UČINAK JEDINICE ZA PROJEKTE SVJETSKE BANKE: Niko ne zna na šta je utrošeno 200 miliona KM

Zdravstvo u Republici Srpskoj je na umoru, a bivši ministar zdravlja Ranko Škrbić, koji je najodgovorniji za to, nagrađen je ambasadorskom funkcijom i uživa blagodeti diplomatskog posla u Beogradu.

O lošem radu Ministarstva zdravlja u prethodnim godinama svjedočili su i revizorski izvještaji, u kojima su konstatovane razne nepravilnosti, što nije bio mig nadležnim institucijama da uočene nepravilnosti/nezakonitosti istraže. Istražni organi imali bi dosta posla i kada bi se pozabavili nabavkom informatičke opreme i programa, koje je Ministarstvo zdravlja obavljalo iz godine u godinu i to uvijek putem Jedinice za koordinaciju projekata Svjetske banke.

VRHUNSKI TRENERI ZA JAVNE NABAVKE

Ova Jedinica je osnovana da bi se putem nje implentirali projekti Svjetske banka u oblasti zdravstva, a dobro upućeni to prevode kao primjenu projekata putem beskrajnog i nekontrolisanog zaduživanja Republike Srpske.

Bivši ministar zdravlja Ranko Škrbić godinama je uporno odbijao da ovu Jedinicu stavi pod kontrolu Ministarstva. Drugim riječima, Jedinica je naša, a svjetska: ona je u sklopu Ministarstvu, ali se ne zna njen status, jer nikome ne odgovara.

Zaobilaze je i revizori i ostali kontrolni organi, a Svjetska banka nema potrebu da obuzdava trošenja, jer toj instituciji ide u prilog što veće zaduživanje Republike Srpske.

Jedan od primjera djelovanja Jedinice za koordinaciju projekata Svjetske banke je odluka bivšeg ministra Škrbića da kupi aplikacije od privatne banjalučke firme „Računari“. Ova firma poslednjih godina slovi kao dobavljač svega i svačega za potrebe Ministarstva zdravlja RS, što potvrđuju i mnogobrojni ugovori sklopljeni sa tim preduzećem.

Elem, procedura javnih nabavki povjerena je Jedinici za koordinaciju projekata Svjetske banke, čiji zaposlenici se vole predstavljati kao „vrhunski treneri za javne nabavke“. Direktor jedinice je dr Gordan Jelić, blizak prijatelj Ranka Škrbića. Jedinica, bez oglašavanja, sprovede „pregovarački“ postupak i postigne se dogovor o prodaji magle, u ovom slučaju za 1.660.000 KM. (Pri tome se ne uvažavaju ni primjedbe revizora koji iz godine u godinu upozoravaju na nepravilnosti u vezi procesom javnih nabavki u Ministarstvu zdravlja).

„Nakon provedenog   pregovaračkog postupka, Ministarstvo zdravlja RS i Računari d.o.o. zaključili su Ugovor o izradi, testiranju i održavanju aplikativnog softvera za pružanje usluge prikupljanja, obrade i distribucije podataka na period od 2 godine i iznos do 1.660.000 KM sa uključenim PDV-om“. stoji u Ugovoru.

Direktor firme „Računari“ ubijedi eksperte iz Ministarstva da im, po povoljnoj cijeni, može pružiti još neke od usluga, bez obzira što one nisu predviđene projektom. Nakon što su iz Ministarstva pristali na ovakvu pogodbu, „Računari“ su proslijedili fakturu na iznos od 1.920.000 KM, „tričavih“ 260. 000 KM veći od ugovorenog.

„U Rješenju o dodjeli ugovora i informaciji dostavljenoj Fondu zdravstvenog osiguranja RS navedeno  je  da  je  vrijednost  Ugovora  sa  PDV-om 1.924.200 KM. Upravni odbor FZO RS donio je 30. juna 2011. odluku da sredstva u iznosu 1.924.200 KM sa PDV-om obezbijedi rebalansom Finansijskog plana za 2011. godinu i Finansijskim planom za 2012. godinu. Odgovorne osobe iz Ministarstva potvrdile su u toku revizije da je u navedenim dokumentima došlo do greške, te da je vrijednost Ugovora 1.660.000 sa uključenim PDV-om“, navedeno je u izvještaju revizora.

USLUGA OD DVA MILIONA

Zanimljivo je pogledati šta je Ministarstvo dobilo za skoro dva miliona maraka - vjerovali ili ne, aplikaciju koju mogu slobodno koristiti čitavih šest mjeseci! Poslije toga, kako je precizirano Ugovorom, Ministarstvo nema nikakva prava nad aplikacijama, koje čine oko 70 posto Ugovora. Ministarstvo zato može produžiti ugovor ili otkupiti servise po nedefinisanoj cijeni, finansirati dodatne troškove instalacije ili razviti aplikacije sa drugim dobavljačem. Ove aplikacije se koriste kod izdavanja e-recepta u ambulantama porodične medicine.

Revizori su konstatovali da nabavke usluga za povezivanje baza podataka timova porodične medicine i informacioni sistem za elektronsko propisivanje lijekova (e-recept), nije provedena na transparentan način i nije obezbijeđena konkurentnost, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH.

„Očekivani   proizvodi u Projektnom   zadatku, koji je u skladu sa Strategijom razvoja e-zdravstva, bili su: uspostavljen data centar i informacioni sistem e-recept u vlasništvu Ministarstva zdravlja RS i zakupljena komunikaciona infrastruktura između domova zdravlja, ambulanti i data centra.

Proizvodi nakon implementacije zaključenog Ugovora: su data centar i softverski servis u vlasništvu dobavljača, baze zdravstvenih podataka neophodne za funkcionisanje servisa na opremi dobavljača i osposobljenost dobavljača da, na komercijalnoj osnovi pruža usluge zdravstvenom sektoru ili proda Ministarstvu razvijene aplikacije/servise po nedefinisanoj cijeni.

Nije nam prezentovano da je urađena studija izvodljivosti ili sličan dokument koji, između ostalog, sadrži analizu i poređenje modela realizacije projekta (npr. Ministarstvo je vlasnik ili zakupac materijalnih sredstava, vlasnik intelektualnih ili licencnih prava za informacioni sistem; ili koristi informacioni sistem kao uslugu) iz ugla troškova, materijalnih i nematerijalnih dobiti, potrebnih finansijskih i ljudskih resursa i sl.“, konstatovali su revizori.

Prema izvještaju revizora, Jedinica za koordinaciju troši više od 700.000 KM, samo za naknade zaposlenih po ugovoru (konsultanti). Ovi treneri-konsultanti implementiraju projekate, koje RS plaća iz kredita dobijenih od Svjetske banke, a čiji su krajnji učinci veoma upitni.

To su, između ostalih, Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP), koji se finansira iz kreditnih sredstva IDA ukupne vrijednosti 6.000.000 američkih dolara i sredstvima Vlade RS u iznosu 2.400.000 KM. Bilo je planirano zapošljavanje 4000 osoba, a zaposleno ih je oko 700.

Tu je i projekat jačanja zdravstvenog sektora, čiji je cilj širenje i jačanje modela porodične medicine, izgradnju kapaciteta za upravljanje u zdravstvenom sektoru, jačanje procesa donošenja politika. Iako je u ovaj projekat do kraja 2012. godine uloženo 19.429.205 KM, nema podataka o njegovim konkretnim efektima.

KO ZARAĐUJE NA PROJEKTIMA

Tu je i projekat izgradnju i opremanje nove bolnice u Bijeljini i obnove Kliničkog centra u Banjaluci. Projekat se finansira iz kreditnih sredstava u iznosu od 100.000.000 evra, a previđeno je da bude završen do 30. juna 2016. godine.
U 2012. godini povučeno je 10.000.000 evra, odnosno 19.558.300 KM, a od kojih je 19.147.248 KM realizovano za plaćanje obaveza za izgradnju bolnice u Bijeljini izvođaču radova Wamed Standortentwicklung und Engineering &CO KG Beč.

I još. U projekat uvođenja sistema menadžmenta i sistema kvaliteta u bolnički sektor u Republici Srpskoj do sada je uloženo 5.638.113 maraka, dok je u projekat uvođenja sistema menadžmenta i sistema kvaliteta u zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj uloženo 293.374 KM.

Ova dva projekta realizuje „Bonex inženjering“ d.o.o. Beograd, a finansira ih Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Kada se sve sabere, jasno je da se Republika Srpska za kojekakve projekte u oblasti zdravstva, čiji su krajni efekti krajnje upitni, zadužila više od 200 miliona maraka. Još je gore što tokove tog novca niko ne kontroliše, a to otvara mogućnost za svakojake zloupotrebe.

(zurnal.info)