DODJELA KONCESIJA U KANTONU 10: Zakon o koncesijama ili zakon o otimačini?

Prema dostupnim podacima, koje iznosi Aarhus centar u Bosni i Hercegovini, na jugozapadu države planirana je ili već započeta izgradnja čak 18 vjetroparkova sa više od 300 vjetroturbina i 12 solarnih elektrana, uglavnom na državnom zemljištu dodijeljenom kroz koncesije. Ekspanzija energetskih projekata, prvenstveno vjetroparkova i solarnih elektrana dešava se na obodima kraških polja koja predstavljaju jedinstveni i izuzetno osjetljiv prirodni sistem, upozoravaju iz Aarhus centra:
-Ovakav obim zahvata, realizovan bez provođenja adekvatnih javnih rasprava i bez stvarnog uključivanja lokalnog stanovništva, kao i bez nezavisnih stručnih studija i sveobuhvatnog sagledavanja utjecaja na okoliš, izaziva ozbiljne sumnje u zakonitost i legitimnost procesa dodjele koncesija. Lokalno stanovništvo tvrdi da nije bilo pravovremeno i transparentno informisano niti pozvano da učestvuje u procesu odlučivanja, što predstavlja grubo kršenje osnovnih principa javnog učešća zagarantovanih Aarhuskom konvencijom.

Smatraju da, osim socijalne i pravne dimenzije, zabrinjava i ekološki aspekt ovih projekata:
- Jugozapadna Bosna i Hercegovina leži na kraškom vodonosnom sistemu koji čini jedno od najvećih i najvažnijih podzemnih ležišta pitke vode u Evropi, hidrološki povezano s Buškim jezerom, rijekom Cetinom i širim dinarskim vodonosnim sistemom. Intenzivna gradnja, miniranja i teški građevinski zahvati u poroznom kršu nose visok rizik trajnog narušavanja kvaliteta i količine podzemnih voda, što bi moglo imati nesagledive posljedice za cijeli region.

pomoćnik načelnika Tomislavgrada prijavljen Poskoku'Ćićko' nastavio gradnju solara unatoč poništenju dozvole

Sredinom oktobra u Tomislavgradu je održana javna rasprava o Nacrtu zakona o koncesijama. Ministar privrede Kantona 10 Miroslav Jaglica rekao je kako je nacrt “nužan iskorak”, ali su učesnici ove rasprave, između ostalih i predstavnici civilnog sektora – zakon nazvali katastrofalnim i protivustavnim. 
-Ovaj zakon nije pisan za narod, nego za koncesionare. A to znači – protiv naroda – poručila je na raspravi Anđa Ćosić iz Koalicije za odgovornu demokraciju (KOD).

Ona je navela da zakon omogućava dodjelu koncesija bez javnog konkursa, automatizma produženja ugovora i “prešutne saglasnosti” općina ako se ne očituju u roku 45 dana. Navela je primjer vjetroelektrane Jelovača, gdje mjesečna naknada lokalnoj zajednici iznosi tek 0,26 posto prihoda, a investitor zarađuje milione. Zahtjeva na održanoj javnoj raspravi odnosili su se na to da se u zakon ugradi obaveza minimalne naknade lokalnim zajednicama, provede javno savjetovanje prije dodjele koncesije ali i zabrane projekti od kojih lokalna zajednica neće imati konkretnu korist:
-Zakon koji ne štiti ljude i njihovu zemlju ne može se zvati zakon o koncesijama. To je zakon o otimačini – rekla je. 

Grupa Mladi Buškog Blata također traži moratorij na sve aktuelne koncesije, ponovno pisanje zakona uz učestvovanje struke i javnosti, te žele zakon koji će “štititi njihov kraj a ne ga prodavati”. Navode da, poređenja radi, u cijeloj Hrvatskoj ima 27 vjetroparkova, a samo na području ovog kantona već je isplanirano 28:
-Ako im sada ne stanemo ukraj, ostat ćemo bez svakog brda i svakog daha vjetra koji nije na prodaju.



Iz Aarhus centra također upozoracaju da Nacrt novog Zakona o koncesijama Kantona 10 ne pruža dovoljne garancije da će postupci dodjele i praćenja koncesija biti vođeni na transparentan, pravedan i participativan način. Zakon mora jasno definisati ulogu javnosti, omogućiti učešće građana u svim fazama koncesionog postupka, te osigurati objavu svih relevantnih informacija, od javnih poziva i ugovora do visine naknada i izvještaja o izvršenju obaveza:
-Neophodno je uspostaviti javni registar koncesija, dostupan u otvorenom i u čitljivom formatu, kao i mehanizme nadzora i odgovornosti u slučajevima nepravilnosti, korupcije ili ugrožavanja okoliša. Bez takvih mjera, sistem koncesija ostaje podložan zloupotrebama i odlučivanju bez saglasnosti javnosti. Bez uspostave ovih standarda, koncesioni postupci ostaju otvoreni za zloupotrebe, korupciju i odluke donesene bez saglasnosti javnosti, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije.

Nina Kreševljaković iz ovog centra poručuje kako se energetska tranzicija u Bosni i Hercegovini ne može graditi na netransparentnosti i ignorisanju glasova lokalnih zajednica:
- Umjesto stihijske dodjele koncesija i projekata koji prijete da unište osjetljive kraške ekosisteme, potrebno je uspostaviti jasan, otvoren i pravedan sistem odlučivanja. Građani imaju pravo da znaju šta se planira na njihovoj zemlji, kakve će posljedice to imati i da učestvuju u svakoj fazi postupka. Kada se odluke donose iza zatvorenih vrata, gubi se povjerenje, a posljedice snose i ljudi i priroda.
Aarhus centar u BiH poziva kantonalne, federalne i državne institucije da hitno preispitaju postojeće koncesije, zaustave projekte koji nemaju adekvatne studije utjecaja na okoliš, te osiguraju da se glas građana konačno čuje i uvaži.

Istovremeno, Transparency International podnio je tužbu Kantonalnom sudu u Livnu protiv Ministarstva privrede Kantona 10 zbog skrivanja informacija o uplaćenim koncesionim naknadama. Ključni podaci o radu koncesionara kriju se od javnosti. 

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U BiHVažniji je profit investitora, nego zakoni EU

(zurnal.info)