelje u gradskom centru podsjetio je na odluku iz 2007. godine kojom se zabranjuje točenje i prodaja alkohola u neposrednoj blizini (do pet metara) obrazovnih institucija, vjerskih objekata, harema i njihovih dvorišta.
Nakon što je bez posebnog razlog obavijestio ugostitelje da su dužni poštovati zakone, Kamber je za njih imao i molbu.
“Također, ukoliko niste u ovoj zoni zabrane (5 metara), molimo Vas da točenje i prodaju alkohola, u mjesecu ramazanu, u skladu sa tradicijom Bošnjaka, ako je moguće izbjegnete u potpunosti”, piše u Kamberovoj obavijesti ugostiteljima koju je objavio portal mojevijesti.ba.
Zgražavanje starih Bošnjaka
Kamber za Žurnal objašnjava da su u općini 99 posto ljudi Bošnjaci i zamolio ugostitelje da se suzdrže od prodaje alkohola tokom ramazana.
- Tako je uvijek bilo, Srbi i Hrvati koji su imali radnje u čaršiji nisu vani ni jeli ni kafu pili tokom ramazana – objašnjava Kamber i dodaje da se ne radi o zabrani: Nije to nikakav dekret i niko nikome ne može zabraniti da toči alkohol.
On objašnjava da ovakvom obavijesti, koju šalju nekoliko godina unazad, ima dobru namjeru kojom želi apelovati na moral svakog pojedinca.
Općina je prije nekoliko godina donijela Odluku o rasporedu poslovnih djelatnosti na području općine Stari Grad Sarajevo kojom se zabranjuje prodaja alkohola i cigareta na pet metara od škola i vjerskih objekata.
- Njima je zabranjeno i ne bi trebali ali to rade – objašnjava Kamber i navodi primjer u centru Baščaršije gdje se alkohol toči u bašti koja je naslonjena na ogradu džamije:
Stari naši Bošnjaci tu kad prođu i vide to, zgražavaju se.
Slična odluka postoji u većini drugih bosanskohercegovačkih općina nerijetko sa puno većom zabranom od po nekoliko desetina metara.
Međutim, nije poznato da neka općina moli da se na cijelom njenom teritoriju ne prodaje alkohol. Kamber i sam priznaje da se zabrana i može odnositi samo na klubove i kafiće u neposrednoj blizini vjerskih i obrazovnih ustanova.
- Drugi mogu i imaju pravo – kaže Kamber.
Njemu nije jasno zašto se ove godine u medijima piše o ovoj molbi. Nas je zanimalo da li se slične molbe ugostiteljima pišu tokom drugih vjerskih praznika, poput posta pravoslavaca kada se također preporučuje ustručavanje od alkohola. Kamber samouvjereno odgovara da takva pravila ne važe kod vjernika drugih vjeroispovijesti.
- Samo meso ne mogu jesti, oni mogu popiti pivo ili rakiju – objašnjava Kamber.
BiH je sekularna država
S obzirom na strukturu stanovništa i običaje u ovoj općini, kako ih vidi Kamber, pitali smo da li se slične molbe mogu odnositi i na druge periode u godini, poput vremena održavanja Sarajevo film festivala.
- To je u skladu sa festivalskim raspoloženjem i bilo bi bezveze ne točiti alkohol kada je ovdje puno stranaca – smatra Kamber i objašnjava da prodaja alkohola doprinosi općinskom budžetu:
I naš budžet zavisi od tih koji prodaju alkohol.
Jedna od njih koja se bavi ugostiteljstvom i na koga se molba direktno odnosi jeste Sanja Deanković, vlasnica bara Pussy Galore u zanatskom dijelu općine.
Ona kaže da nije dobila obavijest ali je za nju saznala od kolega iz drugih barova. U odluci o zabrani točenja alkohola u blizini vjerskih zgrada ne vidi ništa sporno.
- Ako mene pitate to je fer i korektno i većina ljudi na čaršiji to štuje – kaže za Žurnal Deankovićeva koja i bez molbe iz Općine rokom ramazana pokušava izbjeći da gosti budu van bara i galame a posebno pazi da zabave ne traju do kasno u noć.
Pussy Galore (Foto: sonar.ba)
Kaže da nije bilo inspekcija da li se toči alkohol niti je bilo drugih pritisaka zbog točenja alkohola. Ovu molbu ne doživljava onako kako su je prenijeli internet portali.
- Ne vidim to kao zabranu – kaže Deankovićeva čiji bar ima dozvolu za točenje alkohola pa joj zbog toga molba da ne toči alkohol ukoliko je moguće nije bila jasna.
Profesor Dino Abazović koji na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu između ostalih predaje predmet Religije savremenog svijeta smatra da nema potrebe javno raspravljati o molbi pomoćnika načelnika.
- Pravo je svakoga da procjenjuje da li će se pridržavati vjerskih običaja – kaže Abazović uz jasan stav o sekularnosti BiH.
Rasprava bi za Abazovića imala smisla tek ukoliko bi ovakvi stavovi postali zvanični stavovi Općine. Tek bi se tada moglo govoriti o uvođenju šerijatskog zakona u Starom Gradu, kako je ova molba opisana u internet komentarima.
- Tek onda bismo mogli razgovarati da iza takvog stava stoje zvanične institucije.
(zurnal.info)