Poplave ovog obima u Bosni i Hercegovini se nisu mogle spriječiti ali smo mogli biti daleko spremniji za njih da su vlasti poslušale prošlogodišnji izvještaj revizora.
Federalni revizori su početkom 2013. godine objavili izvještaj Prevencija poplava u Federaciji u kojem su detaljno istražili koliko dobro nas vlast štiti od poplava. Zaključak ovog izvještaja od 50 stranica u jednoj bi rečenici glasio: voda i novac bez kontrole cure na sve strane!
Vlasti u Federaciji ne rade ništa ili gotovo ništa da spriječe poplave. Revizori su izračunali da će im trebati 40 godina da ovim tempom dođu tek do zadovoljavajućeg stepena zaštite od poplava.
Izvještaji iz poplavljenih bosanskohercegovačkih gradova pokazuju da vlasti nisu poslušale preporuke revizora. Podsjećamo na Žurnalovu priču prije više od godinu dana!
Ranije poplave nisu nas naučile ničemu
“U situaciji kada svaki nivo vlasti na različit način planira i provodi mjere zaštite na vodotocima koji pripadaju jednom slivnom području, bez koordiniranih planova i akcija dovodi do 'bacanja novca niz vodu'”, pisali su revizori prije više od godinu dana.
Kada to kažu revizori misle na primjere rijeka baš poput Spreče gdje se ne zna ko šta treba raditi. Posljednjim Zakonom o vodama u Federaciji, sve su rijeke podijeljene na prvu i drugu kategoriju. Jednom upravljaju kantoni a drugom entitetski nivo. Federacija tako upravlja rijekom Sprečom nizvodno od ušća Jale a Tuzlanski kanton uzvodno od ušća.
Ako slučajno imate zemljište uz rijeku čiji je dio u nadležnosti kantona, onda ste prepušteni sami sebi. Iako kantoni dobijaju najviše novca, čak 45 posto od svih vodnih naknada, najmanje ulažu u zaštitu od poplava. Kantoni su u 2009. i 2010. godini dobili više od 36 miliona maraka od naknada. Štete od poplava u istoj godini su dostigle gotovo 100 miliona a svi kantoni zajedno su uložili jedva nešto više od tri miliona da zaštite svoje stanovnike od poplava. Svaki kanton sam određuje koliko će procenata od naknade uložiti u zaštitu od poplava i taj se iznos kreće od nula do deset posto. Livanjski kanton tako u 2010. godini nije uložio ni marke iako je krajem te godine bilo šteta od poplave. Jedino je Posavski kanton uložio svih 500.000 maraka od naknada u zaštitu.
“Ako na to dodamo i činjenicu da kantoni većinom ni nemaju potpune podatke o štetama, dobijamo stvarnu sliku neefikasnosti cijelog sistema”, piše u izvještaju revizora.
Piše i to da su kantoni dobili 20 miliona više nego po ranijem Zakonu o vodama. Samo je 16 posto ili tri miliona potrošeno za zaštitu od poplava.
Kada su Nermin Nikšić i Jerko Ivanković-Lijanović u februaru 2012. godine umirivali građane da su spremni za poplave kada se veliki snijeg bude topio, ustvari su samo pravili predstavu za javnost. Federacija nije spremna za velike kiše ili topljenje dvometarskog snijega jer se godinama ulaže manje od minimuma da se kuće i imanja uz rijeke zaštite od poplava. Takvi su bili zaključci izvještaja revizora.
Prud kod Save i Sarajevsko polje bi poplavili i sa daleko boljom zaštitom od poplave od one koju sada imamo. Kao i njive uz rijeku Spreču kod Gračanice, o čemu smo pisali u prvom dijelu teksta o zaštiti od poplava u Federaciji. Međutim, puno više se moglo uraditi da se zaštiti imovina stanovnika ovih krajeva i da poplave budu manje.
Loš zakon
Stručnjak Enes Alagić kaže da se tokom proteklog rata nasipi na rijekama nisu oštetili.
- Pokvarilo se što dugo nije bilo nikakvih sredstava za održavanje proticajnog profila vodotoka – kazao je za Žurnal Alagić i objasnio da voda donosi razne materijale sa sobom koji, ukoliko se ne vade iz vode, smanjuju korito što znači da će se rijeka brže izliti iz korita.
Federacija je usvojila plan kojim bi tokom 23 godine trebala uložiti oko 380 miliona maraka da bi se dostigao odgovarajući sistem zaštite od poplava.
Procjene Agencija za vodno područje rijeke Save su da za ovaj posao treba više od 620 miliona maraka, kaže Alagić, zamjenik glavnog rukovodioca odbrane od poplava.
- Već je izvjesno da će doći do prolongiranja svih ovih rokova – kaže Alagić i komentariše procjene revizora da će ovim tempom trebati 40 godina da se izgradi optimalna zaštita od poplava: Vidite da ste tako kratki sa novcem da je i ovih 40 godina optimistično.
Agencija u kojoj radi svake godine dobije oko 14 miliona maraka.
- Ne možemo sve dati u zaštitu od voda – objašnjava Alagić i dodaje da Bosna i Hercegovina ulaže mnogo manje novca od Hrvatske: Zapanjit ćete se - to nije dva ili tri puta manje, to je 20 i 30 puta manje.
Premijer Federacije i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su napravili plan u februaru 2012. godine, strahujući da će veliki snijeg dovesti do poplava. Revizori su bez dileme utvrdili da je tada već bilo kasno da se uradi bilo šta osim da se pomogne ljudima kojima je poplavljena kuća ili imanje.
“U vrijeme poplava nije moguće i kasno je provoditi prvu pripremnu fazu i osigurati spremnost postojećih vodozaštitnih objekata koji imaju najmenu ublažavanja poplavnog rizika”, upozoravaju revizori.
Za ozbiljnu zaštitu od poplava potrebno je mnogo više, prije svega novca, koga premijer i ministar nisu osigurali.
“Stručnjaci su između ostalog istakli da sadašnji sistem zaštite od poplava u Federaciji BiH nije uspostavljen na način da omogućuje efikasno i efektivno provođenje preventivnih mjera”, pišu revizori i daju dodatno pojašnjenje.
“To se prije svega odnosi na podijeljenost površinskih voda na kategorije, te nejasnih i nedorečenih odgovornosti različitih nivoa vlasti koji upravljaju vodama u Federaciji, kao i rasparčanost sredstava od vodnih naknada.”
Stalni problemi u Sarajevu
Jedno od gusto naseljenih mjesta gdje su poplave redovne je Sarajevsko polje. U Agenciji su svjesni ovog problema, ali kažu da za sada mogu jako malo uraditi. Poplave u ovom polju nisu strane starijim stanovnicima čije kuće su izdignute od zemlje pa ih rijetko koja poplava može iznenaditi. Takve, međutim, nisu kuće izgrađene u posljednjih 20 godina.
- Nove kuće uglavnom nemaju građevinsku dozvolu – objašnjava Alagić ali dodaje da se i njih mora štititi: Ali ne možemo ih pustiti da plivaju.
Da bi se riješio ovaj problem potrebno je oko 25 miliona maraka. Agencija za sada ima oko sedam miliona maraka ali još ne mogu početi sa radovima jer nisu riješeni problemi sa vlasništvom imovine na kojoj će se graditi nasipi.
- Propast će nam novac ako ne obezbijedimo imovinske dozvole – kaže Alagić i dodaje da od svih vlasti imaju podršku ali ne i novac.
Korito rijeke Bosne u blizini Sarajeva je jako nisko a uz to postoji takozvani prag pa se rijeka često prelijeva po zemlji van korita.
- Razmišljalo se da se taj prag skine da voda brže otiče ali znate da je to izvorišna zona za Sarajevo pa ako to sklonimo bojimo se da ne povuče podzemnu vodu i Sarajevo ostane bez vode – objašnjava Alagić i objašnjava da sve što je izgrađeno sa građevinskim dozvolama nikada neće završiti pod vodom.
Sve firme koje imaju svoja skladišta u ovom dijelu glavnog grada dobila su građevinsku dozvolu čiji je dio bio i mišljenje Agencije gdje im savjetuju da podignu temelje iznad mogućeg nivoa kojeg voda može dostići jednom u stotinu godina.
Taj se nivo van naselja određuje na osnovu procjene jednom u 20 godina a u naseljima jednom u stotinu godina. Agencija stalno pravi procjene na osnovu osmatranja nivoa rijeka.
- Prave se vjerovatnoće pojave nekih voda, vjerovatnoća da se voda pojavi jednom u dvije, 20 ili stotinu godina – kaže Alagić i navodi primjer Miljacke u dijelu gdje prolazi kroz Sarajevo koja ima zaštitu od hiljadugodišnje vode.
Zbog klimatskih promjena čini se da stručnjaci moraju mijenjati način računanja. Alagić kaže da prosječne godišnje padavine nisu mijenjale u posljednjih 30 godina ali se promijenio način na koji kiša pada.
- Prosječne padavine nisu se promijenile ali se unutargodišnja raspodjela padavina jako promijenila – kaže Alagić i objašnjava šta to u stvarnosti znači: Sada za dva dana padnu padavine koje inače padaju 30 dana - tako dolazi i do poplave.
Stanovnici Pruda na granici često moraju putovati čamcima ali kod njih do poplave dolazi na sasvim drugi način. Nasip na Savi je siguran ali bi ipak trebalo oko 20 miliona maraka da se on učvrsti.
- Mi znamo slaba mjesta tog nasipa – objašnjava Alagić.
Revizori su u svom izvještaju naveli veliki nedostatak kojeg nasip na Savi ima sa bosanskohercegovačke strane: nasip je 80 centimetara niži nego na hrvatskoj strani!
Još početkom 90-ih godina prošlog stoljeća Hrvatska i BiH su dogovorile da se nasip na Savi povisi sa više od metra. Hrvatska je svoj posao davno završila pa je nasip danas značajno niži sa naše strane što znači da bi u slučaju velikog rasta Save sva voda prešla u BiH.
- Nažalost, tako je – kaže Alagić.
Na nekoliko mjesta nasip je već povišen ali je problem što dizanje nasipa u visinu znači da se postojeći mora proširiti.
- Onda je odmah problem eksproprijacije – objašnjava Alagić i dodaje da i na rijeci Bosni u Posavini imaju jako puno problema, posebno kada je Sava na ušću viša od Bosne.
Uz malo više ulaganja mogle bi se spriječiti sve veće štete od poplava koje su samo u 2010. godini prema procjeni Ministarstva sigurnosti bile veće od 500 miliona maraka. Ovogodišnje poplave su već sada značajno veće od onih iz 2010. godine!
(zurnal.info)