Grčka ljevičarska partija Syriza je, nakon što je prebrojano 99,8 posto biračkih mjesta, osvojila 149 mjesta u parlamentu. Nedostaju im dva za formiranje većine pa će Tsipras morati u koaliciju. Iako je još sinoć bilo jasno da je Tsipras izborni pobjednik, nisu baš mnogi evropske vođe pohrlili poslati mu službenu čestitku - piše EU Observer, prenosi Fena.
Francuski predsjednik Francois Hollande jedan je od rijetkih koji je već sinoć javno čestitao Tsiprasu i istaknuo da se nada bliskoj saradnji dviju država kako bi se ostvario "rast i stabilnost eurozone" te potaknuo "duh napretka, solidarnosti i odgovornosti" koje čine temelj evropskih vrijednosti koje dijele.
Britanski premijer David Cameron oglasio se porukom na Twitteru koja se teško može nazvati čestitkom Tsiprasu.
- Rezultati izbora u Grčkoj povećat će ekonomsku neizvjesnost u Evropi. Zato se Ujedinjeno Kraljevstvo mora držati svoga plana i osigurati sigurnost 'kod kuće', stoji u Cameronovoj poruci.
Finski premijer Alex Stubb je samo poručio da se rezultati demokratskih izbora "moraju poštovati". Njemačka kancelarka Angela Merkel još se nije oglasila, ali je šef Bundesbanke Jens Weidmann poručio da misli da je u interesu grčke vlade da učini sve potrebno kako bi se borila sa strukturalnim problemima.
Izjavio je kako se nada da "nova grčka vlada neće ispuniti obećanja koja ne može održati i koje ta zemlja sebi ne može priuštiti".
- Nadam se da nova vlada neće dovoditi u pitanje ono što se od nje očekuje i ono što je već postignuto - rekao je Weidmann.
Do ponedjeljka ujutro čestitka još nije stigla od predsjednika Evropskog vijeća Donalda Tuska, koji je obično brz po tom pitanju, a čestitao nije ni predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker.
Belgijski ministar finansija Johan Van Overtveld izjavio je da Grčka "mora poštovati pravila monetarne unije" iako je dodao da još ima prostora za izvjesnu fleksibilnost.
Tsipras: Grčka napušta pet godina poniženja i boli
U obraćanju nakon izborne pobjede Alexis Tsipras Grcima je obećao kako će okončati grčkih "pet godina poniženja i boli" nakon pobjede na općim izborima.
Pred svojim oduševljenim pristalicama, Tsipras je ponovo obećao da će pokrenuti nove pregovore o masivnom programu pomoći Grčkoj.
Pobjeda Syrize povećala je strahovanja oko grčke budućnosti u eurozoni. Euro je opao na 1,11 prema američkom dolaru nakon objave izbornih rezultata - na najniži nivo u više od 11 godina.
Grčka je provela bolne rezove u budžetu u zamjenu za paket pomoći iz 2010. godine vrijedan 240 milijardi eura i pregovarala je s takozvanom trojkom - Evropskom unijom, Međunarodnim, monetarnim fondom i Evropskom centralnom bankom. Grčka ekonomija drastično je oslabila od globalne finansijske krize iz 2008., a stopa nezaposlenosti je povećana i brojni Grci su pali u siromaštvo.
Izborni rezultat Syrize uzdrmat će kompletnu Evropu, navodi dopisnik BBC-ja iz Atine Gavin Hewitt.
Većina glasača u Grčkoj u suštini je odbacila temeljnu politiku za suočavanje s krizom u eurozoni koju su zacrtali Bruxelles i Njemačka.
Čelnik Syrize u pobjedničkom govoru izjavio je kako je spreman da pregovara s grčkim evropskim partnerima. Pitanje je, međutim, koliko su oni spremni na kompromise s njim?
Obraćajući se oduševljenim pristalicama u Atini u nedjelju kasno navečer, Tsipras je izjavio da su "Grci napisali historiju":
- Grčka ostavlja katastrofalne mjere štednje, ostavlja za sobom strah i autokratiju, napušta pet godina poniženja i boli. Vaš mandat je nesumnjivo da otkažete pomoć za štednju i destrukciju. Trojka za Grčku stvar je prošlosti - kazao je. Tsipras je obećao otpisati polovinu grčkog duga, ali je kazao da je spreman pregovarati o "vidljivom rješenju" i kako želi da Grčka ostane u eurozoni.
Tsipras je najavio “formiranje vlade svih Grkinja i svih Grka, na čvrstim i pravednim osnovama pravde i napretka”.
Koalicija radikalne ljevice
Syriza, poznatija kao koalicija radikalne ljevice, koalicija je lijevih stranaka Grčke, a današnji lider vodio je najveću stranku u koaliciji – Synaspismos. Osnovana je 2004. godine, za parlamentarne izbore, sa ciljem da djeluje na tri fronta – u borbi protiv reforme penzionog i socijalnog osiguranja, borbi protiv antiterorističkih zakona i ograničavanja ljudskih sloboda, te organizaciji protesta na skupu zemalja G8.
Koaliciju su 2004. osnovale Koalicija ljevičarskih i ekoloških pokreta (Synaspismos), Obnovljena komunistička ekološka ljevica (AKOA), Internacionalna radnička ljevica (DEA), Pokret ujedinjene ljevičarske akcije (KEDA) i Građanska inicijativa.
Na izborima 2004. osvojili su šest mjesta u parlamentu, a a sva mjesta bila su za članove jedne partije - Synaspismos, što je uzrokovalo sukobe unutar koalicije i optužbe kako je ova partija iskoristila koaliciju za svoje ciljeve. Suprotno očekivanjima, na izborima 2007. ostvaruju još bolji rezultat.
Ali Syriza nije jedina ljevičarska stranka u Grčkoj. Radikalnija od nje je dosta snažna Komunistička Partija koja se također protivi programu koji nameće MMF. Za razliku od njih, Syriza ipak ne želi izlazak iz Evropske unije.
Na trećem mestu na izborima u Grčkoj je neonacistička stranka Zlatna zora sa 6,31 odsto osvojenih glasova i 17 mjesta u parlamentu. Radikalna Zlatna zora od prethodnih izbora bilježila je sve veću popularnost od kako je grčka Vlada počela primjenu oštrih mjera štednje radi izlaska iz ekonomske krize.
Međutim, nakon što je prošle godine jedan član Zlatne zore ubio repera Pavlosa Fissasa, ova partija i njeni članovi su sve češća meta napada. Šest od 18 zastupnika, koliko je Zlatna zora imala u parlamentu, izgubilo je imunitet i nalazi se u zatvoru zbog različitih presuda. Na ovim izborima Zlatna zora dobila je podršku 8,5 posto birača, i tako postala treća politička snaga u zemlji.
U jednom TV intervjuu koji je dao krajem prošle godine Alexis Tsipras kritikovao je tzv. Trojku (MMF, Svjetska banka i Evropska komisija), navodeći kako je njihov jedini cilj preuzimanje prirodnih resursa Grčke i stvaranje jeftine radne snage za ostatak Eurozone. Nakon pobjede Syrize analitičari kažu kako bi Grčka mogla pokrenuti domino efekat u cijeloj Evropi.
Kritikujući politiku štednje, lider Syrize navodi podatke kako se tokom tog procesa BDP u Grčkoj smanjio za četrvtinu, stopa nezaposlenosti popela na 26 posto, nestao je srednji sloj, a trećina stanovništva nalazi se na rubu bijede. U svom programu obećava da će po dolasku na vlast vratiti minimalac na 750 eura, omogućiti besplatnu električnu energiju za građane kojima je isključena zbog neplaćanja i uvesti ograničenje prema kojemu banke od građanina-dužnika mogu mjesečno naplatiti maksimalno 30 posto njegovih ukupnih primanja. Ipak nije jasno iz kojih će budžetskih sredstava, upozoravaju ekonomisti, biti izdvojen novac za ove namjene.
(zurnal.info)