PRIJETI LI I MOLDAVIJI RAT: Transnistrija može postati novo žarište u ruskom ratu

Moldavska regija Transnistrija, koju je okupirala Rusija, postaje novo žarište u invaziji Moskve na Ukrajinu. Napetosti rastu oko sudbine otcjepljene republike nakon što je zabilježeno nekoliko eksplozija u Transnistriji, za koje su lokalne vlasti predvođene Rusijom tvrdile da su napadi Ukrajine, piše ukrajinski The Kyiv Independent.

Jedna teorija je da bi Rusija mogla pokušati iskoristiti svoje uporište u Transnistriji da ili pokrene napad na Ukrajinu sa zapada, otvarajući drugu frontu, ili da skrene pozornost ukrajinske vojske s važnije bitke za ukrajinsku istočnu regiju Donbas.  

Rusija također možda pokušava destabilizirati Moldaviju i diskreditirati njenu prozapadnu predsjednicu Maiu Sandu. Povezani razlog bilo bi slanje signala Rumuniji, članici NATO-a i najjačoj potpornici Moldavije na Zapadu.

Transnistrija, naseljena Moldavcima, Ukrajincima i Rusima, proglasila je nezavisnost 1991. godine, ali je nije priznala niti jedna država. Rusija, koja je podržala Transnistriju, napala je Moldaviju 1992. i trajno rasporedila trupe u otcijepljenoj regiji. Sandu je rusku vojnu prisutnost u Transnistriji nazvala nelegitimnom i pozvala je na povlačenje ruskih vojnika.

INCIDENTI

Eskalacija u Transnistriji posljednjih sedmica naizgled je slijedila obrazac ruskih provokacija uoči njene invazije velikih razmjera na Ukrajinu koja je započela 24. februara. Dana 25. aprila ruski opunomoćenici u Transnistriji rekli su da je zgrada samoproglašenog republičkog Ministarstva državne sigurnosti (MGB) u gradu Tiraspolu gađana iz bacača granata. Tvrdili su i da je dron napao vojni aerodrom u blizini Tiraspola. 

Dana 26. aprila opunomoćenici su rekli da su radio antene dignute u zrak u gradu Mayak u Transnistriji. Kule su služile za emitiranje ruskog radija. Također su rekli i da je napadnuta vojna baza u selu Parkany. Kao rezultat toga, Transnistrija je podigla nivo prijetnje od terorizma na "crveno". Ukrajinska vojna obavještajna služba tvrdila je da je Transnistrija također započela vojnu obuku kao dio buduće mobilizacije.

Vadym Krasnoselsky, čelnik ruskih opunomoćenika u Transnistriji, okrivio je Ukrajinu za incidente. U međuvremenu, ruska propaganda optužila je Ukrajinu, Rumuniju i Moldaviju da planiraju invaziju na Transnistriju. 

Iz Transnistrije su 27. aprila također tvrdili da su ukrajinske bespilotne letjelice granatirale neidentificirane objekte “u smjeru” transnistrijskog sela Kolbasna, gdje se nalazi veliko skladište oružja. Istovremeno, krajem aprila – početkom maja Rusija je tri puta granatirala most preko ušća Dnjestra nedaleko od Transnistrije i uništila ga.

PRIPREMA SE OFANZIVA?

Transnistrijska vojska broji oko 7.500 vojnika, a također bi mogla povući više vojnika ako se objavi mobilizacija. U međuvremenu, Rusija ima samo 1.700 vojnika u Transnistriji. Rustam Minnekayev, zapovjednik ruskog Centralnog vojnog okruga, rekao je 22. aprila da Rusija namjerava pokrenuti ofanzivu na jugu Ukrajine i doći do granica Transnistrije. Rekao je da su u Moldaviji ugnjetavani oni koji govore ruski – uobičajeni lažni izgovori za rusku agresiju. 

Ukrajinski obavještajci tvrdili su da je ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) odgovorna za eksplozije u Transnistriji. Rekli su da je njegova svrha bila uvući Transnistriju u rat i iskoristiti ga kao polazišnu tačku za pokretanje napada na Ukrajinu. 

„Ovo je provokacija FSB-a s ciljem stvaranja žarišta u Transnistriji“, rekao je ukrajinski politički analitičar Volodymyr Fesenko za Kyiv Independent. Serhiy Gerasimchuk, stručnjak za Moldaviju i Rumuniju u ukrajinskom Prismu, složio se s tim. „Nema informacija o žrtvama“, rekao je. “Mislim da su ovo iscenirali Rusi ili njihovi opunomoćenici.” 

Nagađa se da bi Rusija mogla pokušati pokrenuti ofanzivu prema Odesi iz Transnistrije kako bi skrenula ukrajinske snage s glavnog fronta u Donbasu. Međutim, vojni analitičar Vyacheslav Tseluiko rekao je za Kyiv Independent da su snage Rusije i njenih zastupnika u Transnistriji premalene za takvu ofanzivu. 

„Ako to pokušaju učiniti, operacija će završiti brzo i loše za Rusiju“, rekao je. “Ako se to dogodi, to će biti u interesu Ukrajine.” 

Tseluiko je također rekao da bi bilo praktički nemoguće prebaciti ruske trupe preko ukrajinskog teritorija u Transnistriju. “Bilo bi to samoubistvo”, rekao je. “Stotine (ruskih) padobranaca bi bilo ubijeno.”

Osim prave ofanzive iz Transnistrije, ruske provokacije i dalje bi mogle biti pokušaj da se skrene pozornost i snage Ukrajine s fronte Donbasa, rekli su Tseluiko i Gerasimchuk. Drugi mogući scenarij je da bi Rusija mogla napasti samu Moldaviju. 

Ali Tseluiko i Fesenko rekli su da je to malo vjerovatno sve dok Rusija vodi rat protiv Ukrajine. „Sve dok se Ukrajina nastavlja braniti, nema prijetnje za Moldaviju“, rekao je Tseluiko.

DESTABILIZOVANJE MOLDAVIJE 

Jedan od mogućih razloga za eskalaciju je pokušaj Rusije da izvrši pritisak na Moldaviju. Historijski gledano, Rusija je imala velik utjecaj u zemlji – posljednji put preko prokremljanskog moldavskog predsjednika Igora Dodona 2016-2020. Međutim, izbor prozapadne predsjednice Maie Sandu 2020. godine zadao je udarac težnji Rusije da Moldaviju dovede u svoju orbitu. 

U međuvremenu, moldavski autonomni okrug Gagauzija, naseljen etničkom grupom Gagauz, bio je proruski orijentiran. Susjedna regija ukrajinska Besarabija, u kojoj također žive Gagauzi, također je bila središte proruskog raspoloženja. Gerasimchuk tvrdi da Rusija želi destabilizirati Moldaviju i izvršiti pritisak na moldavski sistem socijalne sigurnosti, a stanovnici Transnistrije bježe u neokupirane dijelove zemlje.

„Rusija nastoji diskreditirati Sandu i osigurati da ona ne može ispuniti svoja izborna obećanja“, rekao je za Kyiv Independent. Gerasimchuk je rekao da bi djelovanje Rusije moglo biti i pokušaj indirektnog pritiska na Rumuniju, koja ima jake jezične i kulturne veze s Moldavijom. Eskalacija u Transnistriji poklopila se s posjetom rumunskog premijera Nicolaea Ciuce 26. aprila Kijevu. 

“Ovo bi mogao biti signal Rumunima”, rekao je. “Možda nije bila slučajnost da je rumunska delegacija bila u Kijevu.” 

Destabilizirajući Moldaviju, ruski predsjednik Vladimir Putin možda također pokušava spriječiti njenu integraciju u Evropsku uniju. Evropski parlament podržao je 5. maja rezoluciju koja podržava davanje Moldaviji status kandidata za EU.

Putin je također bio opsjednut time da ne dopusti susjedima Rusije ulazak u NATO. Iako moldavski ustav zabranjuje pridruživanje vojnim blokovima, Moldavija je usko povezana s Rumunijom, članicom NATO-a. 

Nagađa se da bi Rusija također mogla pokušati potkopati Moldaviju priznavanjem Transnistrije kao nezavisne države ili aneksijom samoproglašene republike. To odjekuje navodnim planovima Rusije za stvaranje marionetske republike u Hersonskoj oblasti, kao i ruskoj potencijalnoj aneksiji Donbasa.

(zurnal.info)