Najveća poslijeratna investicija u BiH:VIDITE LI ZENIČKU ELEKTRANU: Za četiri godine Branko Montenegro izgradio samo bilboard

Istražujemo

VIDITE LI ZENIČKU ELEKTRANU: Za četiri godine Branko Montenegro izgradio samo bilboard

Uz bezbroj obećanja, do sada su potpisana dva ugovora o izgradnji elektrane i napravljeno nekoliko studija. Za sada elektrana na gas ima sve što joj je potrebno osim jednog – novca za gradnju

VIDITE LI ZENIČKU ELEKTRANU: Za četiri godine Branko Montenegro izgradio samo bilboard
Mjesto za gradnju elektrane, fotografija napravljena 16. septembra 2013. godine; FOTO: zurnal.info

Zenički načelnik Husejin Smajlović obećao je svojim sugrađanima u proljeće 2009. da će za dvije godine, do kraja 2011.godine, izgraditi elektranu na gas koja će proizvoditi struju i grijati stanove. Četiri godine poslije na livadi, u prostoru bivše željezare, gdje je trebala biti elektrana, danas se može pronaći jedino velika reklama za elektranu. Fotografije magazina Žurnal pokazuju da na mjestu obećane elektrane danas nema ničega niti se na to mjestu gradi bilo šta.

Uz bezbroj obećanja, do sada su potpisana dva ugovora o izgradnji elektrane i napravljeno nekoliko studija. Za sada elektrana na gas ima sve što joj je potrebno osim jednog – novca za gradnju.

 

Izdajnici i neprijatelji

Švicarski KTG još uvijek nije donio obećanu investiciju od 250 miliona eura iako su potpisana već dva ugovora o izgradnji elektrane. Žurnal je detaljno pisao o memorandumu koji je Zenica potpisala sa kompanijom KTG Branka Montenegra, ulaganju zemlje od gotovo 12 miliona maraka u trenutku kada je KTG u projekat uložio svega nekoliko hiljada maraka...

Opoziciju i medije koji su upozoravali na opasnosti ovog posla načelnik je nazivao protivnicima projekta i napretka Zenice. Sa druge strane, Branko Montenegro je i dalje prijatelj grada i veliki investitor iako projekat kasni godinama i nema naznaka da će ikada biti završen.

Nakon potpisanog memoranduma u Zenici je registrovano preduzeće KTG Zenica u kojem švicarska kompanija ima 75 a Zenica 25 posto vlasništva. Naručene su brojne studije a Zenica je obezbijedila sve potrebne dozvole za izgradnju i rad elektrane, čak i dozvolu za proizvodnju i promet strujom za koju su nedavno tražili da se oduzme od Regulatorne komisije za električnu energiju u Federaciji.

Nekoliko mjeseci nakon potpisanog memoranduma, u septembru 2009. godine u Zenici je predstavljena studija izvodljivosti i obećano da će grijanje stanova iz ove elektrane početi već u grijnoj sezoni 2012. godine.

 

Ključ u ruke za vrata koja ne postoje

U martu 2010. godine Vlada Federacije je podržala ideju a načelnik Smajlović ponovo obećao brzu izgradnju.

"Nastojat ćemo prikupiti svu potrebnu dokumentaciju do septembra, kako bi izgradnja objekta tada mogla i početi", rekao je Smajlović, podsjećajući da je rok za izgradnju 18 mjeseci, prenosi klix.ba.

U aprilu 2011. godine, kada je prvi najavljeni rok za izgradnju već istekao, u Zenici je potpisan ugovor o izgradnji elektrane na gas sa njemačkom kompanijom Ferrostaal AG i konzorcijem Christof Group.

Svečanosti je tada prisustvovao i austrijski ambasador u Bosni i Hercegovini Donatus Kek. Dogovorena je izgradnja po sistemu “ključ u ruke” a posao je trebao biti završen do sredine 2014. godine. Gradnja je trebala početi u oktobru 2011. godine.

Umjesto gradnje, u novembru 2011. godine kabinet načenika je zvanično saopštio da počinje uređenje terena za gradnju. Kako je teren uređen za igradnju najbolje se može vidjeti na fotografijama koje smo napravili 16. septembra 2013. godine. U saopštenju iz jeseni 2011. godine najavljeno je polaganje kamena temeljca u martu 2012. godine što se, barem javno, nikada nije desilo.

Godinu dana u medijima nije bilo gotovo nikakvih informacija o dešavanjima u kompaniji KTG Zenica a onda su u julu 2013. godine načelnik Smajlović i predstavnici švicarskog KTG-a potpisali još jedan ugovor o izgradnji elektrane, kao da isti takav ugovor već nisu potpisali dvije godine ranije.

Ovaj put ugovor je potpisan sa kineskom kompanijom SEPCO III. Projekat je ovaj put još ambiciozniji jer je umjesto 250 želja ulagača da ovaj put naprave elektranu od 391 megavat. Rok za gradnju je ovaj put 29 mjeseci (do kraja 2015. godine) ali je sistem gradnje “ključ u ruke” ostao isti.

Ono što niko od prisutnih na potpisivanju ugovora ni ovaj put nije spominjao je novac i ko će donijeti 250 miliona eura za gradnju.

(zurnal.info)