Zakon je prepisan i pun rupa, postupci su komplicirani a krivica teško dokaziva

U Federaciji bi policija i tužilaštva uskoro mogli početi oduzimati imovinu stečenu na nelegalan način ukoliko Parlament usvoji zakon koji im je predložila Vlada. Bit će to prvi put u ovom entitetu da se ozbiljno provjerava imovina sumnjivog porijekla ali samo ukoliko zakon bude dovoljno dobar i uspije građanima vratiti ono što su kriminalci ukrali. Republika Srpska ovaj zakon ima već dvije godine ali još uvijek nema rezultata. Do sada je zbog sumnje blokirana imovina vrijedna oko 26 miliona maraka ali nijedan slučaj nije završio presudom niti je imovina trajno oduzeta.

O zakonu se u Federaciji govorilo godinama ali on nikada nije bio razmatran niti na sjednicama Vlade ni Parlamenta. Zastupnici SDP-a, dok su bili u opoziciji, često su tražili usvajanje ovog zakona ali bez uspjeha. Nermin Nikšić, premijer Federacije, potrošio je godinu dana prije nego što je pod pritiskom javnosti i ultimatumom Željka Komšića, člana Predsjedništva, predstavio svojim ministrima Nacrt zakona o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i prekršajem u Federaciji BiH, kako je puno ime ovog teksta. Zakon nudi nekoliko novina poput pokretanja finansijske istrage, zaplijene i oduzimanja imovine u čije se porijeklo sumnja i osnivanje Agencije za upravljanje oduzetom imovinom.

Prepisani zakon

Žurnal je uz pomoć pravnika Transparency Internationala analizirao da li će dugo najavljivani zakon Federaciji omogućiti da vrati imovinu sumnjivog porijekla.
- Sam tekst zakona nije loš, vidi se da je odnekud ili prepisan ili dobro parafraziran i prilagođen lokalnoj situaciji – objašnjava pravnik Nebojša Milanović.

Milanović je na prvi pogled uočio ozbiljan propust u tekstu.
- Meni se čine problemi koji se tiču krajnje nejasne uloge optuženog i uopšte njegove uloge u tom postupku. Čini mi se da se prelako prešlo preko zagarantovanih prava optuženog/osumnjičenog. Kada se izda naredba za provođenje finansijske istrage osumnjičenog nema nigdje, pa čak protiv ove naredbe nije dozvoljena žalba. Tek protiv presude o oduzimanju imovinske koristi dozvoljena je žalba – objašnjava Milanović.

On smatra da se ovim prijedlogom dobro riješio problem prenosa sumnjive imovine na rodbinu i prijatelje, kakvih je slučajeva u Federaciji bilo na desetine i sa čim su se do sada kriminalci olako izvlačili.

Ništa od federalnog USKOK-a

Kada je zakon predstavljao novinarima Nikšić je rekao da želi stvoriti agenciju po uzoru na hrvatski USKOK ali je već u Parlamentu istakao da “agencija nema bilo kakve istražne ovlasti u domenu otkrivanja nezakonite imovinske koristi”.
- Agencija u samom postupku oduzimanja imovine/imovinske koristi nema nikakve uloge. Tek kada se imovina oduzme, daje se na raspolaganje Agenciji koja je ustvari samo depozitar imovine i stara se o prodaji imovine (raspolaganju imovinom) – kaže Milanović i dodaje da se moraju otkloniti takozvane rupe u zakonu: Naime, nije cilj da se oduzme imovina stečena krivičnim djelom a da to oduzimanje bude praćeno nezakonitostima i greškama u postupku. Cilj je, barem kako ja razumijem, da se kada su ispunjeni uslovi, provede na zakonu utvrđena procedura i dođe do cilja.

Do usvajanja zakona još uvijek je dug put. Vlada sada mora doraditi tekst na osnovu diskusije u kojoj je učestvovalo oko 40 parlamentaraca i vratiti zakon na usvajanje. Tu je i 60 dana javne rasprave u zakonu i tek na kraju njegova potvrda u oba doma Federalnog parlamenta. Tek kada se zakon počne primjenjivati, smatra Milanović, dobit ćemo odgovor koliko je on zaista dobar i učinkovit.
- Biće ovde i ustavnih tužbi i apelacija Ustavnom sudu BiH tim prije što Zakon ne polazi od uobičajene pretpostavke o nevinosti izvršioca krivičnog djela već obrnuto, onaj ko je osumnjičen treba da dokaže zakonitost svojih primanja kojom bi objasnio svoju imovinu. Da budem jasan, ovaj zakon ne tretira pitanje oduzimanja predmeta sa kojim je izvršeno krivično djelo (pištolj, nož , droga, i drugo) ili koja su nastala izvršenjem krivičnog djela (proizvedena droga, falsifikovana isprava) već ulazi pomalo u sivu zonu kojom treba dokazati da je izvršenjem krivičnog djela stečena nezakonita imovinska korist a koja je kasnije upotrebljena za sticanje neke druge, uglavnom zakonito stečene imovine, s tim da je izvor sredstava nezakonito stečen. Iako na prvi pogled sve izgleda lako, ovi postupci će bio veoma teški i država će se često naći u situaciji da ne može da dokaže to što tvrdi.

Svi parlamentarci su bez rezerve podržali jedan ovakav zakon i pohvalili premijera na prijedlogu ali su uputili ozbiljne zamjerke na jedan od najvažnijih zakona u svom mandatu koga su, po riječima Nikšića, bez naknade pripremali mladi pravnici. Prenosimo neke od najzanimljivijih komentara poslanika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije.

Nasir Beganović: Ovo nije zakon za učenje o pravu

“Uvaženi premijer bi trebao na nekim benignijim zakonima dati tim nekim mladim pravnicima “pro bono” da se malo uče na pravu, a ne na ovako bitnim zakonima.”

Ismet Osmanović: Malo ste nam prebogati

“Ako nema dokazanog krivičnog djela, pravosnažno dokazanog krivičnog djela ili prekršaja ne može se oduzimati ničija imovina, jer ne možemo po procjeni raditi. Ne možemo kazati eto mi nismo dokazali vama krivično djelo ili prekršaj ali vi ste ovako malo prebogati pa mi sumnjaima i mi ćemo vama oduzeti imovinu.”

Mirza Ustamujić: Šta ako Lijanović ovim zakonom uništi konkurenciju

“Dakle, možemo imati direktora koji može donijete određene odluke, prouzrokovati štetu za koju neće on odgovarati, nego će odgovarati Federacija.

Posmatrajte situaciju danas koju imamo u Vladi – vrlo plastičan primjer ću da vam dam. Imate ministra koji ima kompaniju svoju, bavi se mesnom industrijom. Zamislite da Vladi kaže da postavi direktora, dakle, podobnom čovjeka koji će sjediti na čemu ove agencije koji će tražiti od suda ili usloviti da kaže da njegova konkurencija – mesna industrija Ovako ili Brajlović – mu ne odgovara i da oni izreknu, jer se kaže u jednom članu: “U cilju osiguranja imovinske koristi za koju se sumnja da je pribavljena krivičnim djelom tužilac može prije, u toku ili nakon okončanja krivičnog postupka privremeno iskoristiti osiguranje privremene mjere”. Dakle šta to znači? To znači da po nalogu ministra neko ko je njegov čovjek koji je poslan u agenciju može pokrenuti privremenu mjeru, izuzeti imovinu i držati je 60 dana. Znate šta 60 dana znači za nekog privrednika koji ima konkurenciju, šta znači za njegove dobavljače koji se nalaze tu sa strane? Mislim da tu postoji realna opasnost.”

Adil Lozo: Ne možemo suditi mrtvima

“U odnosu na postojeće zakone želim da podsjetim uvaženi Dom da krivično zakonodavstvo BiH ne poznaje utvrđivanje postojanja krivične odgovornosti za osobe koje nisu dostupne organima gonjenja, koje nemaju mogućnost da se pojave na sudu niti postoji mogućnost utvrđivanja krivične odgovornosti posthumno kako bih to pojednostavio kako je to rješenje dato u ovom zakonu. Ne znači da mi ne možemo naći rješenje koje bi vjerovatno bilo u smislu da sud utvrdi da bi određenim radnjama bilo počinjeno krivično djelo što nije utvrđivanje da je počinjeno krivično djelo i što nije stavljanje hipoteke osobi koje više nema, umrla je, odnosno njeni nasljednici koji nemaju mogućnost da iznesu adekvatnu odbranu”

Munib Jusufović: Vlada ne upravlja USKOK-om

“Ovdje je nešto izmiješano od susjednih zemalja, od USKOK-a, nešto malo Specijalnog suda Tužilaštva u Srbiji – ima miksa ovog i onog. Ako hoćete USKOK, onda morate znati u kojem je on sistemu. Nije on u sistemu Vlade i ne upravlja Vlada sa njim nego u okviru institucije koja se zove Državno odvjetništvo. Ovdje to nije jasno”

Safet Halilović: Ovo su nebuloze

“U članu 7., 3. poglavlja govori se o cilju finansijske istrage. Da kažem da takav pojam u krivičnom pravu je nebuloza. Ne postoji tako nešto. U krivičnom pravu u krivičnom procesnom zakonodavstvu postoji istraga koja prethodi optužnici a nikako ovako. U članu 28. petog poglavlja govori se o tome da direktori i zaposlenici Agencije nemaju status državnih službenika i namještenika. To je jedna kripto norma. Šta su oni a imaju praktično status sudije i tužilaca?
Mislim da javna rasprava eksperata može dati odgovore na ova pitanja koja smo problematizirali, a ja sam već konsultovao neke eksperte iz oblasti koji kažu da ni čak 300 amandmana ne mogu ovakav jedan loš prijedlog učiniti funkcionalnim”

Ibrahim Nadarević: Zakon se mogao zvati “Svevlad”

“Zakon, ima jedan čovjek koji se zove: “Svevlad u BiH”, ime mu je takvo. Ovaj zakon ima ambiciju da to bude. Mogao se tako zvati “Svevlad”. Ako bi on ovakav postao zaista obavezujući, ja mislim da u mnogim sadržajima on ne bi bio po volji jer je u svojim odredbama u suprotnosti sa određenim pravnim aktima, propisima, prije svega sa zakonima u Federaciji. I to pošto mi počesto u ovom domu znamo citirati latinske izreke, ima jedna koju sam ja dva-tri puta ovdje citirao, zove se “redactio apsurdum” - svođenje na kontradiktornost.

U članu 15. - to su nonsensi – ja ne poznajem takvu pravnu praksu kod nas. Do konačnosti rješenja valjda ne bi trebali to raditi, je li? Valjda nakon konačnosti rješenja, pravnici bolje to znaju. Ja nisam pravnik, ali eto, kažnjavali su me pa sam znao to, naučio.

E sad, kaže u članu 36., “Novčana sredstva dobijena od prodaje, agencija drži na posebnom računu do konačne odluke suda o njenom porijeklu. Ova novčana sredstva mogu se oročavati isključivo kod banaka u većinskom vlasništvu Federacije.” Federacija ima više računa budžeta i nijedan nije u banci sa većinskim vlasnikom Federacije. Nisam baš siguran da mi baš imamo jednu banku da je većinsko vlasništvo naše, a imamo koja ne posluje. Imamo Razvojnu banku koju ćemo vjerovatno pokušati rastočiti na sve načine.”

Amela Mešić: Šta raditi sa imovinom?

“Ovdje se u ovim članovima ne tretira takva krupna , vrlo vrijedna imovina i na koji način sa njom postupati, kako se ona prodaje? Šta se radi s njom? Da li se ona automatski uknjižava u vlasništvo Federacije? Kako se ona iznajmljuje, šta raditi s takvom imovinom?”

Safet Kešo: Zašto da im halalimo

“U članu 30., u tački 3., kaže se: “U slučaju da Vlada Federacije BiH dva puta uzastopno ne prihvati izvještaj o radu agencije pokreće se procedura smjene direktora o čemu odlučuje Vlada Federacije.” Zašto dva puta uzastopno? Znači dozvolit ćemo jednom da naprave čuda tamo, pa ćemo to halalit i kazat ćemo, eto, dat ćemo vam još jednu priliku, a zašto? Zašto bismo davali ikom priliku ko se ne pokaže da je kada u toku jedne godine, odnosno uraditi posao kako valja.”

(zurnal.info)