TRGOVINA ZDRAVLJEM: Devet milijardi dolara za informaciju o propisanom lijeku

Trebate novi podsjetnik koliko proizvođači lijekova troše novca da otkriju šta doktori propisuju? Ne morate tražiti dalje od novih dokumenata vodećeg čuvara takvih podataka.

IMS Health Holdings Inc. tvrdi da ima prihod od dvije milijarde američkih dolara u prvih devet mjeseci 2013. godine, od čega većina dolazi od uzimanja podataka od apoteka i prodavanja proizvođačima lijekova i biotehnološkim kompanijama. Prihodi firme u 2012. godini su dostigli 2,4 milijarde dolara a oko 60 posto dolazi od prodaje informacija.

MILIJARDE ZA PRAVU INFORMACIJU

Brojke su postale javne jer je IMS, trenutno u privatnom vlasništvu, nedavno pokrenuo postupak javnog nuđenja dionica. Podaci kompanije daju svjež uvid u velike novce – i velike količine podataka – koje teku kroz industriju bez velikog nadzora.

IMS i njegova konkurencija su poznati kao posrednici u informacijama o propisivanim lijekovima. Predstavnici za prodaju farmaceutskih kompanija, koristeći podatke od ovih kompanija, mogu znati prije nego što uđu u doktorov ured da li favorizuje njihov ili proizvod konkurencije čim je ugrožena privatnost medicinskih informacija.

Podaci koje ova industrija posjeduje su ogromni. IMS smješten u gradu Danbury u američkoj državi Connecticut tvrdi da njihova kolekcija uključuje “preko 85 posto svjetskih recepata po prihodima od prodaje”, kao i potpune, anonimne zdravstvene kartone preko 400 miliona pacijenata.

Sve ovo se dodaje na do 10 petabajta materijala – ili oko 10 miliona gigabajta, cifra približno jednaka svim internet stranicama i online knjigama, filmovima, muzici i TV serijama, što je  spašeno u neprofitnoj Internet arhivi (Internet Archive).

IMS Healt tvrdi da radi i organizuje više od 45 milijardi zdravstvenih transakcija svake godine iz više od 780.000 različitih izvora širom svijeta. “Svih 100 najvećih svjetskih farmaceutskih i biotehnoloških kompanija su klijenti” njihovih proizvoda, piše u brošuri kompanije.

Dr. Randall Stafford, sa univerziteta Stanford, profesor koji je koristio podatke IMS-a za istraživanje kaže da je kompanija brzo rasla posljednjih godina kroz preuzimanja konkurentnih i drugih kompanija koje imaju i analiziraju podatke. Kako se farmaceutska industrija konsolidovala, kaže ovaj doktor, IMS je evoluirala nudeći više usluga i šireći se u Kinu i Indiju.

“Oni su pokušavali povećati svoju konkurentnost u nekim područjima praveći ova preuzimanja”, kaže on.

IMS je posebno proširio svoju bazu podataka anonimnih zdravstvenih kartona pomoću kojih se može povezati dijagnoza sa receptima i pratiti promjena tokom vremena, kaže Stafford.

IMS prodaje dvije vrste proizvoda: informacije i tehnološke usluge. Informacije omogućavaju farmaceutskim kompanijama da dobiju uvid u trendove propisivanja lijekova u nekoj država, u više od 70 njih i podatke o pojeidnačnim propisivačima lijekova u 50 država.

IMS-ov prijedlog za prodaju nudi primjere pitanja na koje kompanije mogu dobiti odgovor uz pomoć podataka uključujući i to koji proizvođači imaju najveću korist od posjeta svojih predstavnika doktorima, da li predstavnik potiče propisivanje lijeka i koliko bi oni trebali biti plaćeni?

IZA PRVOG AMANDMANA

Prije nekoliko godina tri savezne države usvojile su zakone kojima se ograničava mogućnost IMS-a i sličnih kompanija da prikupljaju podatke o doktorskim receptima i prodaju ih proizvođačima lijekova u marketinške svrhe. Njihova namjera je bila da zaštite privatnost ljekara i pacijenata i smanje troškove zdravstva smanjenjem reklamiranja brendiranih lijekova. Jednom kada lijek izgubi zaštitu patenta i postane generički, promocija u biti prestaje.

IMS i druge kompanije su tužile a Vrhovni sud SAD-a je utlimativno donio odluku u njihovu korist navodeći Prvi amandman i pravo prikupljanja i prodavanja informacija. (ProPublica i grupa medija podržala je pravo IMS-a Prvim amandmanom.)

ProPublica je pokušala kupiti podatke od IMS-a i njihove konkurencije ali nam je rečeno da ne možemo kupiti informacije po bilo kojoj cijeni.

Umjesto toga, novinari su dobili podatke od Medicare-a o uslužiteljima u programu lijekova finansiranom od poreznih obveznika poznatom kao Part D, koji pokriva jedan od četiri lijeka u državi. Podaci su sada na Prescriber Checkup, gdje svako može pogledati podatke o ljekarima i uporediti njihove lijekove sa jendakim specijalizacijama u drugim državama.

ProPublica je otkrila da su u Part D neki od ljekara sa najviše propisanih recepata za lijekove koji se uveliko reklamiraju dobijali naknade za govore od kompanija koje proizvode lijekove.

Ljekari i zagovarači privatnosti se ne slažu da se podaci o receptima mogu koristiti kako bi se prikupile informacije o posebnim stanjima pacijenata bez njihove dozvole. Nadalje, ljekari smatraju da imaju pravo na privatnost o tome koje lijekove biraju – ali se ne pitaju prije nego apoteke prodaju informacije o njima.

Stafford kaže kako se njihove brige podudaraju sa nedavnim otkrićima o masovnom prisluškivanju Državne sigurnosne agencije (NSA).

“To je dio šire rasprave, koje su stvari poput NSA skandala donijele u prvi plan”, kaže on. “Mnogo je podataka vani o kojima ljudi nužno ne znaju. … Živimo u vremenu gdje ljudi mogu prihvatiti određeni dio privatnosti ali žele makar da znaju na koji način je njihova privatnost narušena.”

U svojoj brošuri IMS navodi nekoliko izazova za svoj rast, uključujući zakone o zaštiti podataka, sigurnosne provale i povećanu konkurentnost drugih prikupljača podataka. Tu su i bilješke o tome kako je Državni zdravstveni servis u Velikoj Britaniji 2011. godine počeo objavljivati velike količine podataka o receptima ljekata “koja naplaćuju malo ili nikako, smanjujući potražnju za našim informacijama dobijenim iz sličnih izvora.”

Do 2010. godine IMS Health je bila kompanija na berzi. U tom trenutku je kupljena za 5,2 milijardi američkih dolara uključujući i dug. Kupci su bili privatne dioničke grupe i Kanadski penzioni odbor.

Bloomberg News, pozivajući se na pouzdane izvore, je izvijestio prošle jeseni da bi vlasniki kompanije u maju mogli procijeniti vrijednost na 8 milijardi dolara ili više.

IMS Health je odbio komentirati ovu priču pozivajući se na obavezni period šutnje prije javnog nuđenja dionica. Datum još uvijek nije određen.

Preneseno sa ProPublica


IMS U BOSNI I HERCEGOVINI: Samo osnovni podaci

IMS je svoj ured u Bosni i Hercegovini otvorio početkom 2013. godine. U regionu IMS postoji od 1990-ih godina kada je počeo sa radom u Sloveniji. U Hrvatskoj je predstavništvo otvoreno 2000. godine.

Njihovo predstavništvo u Sarajevu vodi Igor Martinović koji je ranije radio u predstavništvu Nycomeda u BiH a potom i Apotekama Sarajevo. U sarajevskom uredu uz njega IMS ima još jednog uposlenika.

U razgovoru za Žurnal Martinović kaže kako je najveća konsultantska kompanija za zdravstvo na svijetu u BiH počela raditi u prvoj polovini 2013. godine. Podaci o lijekovima koje nude u našoj zemlji teško da se mogu porediti sa onima u SAD-u. Martinović kaže da podatke prikupljaju od veletrgovaca lijekovima.

- Više od 95 posto lijekova je uključeno u naše podatke – objašnjava Martinović i dodaje kako IMS svojim klijentima nudi podatke o prodatim lijekovima veledrogerija u apoteke unatrag do 2010. godine podijeljene u takozvane “brikove” u kojem su najmanje tri apoteke.

Podaci koje IMS nudi u BiH su prilično jednostavni. Za razliku od SAD-a u BiH IMS ne nudi podatke o lijekovima propisanim na recept, podatke o tome koje lijekove propisuju ljekari niti podatke o predstavnicima farmaceutskih kompanije, njihovim platama i uspješnosti.

- IMS u Americi i bilo gdje u svijetu je druga kompanija – kaže Martinović i dodaje kako IMS na tome može zahvaliti transparentnosti zdravstvenog sistema u SAD-u:

U BiH smo vrlo mali projekt i imamo samo osnovne podatke.

Martinović objašnjava da podatke od veledrogerija dobijaju uz određenu naknadu te da svojim klijentima mogu ponuditi i podatke o konkurenciji, za razliku od podataka koje kompanije prikupljaju same o prodaji svojih proizvoda.
- Naši klijenti su sve ozbiljne farmaceutske kompanije koje su prisutne u BiH – kaže Martinović i dodaje kako je farmaceutsko tržište u BiH od oko pola milijarde maraka nekoliko puta manje od hrvatskog i srbijanskog.

Za razliku od američkog IMS-a koji nije želio prodati podatke ProPublici, Martinović kaže da bi Žurnal mogao kao i svaki drugi klijent kupiti podatke od IMS-a uz cijenu koja se kreće od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada eura.

(S.M./zurnal.info)