Ovim zakonskim rješenjem uređuje se osnivanje, organizacija, nadležnost, ovlaštenja i način rada Posebnog odjela Federalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, osnivanje, organizacija, nadležnost i postupanje Posebnog odjela Vrhovnog suda za korupciju i organizovani kriminal, način izbora posebnog federalnog tužioca za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala, njegovog zamjenika i tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva, način rukovođenja Posebnim odjelom tužilaštva i rad posebnog tužioca, njegovog zamjenika i tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva.
Također, uređuje se način izbora sudija Posebnog odjela suda, saradnja organa uprave, upravnih organizacija i drugih tijela, pravnih osoba i osoba s Posebnim odjelom tužilaštva, ovlaštenja Posebnog odjela tužilaštva spram rada kantonalnih tužilaštava i finansiranje rada Posebnog odjela tužilaštva i Posebnog odjela suda.
Zakon ukupno sadrži 42 člana sistematizirana unutar šest poglavlja. Jedno od njih je posvećeno organizaciji, nadležnostima i djelovanju Posebnog odjela tužilaštva koje treba da predstavlja organizacionu jedinicu Federalnog tužilaštva.
Zakonom je ustanovljena stvarna nadležnost posebnog odjela tužilaštva za istraživanje i krivični progon krivičnih djela organizovanog kriminala, korupcije, zloupotrebe opojnih droga, teških oblika privrednog kriminala, kao i krivičnih djela kojima se ugrožava rad pravosuđa u ovom području.
U cilju efikasnijeg obavljanja funkcije krivičnog progona za ova krivična djela u Zakonu je uređen način rada Posebnog odjela tužilaštva, te način saradnje sa kantonalnim tužilaštvima. Cilj Zakona je da se Posebni odjel tužilaštva može baviti progonom počinioca teških oblika krivičnih djela korupcije i organizovanog kriminala kako bi se ostvarila svrha njegovog donošenja.
U tu svrhu Zakon sadrži i odredbe o obaveznoj saradnji Posebnog odjela tužilaštva sa drugim institucijama javne vlasti.
Značajno je istaći kako su Zakonom uređeni modaliteti efikasnijeg otkrivanja i procesuiranja grupa za organizovani kriminal. Jedan od predviđenih instrumenata se tiče mogućnosti dodjeljivanja statusa saradnika pravosuđa osobama pripadnicima grupa za organizovani kriminal, koje bi svojim iskazom značajno mogle doprinijeti ovom cilju.
Na ovaj način je institut imuniteta od krivičnog progona iz Zakona o krivičnom postupku FBiH, dodatno postupno razrađen i preciziran kako bi se uredila sva bitna pitanja koja su preduvjet njegove efikasne primjene u praksi. Opravdano se može očekivati da će tužioci u postupanju na predmetima organizovanog kriminala ovakvim zakonskim rješenjima dobiti novi instrument koji bi im mogao pomoći u radu na takvim predmetima.
Na koncu, Zakon uređuje procedure izbora i opoziva tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva pri čemu se treba istaći kako su ponuđena rješenja usklađena sa Zakonom o visokom sudijskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine koje je u konkretnom slučaju nadležno za imenovanja tužioca, usaglašavanje unutrašnje organizacije Posebnog odjela tužilaštva i druga srodna pitanja. Uređena su i pitanja organizacije i nadležnosti Posebnog odjela suda pri Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji bi bio nadležan za postupanja u postupcima gdje je Posebni odjel tužilaštva podigao i zastupao optužnicu.
Također, ove odredbe su usaglašene sa Zakonom o Visokom sudijskom i tužilačkom vijeću u pogledu imenovanja sudija u ovom odjelu. Četvrto poglavlje uređuje zaštitu i tajnost podataka i informacija u radu Posebnog odjela tužilaštva i Posebnog odjela suda. Radi se u vrlo bitnim pitanjima, jer je predviđeno da se pred ovim pravosudnim institucijama vode istrage i suđenja za vrlo teška i složena krivična djela čije uspješno procesuiranje uveliko zavisi od osiguranja integriteta svih informacija i podataka koji se tiču tih postupaka.
U okviru petog poglavlja Zakona su uređena pitanja finansiranja rada institucija koje se ustanovljavaju ovim zakonom, uključujući i sredstva za provođenje posebnih operativnih i istražnih radnji kao i plaće tužioca i sudija koji rade u ovim pravosudnim institucijama.
Predstavnički dom Parlamenta FBiH je nakon održane rasprave o Nacrtu zakona o suzbijanu organiziranog kriminala i korupcije usvojio nacrt ovog zakona i istovremeno donio zaključak, prema kojem nacrt ovog zakona može poslužiti kao osnova za izradu prijedloga, te zadužio predlagača da provede javnu raspravu u okviru koje će uzeti u obzir sve sugestije, primjedbe i prijedloge iznijete u javnoj raspravi i one dostavljene u pisanoj formi.
I Dom naroda je obavio raspravu o nacrtu ovog zakona, usvojio predloženi nacrt i odredio javnu raspravu u trajanju od 60 dana. Federalno ministarstvo pravde, kao predlagač ovog zakona, rukovodilo se primjedbama i sugestijama datim tokom rasprave pred oba doma Parlamenta Federacije BiH, kao i onih datih u toku javne rasprave o ovom zakonskom projektu, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
(Fena)
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Pročitajte još