DIREKTOR ZAVODA ZA BORBU PROTIV OVISNOSTI OSLOBOĐEN ZATVORA: Uzimao novac za borbu protiv malarije i AIDS-a ali nije znao šta čini!

Sažetak crnohumornog procesa u Zenici glasi: bivši direktor (SDA) jednog javnog preduzeća koje se bori protiv ovisnosti prisvojio je novac za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Pritom je sugrađanima poručivao da je bolje da jedu burek nego da se drogiraju, dok je uredno sjedio uz skute reisa i visokih zvaničnika Islamske zajednice u BiH. Osuđen je na dvije i po godine zatvora ali je žalba uvažena jer, dok je uzimao novac, nije bio svjestan šta radi. A korupcija, prema presudi drugostepenog, Kantonalnog suda u Zenici, u BiH nije otežavajuća okolnost!

Općinski sud u Zenici Ahmeda Ćerima, bivšeg direktora Zavoda za bolesti ovisnosti Ze-do kantona, osudio je u januaru 2018. na dvije i po godine zatvora i isplatu pričinjene štete u iznosu od blizu 50 hiljada KM.

Ahmed Ćerim je, navodi se u presudi Općinskog suda, više od četiri godine uzimao novac od uposlenika Zavoda koji im je uplaćivan iz projekta za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije! Na čelu Zavoda bio je do avgusta 2012. godine, kada ga je razriješio Upravni odbor Ustanove. 

Prisvojeno skoro 50 hiljada KM 

Tri uposlenika Zavoda Ze-do kantona su, kao vanjski saradnici Federalnog zavoda za javno zdravstvo, potpisali ugovore o djelu o obavljanju poslova na projektu UNDP-a i Federalnog zavoda. Po projektu Global Fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije uposlenici Zavoda koji su potpisali ugovor, ali i drugi kadar Zavoda, obavljao je praktične poslove u Zavodu Ze-do kantona. Mislili su da je projektom i predviđeno da dodatni novac koji im liježe na račun, predaju Zavodu. 

Direktor Ćerim glavnoj medicinskoj sestri Zavoda rekao je kako će novac biti utrošen za plaćanje “nekih stvari za koje Zavod ne može dobiti račune”. Novac su predavali sekretarici Zavoda.

- Znate kako je to izgledalo? Novac se davao direktno njoj na ruke. Ako bi neko zaboravio ili ne bi stigao, ona izađe pred vrata i prozove: "Taj i taj, 625 KM", naprimjer. I znalo se na šta se to odnosi, i šta treba uraditi. Znači, ta suma je tada bila uplaćena prozvanoj osobi – svjedoči za Žurnal jedan od bivših uposlenika Zavoda.

Zaposlenici su se, navedeno je u presudi, plašili za svoje radno mjesto, pa su naredbu i izvršavali. Tako je direktor od tri uposlenika koja su potpisala ugovor u kešu inkasirao po 15 i po hiljada KM –  ukupno 46.432 KM. Presudom mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja funkcije rukovođenja u državnim i javnim preduzećima i ustanovama u trajanju od pet godina.  

Dok su uredno predavali novac direktoru, uposlenici su pretpostavljali da je tako i predviđeno projektom. Do jedne konferencije, kada su na vlastito zaprepaštenje obaviješteni da kolege iz srodnih institucija u ovom projektu novac za svoj rad stavljaju u vlastiti a ne direktorov džep:

- Mi smo bili šokirani. Ljudi su nam se smijali. To je bio posao koji su obavljali uposlenici Zavoda, i to stresan i težak posao, rad sa specifičnim lijekovima i materijama, rad sa ljudima u posebnim stanjima. To je po projektu bilo predviđeno kao neka naknada za taj posao koji se obavljao pored našeg redovnog posla. 

Vijeće Kantonalnog suda: Nije znao šta radi

Kantonalni sud uvažava žalbu koju su na presudu uložili Ćerim i njegova zastupnica i predmet vraća na ponovno suđenje. Vijeće je prihvatilo navode žalbe u kojima se tvrdi da nije jasno da li je učinilac bio svjestan da iskorištava svoj službeni položaj! Ahmed Ćerim, po odluci Kantonalnog suda nije znao šta radi!

Nije dokazana, smatrao je sud, voluntaristička komponenta dok je od svojih uposlenika uzimao novac:

- Ostaje nejasno koje to činjenice i okolnosti po nalaženju prvostepenog suda opravdavaju zaključak da kod optuženog postoji svijest da iskorištava svoj službeni položaj i da njegovo iskorištavanje za cilj ima pribavljanje imovinske koristi.

Općinski sud u oktobru 2018. donosi istu presudu – isplata štete i dvije i po godine zatvora. Ponovo žalba. Kantonalni sud krajem maja odlučuje da se žalba djelimično usvaja, i Ćerima oslobađa izdržavanja zakonske kazne, izričući mu uslovnu osudu u trajanju od dvije godine, što je za pola godine manje od prvostepene presude

Pritom su u obrazloženju svoje presude naveli kako korupcija nije – otežavajuća okolnost:

- Precijenjena je i neopravdano uzeta kao otežavajuća okolnost (u onoj mjeri kako je to učinio prvostepeni sud) da djelo pripada u grupu koruptivnih krivičnih djela, s obrazloženjem da povređuje temeljne vrijednosti jednog društva, tako da se ova okolnost nije mogla eksplicite i posebno cijeniti kao osobito otežavajuća okolnost – navode.

U obrazloženju presude navodi se i kako je kao olakšavajuća okolnost uzeta činjenica da oštećena lica nisu tužila bivšeg direktora već drugi uposlenik:

- Prvostepeni sud nije cijenio ni okolnost da su oštećeni sa optuženim i poslije izvršenja djela ostali u dobrim odnosima... Po ocjeni ovog suda prvostepeni sud precijenio je otežavajuće okolnosti, dok je olakšavajućim okolnostima umanjio vrijednosni značaj. 

Kantonalni sud ublažio je i presudu Općinskog suda u vezi sa dužinom trajanja zabrane obavljanja funkcije rukovođenja u državnim i javnim preduzećima i ustanovama. Predug je to period, zaključit će, i tu zabranu izreći na dvije godine. 

U sudskom vijeću koje je izreklo presudu bili su sudije Enes Maličbegović, predsjednik, Nermin Tešnjak i Ismar Jukić. 

 Član Muftiluka zeničkog 

Ahmed Ćerim je zaštićen vjerovatno i zahvaljujući svom članstvu u dva važna instituta u BiH: Islamskoj zajednici i Stranci demokratske akcije (SDA). 

Član je Kantonalnog odbor SDA Zeničko-dobojskog kantona. Od 2014. do 2018. bio je član Sabora islamske zajednice u BiH iz Zeničkog izbornog okruga. Ponosno pozira na okupljanjima sabornika Muftiluka zeničkog. 

Javnost će se prisjetiti maštovite kampanje za borbu protiv droge koju je Zavod za bolesti ovisnosti Ze-do kantona proveo 2010., za vrijeme mandata Ahmeda Ćerima. Tada je pod sloganom “Droga? Ne, hvala, ja ću burek” i “Droga? Ne, hvala, ja ću ćevape” obilježen dan borbe protiv ovisnosti. Zeničanima su dijeljeni burek i ćevapi:

- Burek i ćevapi su korišteni kao metafora za bh. brend koji je sveprisutan i dostupan. Burek, koji možemo kupiti za jednu marku, jeftiniji je od droge (na zeničkom crnom tržištu doza heroina se prodaje za 10 KM) – obrazložili su iz Zavoda.  

(zurnal.info)