VJEŽBANJE DEMOKRATIJE: Šest najvećih problema Sarajevskog plenuma

U Bosni i Hercegovini sve je više organizovanih plenuma na kojima građani otvoreno pričaju o svojim problemima i prave jasne zahtjeve vlastima za njihovo rješavanje. Prvi plenum u Sarajevu imao je težak početak. Sala u kojoj se održavao bila je nekoliko puta manja od potrebnog, većina ljudi nije uspjela doći do riječi što opet ne znači da plenum nije uspio. Posebno jer je nakon njega održano još nekoliko njih sa posjetom od oko 1.000 ljudi na svakom.

Sa jednim od redovnih učesnika plenuma koji pomaže u njegovoj organizaciji razgovarali smo o problemima na koje su do sada nailazili.

Brzo će doći trenutak kada će vlasti testirati stvarnu moć plenuma, kaže naš sagovornik.

On sebe ne smatra organizatorom pa ne želi da mu objavimo ime, baš kao ni ostali ljudi koje smo kontaktirali za ovaj tekst.

Na plenumu u Sarajevu je donesena odluka da niko nema pravo da u ime plenuma govori za medije. Ipak, jedan od aktivnih učesnika pristao je govoriti o svojim iskustvima uz dogovor da ne objavljujemo njegovo ime.

Ne iz straha, kaže, nego iz vrlo jednostavnih razloga.

- Kada izađe jedan čovjek u javnost on postaje lice plenuma, onda se on može diskreditovati a mi to ne želimo, na taj način diskreditovati cijelu ideju – kaže naš sagovornik, jedan od nekoliko ljudi koji su organizovali prvi skup podrške protestima u Tuzli na koji je u Sarajevu došlo svega nekoliko desetina ljudi ali koji je pokrenuo lavinu demonstracija u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

On je također jedan od ljudi koji su pokrenuli prošlogodišnje proteste za usvajanje Zakona o jedinstvenom matičnom broju. Nije član niti jedne političke partije niti nevladine organizacije.

Ukratko, odličan sagovornik za priču o problemima sarajevskog plenuma.

PROBLEM PRVI: Šta je plenum?

Naš sagovornik kaže kako je većina ljudi imala problema sa razumijevanjem plenuma kao, kako kaže, nove demokratske forme koju ranije nismo imali na ovim prostorima, osim pokušaja na mnogo manjoj razini.

- Prvih nekoliko puta ljudi nisu kontali šta je plenum, onda su mislili da je dovoljno da iznesu svoje probleme i da će to sve biti riješeno, pa im se korak po korak objasnilo, sad već razumiju – kaže naš sagovornik i dodaje kako ljude raduje stvarna ideja građanskog zasjedanja: Neke je od njih "rasteretila" i sama mogućnost da iznesu svoje probleme..

Dilema ljudi koji su pozvali sugrađane na prvi plenum bila je da li pustiti govornike da pričaju o svojim problemima ili ih ograničiti na kratko vrijeme samo za iznošenje jasnih zahtjeva vlastima. Bilo je jasno kako na plenumu dovoljno vremena ima tek za konstruktivne diskusije, kaže naš sagovornik koji se ipak zalagao da se ljudi puste da pričaju u “trenutku emocionalnog naboja”. On smatra da bi plenum trebao zadržati takvu formu gdje se ljudi ispovijedaju što je jedna vrsta katarze, kaže naš sagovornik.

- Te ljude nikada niko nije čuo za ovih 15 godina, njih ni kod kuće više ne slušaju, govore im “daj ba ti vazda galamiš” a on je sada dobio priliku da izađe pred 1.000 ljudi i da kaže nešto, to je velika stvar za demokratiju ovdje. Kad im je dala skupština da kažu svoje probleme!?

Jedan od načina vlasti da diskredituju plenum je propitivanje motiva njegovih učesnika.

- Mene zanima da napravim bolji svijet gdje ću moći da radim svoj posao i budem sretan, zaradim svoju platu, pričam sa ljudima i bavim se onim što volim. Vjerujem da je većini ove raje tako, ali imaš ti tu interešdžija, političara...

Tu dolazimo do drugog, možda i najvećeg problema koji ima sarajevski plenum po mišljenju našeg sagovornika.

PROBLEM DRUGI: Interesi i manipulacije

Osim interesa običnih građana za boljim i pravednijim društvom plenum je mjesto i drugačijih interesnih grupa.

- Nevladine organizacije bi da ovo bude njihov projekt a niko od njih ne želi preuzeti odgovornost - kaže naš sagovornik uz naglasak da su protesti ekonomske i društvene a nikako političke prirode:

Antidejton grupa je najveća opasnost za demokratiju ovog plenuma, oni imaju finansijsku podršku, pomoć od različitih grupacija.

Kaže kako je većina ljudi na plenumu shvatila kako ove grupe pokušavaju da vlastima postave političke a ne ekonomske zahtjeve.

- Ali kako sad u prostoriji odstraniti tog čovjeka i 20 ljudi koji su sa njim? - objašnjava naš sagovornik i dodaje da to nije priroda plenuma:

Ja bih bio ljut da mi neko ograniči bilo šta na plenumu zbog bilo čega, ne možeš, plenum je upravo suprotna stvar...

Uz nevladine organizacije i različite grupe svoje interese imaju i političke partije, kaže naš sagovornik, svaka svoje.

- Slomiše se da miniraju, stavljaju nogu na vrat ovoj građanskoj ideji. To je jedna lepeza ludila što se ovdje dešava.

Kaže da sve stranke pokušavaju manipulirati plenumom, od SDA i SDP-a, preko SBB-a do Naše stranke.

PROBLEM TREĆI: Legitimitet

Demonstracije ne mogu bez plenuma niti plenum može bez demonstracija iz kojih crpi svoj legitimitet, smatra naš sagovornik koji se ne osvrće na pokušaje diskreditacije legitimiteta građana.

- Mi nismo došli da predlažemo nego da uzimamo – jasno kaže uz objašnjenje da ljudi koji gladni izađu na ulicu nemaju potrebe da objašnjavaju svoj legitimitet: Moj legitimitet je na ulici, dođi i uzmi ga!

PROBLEM ČETVRTI: Organizacija i logistika

Uz sve nepotrebne probleme tu su i oni koje plenum nikako ne može izbjeći – kako ga organizovati? Svaki plenum u sarajevskom Domu mladih mora se osigurati a za to je potreban novac.

- Nama obezbjeđenje treba a nadam se da će doći trenutak kada će to moći raditi samo redari.

U održavanju plenuma u Sarajevu učestvuje oko 40 ljudi. Organizacija je potpuno decentralizovana a hijerarhije skoro da i nema, kaže naš sagovornik. Iako organizacija plenuma treba da ojača, ona može postati i opasnost za plenum, smatra naš sagovornik.

PROBLEM PETI: Brzina i efikasnost

Plenumu trebaju stručnjaci i ljudi od akcije ako želi biti efikasniji i brži u svom radu, stav je našeg sagovornika.

- Svi smo malo prenestrpljivi – kaže on i dodaje kako se rad mora ubrzati:

Nemamo vremena, moramo raditi brzo ali ne možemo tako brzo jer prije tri sedmice ovo je bio naučno-fantastični film.

Nas očekuje velika borba, oni se neće ničega odreći i mi ćemo se samo radikalizirati, mišljenje je ovog učesnika plenuma.

- Za radikalizaciju, po meni, treba biti inteligencija koja će paziti da to ne ode u krivo.

Za sada se u rad plenuma nije uključio veliki broj intelektualaca iako je nekoliko istaknutih sarajevskih profesora podržalo njegov rad pa čak i učestvovalo u njemu.

PROBLEM ŠESTI: Laži i mediji

Plenum pokušava i da se nosi sa optužbama u medijima i društvenim mrežama kako se na njemu provodi cenzura.

- Kada se pojavi jedna ovakva ideja, po ovo krkansko društvo opasna, svi će pokušati da je razbiju i zašto mi očekujemo od medija da budu objektivni ako su to isti oni mediji koji 15 godina učestvuju u spirali zla – kaže naš sagovornik koji smatra da se javne televizije moraju vratiti građanima jer one uvijek moraju biti na strani građana:

Baš će kantonalna televizija plenum staviti kao kontratežu vladi, neće nikada jer je taj sistem pravljen da ne bude tako.

ZAKLJUČAK: Izađi i bori se

Ljudi koji prisustvuju svim plenumima u Sarajevu svjesni su svih nedostataka i problema.

- Ima gomila problema ali nijedan od njih nije tako strašan da prijeti nekakvom zaustavljanju.  Nisam siguran da se ovo više može zaustaviti. Energija se ne gubi, energija se može samo transformisati.

Novi protesti u BiH su iza ugla, smatra naš sagovornik. Vlast jednostavno ne može ugasiti sve finansijske požare. Novca može nestati čak i za državne službenike.

- Kao prebacivanje sa kartice na karticu, jednog dana će se matematički desiti da oni nemaju para da plate sve i tad mi čekamo promjenu.

(zurnal.info)