Zašto ambasador Moon ignorira Dodika: Tri velike laži predsjednika Republike Srpske

Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Patrick S. Moon potvrdio je da se tokom posjete Banjoj Luci neće sastati s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, jer su ti sastanci, kako je rekao, postali frustrirajući, jer Dodik jedno kaže danas, a nakon toga nešto sasvim drugo.

- Imali smo jako puno sastanka s predsjednikom Dodikom u prošlosti. Iskreno govoreći malo je frustrirajuće. On vam kaže jednu stvar na sastancima, a dva dana kasnije kaže nešto sasvim drugačije - kazao je Moon u izjavi novinarima.

On kaže da se nada kako to ne znači i da Dodik više nije prihvatljiv sagovornik za američku amabasadu.

Moon ističe da američka ambasada ima mnogo interakcije s SNSD-om i zainteresirani su da vlast ovdje funkcionira na način da se zadovoljavaju potrebe građana.

- SAD imaju jako puno aktivnosti širom RS-a, dobrih prijatelja i izgrađenih odnosa i nastavit ćemo raditi u najboljem interesu svih građana i mi ćemo nastaviti raditi taj posao - kazao je američki ambasador. 

Ponovio je da američku ambasadu interesiraju konkretne stvari, kako će funkcionirati Vlada RS, koje će aktivnosti preduzimati, kako će rješavati problem…

Žurnal je analizirao o čemu su to Moon i Dodik razgovarali na dosadašnjim sastancima i šta je bilo dogovoreno a nije urađeno.

Arhiva vijesti kaže da su se njih dvojica posljednji put sastala sredinom novembra 2012. godine u Banjoj Luci.

Kao i na većini prethodnih sastanaka najviše se razgovaralo o provedbi presude u slučaju Sejdić i Finci ali i putu BiH prema članstvu u NATO-u. Moon i Dodik su razgovarali o rješavanju problema vojne imovine, što je davno dogovoreno ali Dodik nikada nije ispoštovao svoj dio dogovora.

Na njihovom sastanku dva mjeseca prije toga, tokom septembra 2012. godine, teme nisu bile bitnije drugačije ali je fokus bio na usvajanju zakona o popisu, državnoj pomoći i ponovo presudi iz Strazbura.

Vojna imovina ponovo je bila jedna od tema. U posljednjih nekoliko godina ova je tema bila nezaobilazna na sastancima američkog ambasadora i predsjednika Republike Srpske. Zbog toga je to vjerovatno najveći razlog zbog kojeg je Moon odlučio ignorisati Dodika tokom svoje posjete Banjoj Luci.

Žurnal je analizirao Moonove izjave u proteklih pola godine, saopštenja ambasade i Dodikovo ponašanje koje je moglo razljutiti ambasadora i njegovo osoblje. Donosimo tri najvjerovatnija razloga Moonovog nezadovoljstva.

Vojna imovina i NATO: Dodik je isključivi krivac

Govoreći u emisiji Recite Al Jazeeri u januaru, Patrick Moon je naglasio kako su BiH ima dva prioriteta – priključivanje NATO-u i Evropskoj uniji. Kada je nastavio nabrajati prioritete, odmah nakon provođenja presude u slučaju Sejdić-Finci, Moon je naveo rješavanje problema vojne imovine, najvažnijeg pitanja prije ulaska u NATO.

Moon je rekao kako je rješenje dogovoreno još u martu 2012. godine što su svi potpisali i jasno rekli šta će uraditi.

“U maju prošle godine su se sastali i zaključili kako predsjednik Dodik zahtijeva da rješenje uključuje i registraciju državne imovine”, kazao je u emisiji Moon i dodao kako od tada nije urađeno ništa i kako ne shvata zbog čega je tako: Koliko sam razumio, predsjednik Dodik se uzdržao od učešća u bilo kakvim aktivnostima u pravcu provođenja prošlogodišnjih odluka. 

Na direktno pitanje da li je Dodik jedini krivac Moon je odgovorio da je razgovarao sa ostalim političarima i da su oni spremni krenuti naprijed ali da predsjednik Dodik stalno nalazi nove izgovore zbog čega se to ne može implementirati. 

“Iskreno, ja ne razumijem te izgovore”, izjavio je u emisiji Recite Al Jazeeri.

Prije nekoliko dana je u intervjuu za Avaz ponovio svoje stavove i ponovo bio jasan o krivcu.

“Dodik je taj koji blokira”, rekao je Moon i ponovo sebi postavio pitanje zašto je tako: Ne znam, jer je to u njegovom interesu i interesu RS. 

Crkva kod Potočara: Prekršeno obećanje

Američka ambasada u BiH nedavno je oštro reagovala na početak izgradnje crkve u Budaku u Srebrenici. 

“Svrha izgradnje crkve u čijoj blizini nema značajnije naseljenog mjesta, a koja je tako blizu bivše masovne grobnice i Memorijalnog centra srebreničkog genocida, je provokacija, i ne služi legitimnim potrebama vjernika”, pisalo je u saopštenju ambasade uz napomenu da je Srebrenica nudila drugu lokaciju za crkvu u Dugom polju gdje bi bila bliže pravoslavnoj zajednici.

Iz ambasade su bili jasni kako bi crkva ometala pravo porodica stradalih da u miru posjećuju Memorijalni centar i dostojanstveno sahranjuju članove svojih porodica.

Kategorično su zatražili da vlasti u Republici Srpskoj obustave gradnju i razgovaraju sa predstavnicima opštine o prikladnijoj lokaciji.

“Pozivamo vlasti Republike Srpske i crkvene vlasti da obustave gradnju i da  počnu razgovоre sa predstavnicma opštine o prikladnijoj lokaciji koja bi istinski služila potrebama vjernika i koja bi istovremeno poštovala spomen na žrtve genocida”, navodi se u saopštenju ambasade.

Dodik je izbjegavao javno govoriti o gradnji crkve ali je kroz podršku vlasti u ovom entitetu nezvanično podržao njenu izgradnju. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, u sastavu Vlade čijeg je mandatara imenovao Dodik, odobrilo je sve potrebne dozvole za gradnju crkve.

Nedvosmislene zahtjeve i molbe američke ambasade Dodik je u potpunosti ignorisao.

U initervjuu za Avaz Moon je ponovio kako smatra da je ponovna gradnja crkve na Budaku provokacija.

“Mi smo dobili uvjerenja iz Banje Luke da se to neće desiti”, izjavio je Moon: Ali desilo se. 

Svjedočenje u Haagu: Odbrana SDS-a

Američki ambasadori u BiH nakon rata nisu krili odbojnost prema SDS-u zbog ratnog bremena ove stranke. Svojim posjetama Potočarima, kada se priključivao Maršu mira, Moon je javno pokazao stav o tome šta se u Srebrenici dogodilo 1995. godine. Slične stavove je imao i Dodik – prije deset godina. Sadašnji predsjednik Republike Srpske danas ima potpuno drugačiju priču. Njegovo negiranje genocida nije ništa novo ali zato jeste javna podrška ponašanju SDS-a tokom rata, tačnije njegovog tadašnjeg prvog čovjeka Radovana Karadžića.

Uz pravdanje tadašnjeg ponašanja SDS-a i krivljenje isključivo SDA i Alije Izetbegovića za rat u BiH Dodik je na kraju rekao nešto što bi moglo biti najinteresantnije nakon Moonovog odbijanja da se sastane sa Dodikom.

Kada ga je tužilac Alan Tiger upitao o njegovoj izjavi iz 2001. godine kada je optužio SDS za organizovanje i učešće u zločinima, Dodik je sam priznao razlog zbog kojeg se Moon ne želi sastati sa njim.

“To je bio politički govor koji ne mora biti zasnovan na činjenicama”, izjavio je Dodik u Haagu.

Tužilac je podsjetio i na Dodikove izjave iz 2003. godine kada je optužio Karadžića da je uzeo 39 miliona njemačkih maraka iz budžeta Republike Srpske ali se Dodik nije mogao sjetiti tih izjava.

(zurnal.info)