Cefkin objašnjava State Departmentu da su neki bošnjački političari posljednjih godina sebi uzimali više prava da budu zaštitnici Bošnjaka od drugih. Tako su se, izvještava Cefkin, stvorili pojmovi dobrih i loših Bošnjaka.
“'Dobri Bošnjaci', prema ovom stavu, su oni koji ispoljavaju konzervativne političke i religijske ideale. Oni sa umjerenijim i sekularnijim idealima su, implicitno je, 'loši Bošnjaci'”, piše Cefkin koja u nastavku svog izvještaja kako je Mustafa ef Cerić polarizirao Bošnjake nazivajući svakoga ko ga kritikuje “islamofobičnim”.
Teška artiljerija Islamske zajednice
Izvještaj opisuje Radončićev Dnevni avaz kao najjače reisovo oružje koga njegov vlasnik koristi za napadanje protivnika, vrlo često i konkurenciju.
“Ovaj novinski rat, pokrenut najčešće zbog Avazovih poslovnih interesa, pomogao je rasplamsati unutarbošnjačku debatu brže i šire nego što bi to bilo bez Avaza”, izvještava Cefkin i predviđa gdje bi ovakva politika mogla odvest: “U zavisnosti od puta kojim debata krene, ona ima potencijal da na duži period usmjeri bošnjačku politiku u konzervativnom smjeru što bi zakomplikovalo napore za bošnjački kompromis”.
U nastavku izvještaja elaboriraju se iznijeti i sažeti stavovi. Bišnjačka uloga je definisana nastojanjima Srba i Hrvata za autonomijom što je, po Cefkinovom mišljenju, stvorilo “zaštitnike bošnjačkih interesa”. To se prije svega odnosi na Harisa Silajdžića, najvećeg brižnika Bošnjaka koji je u isto vrijeme “često i namjerno poticao strah”. Cefkin smatra da su to isto, ali rjeđe, radili i Sulejman Tihić i Zlatko Lagumdžija.
“U isto vrijeme čelni čovjek Islamske zajednice reis Cerić je promovirao politički identitet zasnovan na “viktimizaciji”. Sjedište američke administracije u Washingtonu se informiše da je Cerić u medijima često govorio kako su Bošnjaci najveće žrtve agresije a medije koji su pisali protiv Turske, islama i Bosne nazivao “islamofobičnim”.
“Reis je po svemu sudeći podlegao političkom strahu, kritikujući ili hvaleći bošnjačke vođe kako je on osjećao da je ispravno”, navodi se u izvještaju i objašnjava da je ovakav stav išao na ruku vodećim bošnjačkim strankama.
Reisov je izum, smatra Cefkinova, javno nazivanje nekoga dobrim i lošim Bošnjakom definišući tako bošnjački identitet po svojoj želji.
“On je podržavao politike koje su konzervativne među sekularnim Bošnjacima, kao što su vjeronauka u vrtićima. Cerić je često koristio svoj ugled i pristup medijima da napada kritičare svog plana, često ističući da mu pozicija omogućava da bude iznad kritike”, piše Cefkinova i dodaje da je koristio islam kako bi napade na sebe nazvao “islamofobičnim”.
U kratkom poglavlju nazvanom “islamofobi su svugdje oko nas” objašnjava se Cerićeva reakcija na pisanje Oslobođenja o novoj zgradi Rijaseta Islamske zajednice. Navodi se nekoliko Cerićevih izjava u medijima i opisuje odbrana “slabih tačaka”.
“Cerić i Islamska zajednica vjerovatno koriste 'tešku artiljeriju' islamofobije da bi branili slabe tačke, tačnije, široko rasprostranjeno mišljenje da njegova administracija novac troši nesavjesno”, navodi Cefkinova u jednoj od svojih opaski.
Djed Alija u depeši
U dijelu izvještaja o Djedu Mrazu u Sarajevu Cefkinova se čak i našalila sa naslovom “Djed Mraz nije došao u grad”. Navodi da ni bošnjačka djeca nisu pošteđena političkih napora da se oblikuje bošnjački identitet. Opisuju se reakcije na uvođenje vjeronauke u vrtiće i progon Djeda Mraza iz njih. Iako je u Jugoslaviji Djed Mraz bio sekularna figura koja je djeci svih religija dijelila poklone, on je, na Cefkinovo, iznenađenje, sada smetnja “dobrim muslimanima”. Za nju je Bakir Hadžiomerović u svojoj emisiji 60 minuta možda ponajbolje opisao bijes građana Sarajeva.
{egida}”Hadžiomerović je direktoricu javne ustanove Djeca Sarajeva, Raziju Mahmutović, opisao kao žestokog protivnika Djeda Mraza. Ironičnim glasom Hadžiomerovć je sarkastično predložio da Mahmutović predstavi lik 'Djeda Alije', aludirajući na starijeg Izetbegovića”{/egida}“Hadžiomerović je direktoricu javne ustanove Djeca Sarajeva, Raziju Mahmutović (u originalnom dokumentu piše Razija umjesto Arzija op.a.), opisao kao žestokog protivnika Djeda Mraza. Ironičnim glasom Hadžiomerovć je sarkastično predložio da Mahmutović predstavi lik 'Djeda Alije', aludirajući na starijeg Izetbegovića”, piše u poglavlju na čijem kraju piše da je “sekularna pozicija izgubila”.
Sukob ovih pozicija u medijima Amerikanci prije svega vide u odnosima Oslobođenja i Avaza. Dok Oslobođenje smatraju umjernim i sekularnim, Avaz i njegovog vlasnika Fahrudina Radončića suprotnom stranom koja radikalizacijom “podiže svoj ulog”.
“U atmosferi pesimizma, stvorenoj i napajanoj nedostatkom političkog ili ekonomskog napretka u državi, insistiranje na važnosti toga da se bude pravilan Bošnjak je stvaranje momenta sile kao političkog alata”, piše Cefkinova i dodaje da efekat straha koriste “neki političari, reis i oportunist Radončić”.
Izvještaj je zaključen strepnjom da bi debata o bošnjačkom identitetu mogla radikalizirati stvari do usijanja i budućnost učiniti nesigurnijom.
Tekst o još jednoj depeši iz sarajevske ambasade možete pročitati na ovom linku.
(zurnal.info)