Richard L. Klein: Zabrinuti smo zbog preuranjene kampanje, govora mržnje i zloupotrebe administrativnih resursa

NDI u svojoj predizbornoj procjeni izdvojio je veliki broj izazova i generalna ocjena je kako je izborni sistem u BiH posljednjih godina uglavnom tehnički dobro organizovan, ali upozoravaju da su ga godinama opterećivale sumnje u manipulacije: od glasanja u ime drugih osoba, preko nepravilnosti na biračkim mjestima, do nepovjerenja u rezultate. Ipak, najviše su se fokusirali na veliku promjenu u provođenju predstojećih izbora uvođenjem modernih izbornih tehnologija, kao što su biometrijske provjere birača, skeniranja listića i elektronski prenos rezultata. Iako su u izvještaju navedeni brojni izazovi u provođenju izbora, analitičari NDI-a posebno skreću pažnju na činjenicu da se ova velika reforma uvodi veoma kasno i da Centralna izborna komisija (CIK) ima malo vremena za testiranje opreme, obuku ljudi, edukaciju građana, zaštitu podataka i pripremu procedura ako tehnologija zakaže.

U interviewu za Žurnal, Richard L. Klein, direktor NDI-ja za izborne programe i međunarodni stručnjak za izbore, koji je bio član NDI PEAM delegacije u BiH posebno naglašava

 Gospodine Klein, u predizbornoj analizi ovogodišnjih opštih izbora u Bosni i Hercegovini NDI je detektovao mnogo problema koji bi mogli uticati na njihovu regularnost, na skali od nula do deset kako prognozirate regularnost predstojećih izbora?

-Iako izvještaj NDI-jeve PEAM misije ukazuje na više izazova, jedna poruka se dosljedno ponavljala u razgovorima delegacije: među mnogim sagovornicima postoji široka podrška uvođenju izbornih tehnologija na dan izbora, kao jednoj od mjera koja može pomoći da se odgovori na dugogodišnje zabrinutosti u vezi s nezakonitim glasanjem, nepravilnim brojanjem glasačkih listića i manipulacijama rezultatima. Istovremeno, sagovornici su ukazali i na zabrinutost zbog kratkih rokova za provedbu, informisanja birača i operativne pripremljenosti. S obzirom na to da je do dana izbora ostalo približno 100 dana, još uvijek se mogu poduzeti smisleni koraci za jačanje povjerenja u izborni proces.

U izvještaju NDI navodi da su izbori 2026. “test demokratskih institucija u BiH”. Šta je po vašoj procjeni danas najveća prijetnja kredibilitetu izbora: politički pritisci, nepovjerenje građana, izborna administracija ili duboke ustavne podjele?

-Međunarodni posmatrači su u ranijim izbornim ciklusima dosljedno ocjenjivali da su izbori koje organizuje Centralna izborna komisija BiH (CIK) bili dobro administrirani. Nedostatak domaćeg političkog konsenzusa o korištenju tehnologije na dan izbora, kako bi se suzbili nezakonito glasanje, nepravilno brojanje glasačkih listića i manipulacije rezultatima, odgodio je njeno uvođenje. Zbog toga CIK sada ima ograničeno vrijeme, osoblje i resurse za provedbu novih tehnologija i za informisanje birača o njihovoj upotrebi. Delegacija je također čula da povjerenje u izbore ne zavisi samo od procedura na sam izborni dan, već i od šireg ambijenta kampanje, djelotvornih institucija, transparentnosti i odgovornog ponašanja svih aktera.

NDI posebno ističe uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranja listića i elektronskog prenosa rezultata. Da li vjerujete da tehnologija može promijeniti političku kulturu u BiH ili postoji opasnost da se i novi sistem pretvori u predmet političkih sumnji?

-Tokom misije, mnogi akteri izrazili su podršku biometrijskoj provjeri birača, skeniranju glasačkih listića i elektronskom prijenosu rezultata, kao alatima koji mogu pomoći u rješavanju dugogodišnjih problema vezanih za integritet izbora. Nijedna tehnologija nije savršena, ali tehnologija na dan izbora može pomoći da se smanje nezakonito glasanje, nepravilno brojanje glasačkih listića i manipulacije rezultatima. Međutim, da bi politički subjekti i građani imali povjerenje u tehnologiju, CIK ne treba samo objasniti kako će ona biti korištena, već i objaviti detaljne podatke o njenom funkcionisanju na dan izbora, naprimjer broj birača potvrđenih biometrijski i broj birača potvrđenih ručno po svakom biračkom mjestu. Potrebno je i sistematsko posmatranje izbora, kako međunarodnih, tako i - što je posebno važno - građanskih posmatrača, poput Koalicije Pod lupom.

U izvještaju navodite da postoji široka podrška građana za izborne tehnologije ali da postoji nedostatak informacija o njihovoj primjeni. Ko je prema vašem mišljenju odgovoran za to što se građani relativno kasno upoznaju sa promjenama koje direktno utiču na njihov način glasanja?

-Delegacija NDI-ja je od širokog kruga sagovornika čula da je nedostatak domaćeg političkog konsenzusa o korištenju tehnologije na dan izbora, kako bi se suzbili nezakonito glasanje, nepravilno brojanje glasačkih listića i manipulacije rezultatima, odgodio njeno uvođenje. Zbog toga CIK ima ograničeno vrijeme, osoblje i resurse za provedbu novih tehnologija i za informisanje birača o njihovoj upotrebi.

Koliko je realno očekivati da CIK BiH uspješno implementira najveću tehnološku promjenu u izbornom procesu ako, kako navodite, ulazi u izbore sa ograničenim kapacitetima, nedostatkom IT stručnjaka i kratkim rokovima?

-Mnogi izborni akteri smatraju da uvođenje tehnologije na dan izbora može ojačati integritet izbora i da to treba biti prioritet svih političkih subjekata. Imajući u vidu da je do dana izbora ostalo približno 100 dana, sve državne institucije trebaju brzo pružiti CIK-u svu potrebnu podršku za provođenje izbora i primjenu tehnologije na dan izbora. Istovremeno, CIK bi političkim strankama i civilnom društvu trebao dati jasne rokove provedbe, informacije o načinu korištenja tehnologije i platformu za redovan dijalog. CIK, političke stranke, organizacije civilnog društva i mediji trebaju se uključiti u široko informisanje birača.

NDI navodi dugogodišnje probleme poput manipulacija biračkim mjestima, zloupotrebe administrativnih resursa i pritisaka na birače. Zašto se, nakon toliko izbornih ciklusa, ti problemi i dalje ponavljaju?

-Tokom misije, sagovornici su izražavali zabrinutost zbog zloupotrebe administrativnih resursa, preuranjene kampanje, govora mržnje i pritisaka na birače. Slične zabrinutosti su već zabilježene i u ranijim izvještajima o posmatranju izbora. Misija nije imala cilj da utvrđuje zašto se ti izazovi ponavljaju. Izvještaj, prije svega, naglašava da jačanje izbornog integriteta zahtijeva dosljednu primjenu zakonskog okvira, jačanje kapaciteta institucija koje nadziru izborni proces, djelotvoran monitoring, blagovremeno rješavanje izbornih sporova i odgovorno ponašanje svih političkih aktera tokom cijelog izbornog procesa.

Svi dosadašnji izbori u BiH su pokazali da birački odbori određuju rezultate izbora i da je to jedno od ključnih razloga kompromitacije izbornih rezultata, šta mislite zašto se taj problem godinama ne rješava?

-Delegacija je od različitih sagovornika čula da su birački odbori bili predmet zabrinutosti u ranijim izbornim ciklusima, posebno zbog percepcije političkog uticaja na njihov sastav. Reforma kojom se uvode nezavisni predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora, koje imenuje Centralna izborna komisija BiH (CIK), kao i ograničenje da članove biračkih odbora mogu predlagati samo stranke zastupljene u odgovarajućem predstavničkom tijelu, smatra se pozitivnim korakom i može doprinijeti većem integritetu biračkih odbora.

Posljednjih godina je bilo mnogo intervencija visokog predstavnika u BiH na izborni proces kao i na postizborne rezultate. Očito da je bila pottrebna uloga stranog faktora da se sam proces kako-tako provede do kraja. Koliko će trenutna kriza sa OHR-om uticati na regularnost izbora?

-Visoki predstavnik imao je ključnu ulogu u usvajanju novih izbornih tehnologija, upravo zbog izostanka domaćeg političkog konsenzusa. Neizvjesnost ili politički sporovi u vezi s Uredom visokog predstavnika mogu otežati predizborni ambijent, naročito ako skrenu pažnju institucija sa praktičnog posla pripreme izbora. Istovremeno, za provođenje izbora odgovorni su CIK i nadležne domaće institucije. Bez obzira na šira politička dešavanja, sve institucije na državnom i entitetskom nivou trebaju hitno pružiti CIK-u podršku potrebnu za provođenje izbora i primjenu tehnologije na dan izbora.

Šovinistički i nerijetko fašistički narativ političara u BiH kojem svjedočimo posljednjih pola godine kao i uvijek do sada služi za homogenizaciju i mobilizaciju biračkog tijela, uglavnom oko nacionalnih i etničkih pitanja. Očito je predizborna kampanja davno počela i šta možemo očekivati kad se vrijeme izbora približi?

-Delegacija NDI-ja boravila je u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru od 14. do 19. juna kako bi procijenila izborni kontekst i pripreme za izbore u tom trenutku. Već sada se u ovom izbornom ciklusu iznose zabrinutosti zbog preuranjene kampanje, govora mržnje i zloupotrebe administrativnih resursa. Pozivamo sve političke subjekte da se javno obavežu da će kampanje voditi u skladu sa Izbornim zakonom BiH, bez govora mržnje, zapaljive retorike, zloupotrebe administrativnih resursa i drugih nepravilnosti.

Kako vi ocjenjujete postojeći izborni sistem u BiH? Koliko je on daleko ili blizu izbornim sistemima u razvijenijim demokratskim društvima?

-Ne postoji savršen izborni sistem koji odgovara svakom društvu. Važno je da izborni sistem bude prilagođen lokalnom kontekstu. U BiH postoje dugogodišnje i široko rasprostranjene zabrinutosti u vezi s nezakonitim glasanjem, nepravilnim brojanjem glasačkih listića i manipulacijama rezultatima. Uvođenje tehnologije na dan izbora može pomoći da se ti problemi adresiraju, da se ojačaju učešće, transparentnost i odgovornost, kao i veće povjerenje javnosti u demokratske institucije zemlje.

Sve se glasnije traži uvođenje jednonacionalnih izbornih jedinica, koliko su one stvarna potreba ili je to samo uvod u definitivnu podjelu zemlje?

-PEAM misija nije ocjenjivala prijedloge budućih ustavnih reformi ili reformi izbornog sistema, osim onih koji su neposredno relevantni za administraciju izbora 2026. godine. Izvještaj je fokusiran na praktične preporuke koje mogu ojačati kredibilitet predstojećeg izbornog procesa u okviru važećeg pravnog okvira.

Organizacije civilnog društva koje prate izbore u BiH iz ciklusa u ciklus najrealnije prikazuju ambijent u kojem se oni odvijaju. Ipak, čini se da svi ti uočeni nedostaci i nepravilnosti služe samo za izvještaje donatorima i međunarodnim organizacijama koje se ovim bave. Kako povećati uticaj neovisnih monitora izbora?

-BiH ima veoma kredibilne i tehnički osposobljene organizacije civilnog društva i građanske posmatračke organizacije, posebno Koaliciju Pod lupom, koje rade na jačanju kredibiliteta izbora i prate sve aspekte izbornog procesa. Posmatrači izbora, između ostalog, djeluju odvraćajuće na izborne prevare i ukazuju na manipulacije kada se one dogode. Time se jačaju transparentnost, učešće i odgovornost u izborima. Iako CIK prima izvještaje građanskih posmatrača, oni nemaju formalno pravo da pokreću pitanja ili prigovore. Pored toga, proces akreditacije posmatrača previše je opterećujući i treba ga pojednostaviti.

Kada pogledate cijeli izborni ciklus — od kampanje, medija, finansiranja stranaka, glasanja i brojanja — koji dio procesa u BiH trenutno predstavlja najveći rizik za demokratski integritet izbora?

-Delegacija je zabilježila širok spektar izazova za izbore u BiH. Ipak, korištenje tehnologije na dan izbora može smanjiti dugogodišnje i široko prisutne zabrinutosti u vezi s nezakonitim glasanjem, nepravilnim brojanjem glasačkih listića i manipulacijama izbornim rezultatima. S obzirom na to da je do dana izbora ostalo približno 100 dana, biće potrebni usklađeni i koordinirani napori ne samo CIK-a, već i svih političkih subjekata, civilnog društva i medija, kako bi birači bili informisani o tome kako će nova tehnologija uticati na način na koji glasaju na izborni dan.

Ako biste morali izdvojiti jednu stvar koju bi domaće političke elite morale uraditi prije oktobra 2026. kako bi građani ponovo vjerovali izborima, šta bi to bilo?

-Postoji široka podrška korištenju tehnologije na dan izbora kao načinu da se pomogne u borbi protiv nezakonitog glasanja, nepravilnog brojanja glasačkih listića i manipulacija rezultatima. Svi politički subjekti trebaju aktivno i javno podržati uvođenje te tehnologije. Osim toga, s obzirom na to da je do izbora ostalo približno 100 dana, sve institucije na državnom i entitetskom nivou trebaju hitno pružiti CIK-u svu potrebnu podršku za provođenje izbora i primjenu tehnologije na dan izbora.

(zurnal.info)